Ulazak u Carrières de Lumières umjetničku galeriju ravan je ulasku u san gdje vas čeka jedinstveno iskustvo slike, zvuka i svjetla. 

Smješten na jugu Francuske, stari kamenolom Doline Pakla (Val d’Enfer) je pretvoren u umjetničku galeriju još prije 30 godina, a od tada se u njemu redovno priređuju spektakularne audiovizualne izložbe.

Na površini od preko 6000 metara kvadratnih 100 projektora prikazuju legendarna umjetnička djela, a njih prati niz zvučnika koji puštaju prigodnu muziku u svim krajevima kamenoloma. 

Od kako su u galeriji instalirani i posebni optički uređaji, slike na zidovima su jasnije nago ikad, točnije, 500 puta jasnije od bilo kojeg HD televizora.

U Carrières de Lumièresu se često mogu pronaći i tematske izložbe, pa je tako na primjer kamenolom nekad posvećen slikama Van Gogha, a nekad virtualnim slikama Paula Cézannea. Ali priča ne završava samo sa velikim umjetničkim djelima prikazanim na gigantskim zidovima kamenoloma. Carrières de Lumières se ponekad pretvori i u potpuno novi svijet, sa projekcijama modernih umjetnika koji galeriju u pretvore u neki futuristički grad, ili pak, u Svemir.

Kompletna površina kamenoloma nikad nije do kraja iskorištena samo za audiovizuelne spektakle. Neki dijelovi su rezervisani za sasvim drugačije doživljaje, kao što je na primjer doživljaj drevnog Egipatskog hrama.

Champagne je povijesna oblast na sjeveroistoku Francuske (160 km istočno od Pariza) koja je svjetsku slavu stekla zahvaljujući svojim prekrasnim vinogradima, te konačnom proizvodu koji od njih dobija – pjenušavom bijelom vinu, poznatijem kao Šampanjac (Champagne).

Vina iz regije Champagne su bila poznata još i prije srednjeg vijeka. 

Rimljani su prvi počeli saditi vinograde u ovom području sjeveroistočne Francuske, i to još u 5. stoljeću, a možda čak i ranije. 

Najstariji zabilježeni pjenušac (prvi Šampanjac) bio je Blanquette de Limoux, koji su prema nekim navodima napravili benediktinci u opatiji Saint Hilaire, 1531. godine. 

Kasnije su tehnike usavršavali Frère Jean Oudart (1654 – 1742) i Dom Pierre Pérignon (1639 – 1715), a danas je Šampanjac prepoznat kao svjetski brand – ime rezervirano isključivo za pjenušava bijela vina iz pokrajine Šampanje.

Ovaj bajkoviti dvorac je izgradio Odo I, grof od Bloisa, još u 10. stoljeću, a nakon što se Pierre d’Amboise pobunio protiv Luja XI, kralj je naredio uništenje istog. Nakon više od 4 stoljeća (1498–1510) Charles I d’Amboise je naredio da se Château de Chaumont obnovi, a od tada je ostao netaknut sve do danas.

Katarina Medici je kupila dvorac 1560. godine, godinu dana nakon što je njezin pokojni suprug Henrik II preminuo. Njezini gosti su u to vrijeme bili brojni poznati astolozi i proroci, a najpoznatiji je bio Nostradamus. Nakon toga, dvorac je promjenio nekoliko vlasnika koji su ga dodatno dekorisali, a jedan ga je čak pretvorio i u tvornicu stakla. Château de Chaumont je postao zaštićen kao spomenik kulture tek 1840. godine, a prešao je u državno vlasništvo 1938.

Danas je Château de Chaumont muzej otvoren za javnost koji svake godine ugošćuje Vrtni Festival koji traje od travnja do listopada, a tokom kojeg suvremeni dizajneri uređuju vrtove dvorca u stilu engleskih vrtova.