Ne znam je li vas šokirao naslov, no hodajući Budimpeštom i posječujući njihove poznate slastičarne svašta se dozna.

Isto kao i po Francuskoj saznanje  da francuska salata zapravo nije francuska. Eto, ako se uputite u Mađarsku, primjericu u jednu od budimpeštanskih slastičarni (cukrászda) koja će sigurno imati kolača da vam pamet stane, a vi nabrušeni da probate pravu “Mađaricu” – zaboravite, ništa od toga. Jednostavno, taj kolač nije njihov. Niti znaju za njega, niti ga konzumiraju,niti postoji. A “Mađarica” je naš tradicionalni kolač za kojeg na samoj coolinariki imate oko 300 recepata da ne govorim dalje po webu. 300 recepata za kolač od tankih kora i čokoladne kreme!

Dugo nisam ni imao ideju zašto bi mi nazvali kolač “Mađarica”, i to onako, iz čista mira, ničim izazvani. Mislim si i a zašto ne, zašto bi nam trebao razlog da nazovemo kolač “Mađarica”, iako nema veze s ničim što započinje s M/mađar. Ali u međuvremenu samo razvili jednu malu "teoriju", promatrajući kolače koji su u standardnoj ponudi mađarskih slastičarni i pročitavši jedan blog a ovako glasi ta teorija.

U drugoj polovini 19. stoljeća došlo je do procvata slatičarstva u Austro-Ugarskoj Monarhiji. U Budimpešti su posebne zasluge za inovativne recepte dobili Francuz  Emil Gerbeaud čije ime i danas nosi napoznatija slastičarna na Trgu Vörösmartya (Vörösmarty tér) i József C. Dobos. Prvi je postao poznat po žarbo kockama (Zserbó Szelet), a drugi po Doboš torti (Dobostorta). Jezična napomena: torta se i na mađarskom kaže i piše torta. i jedan i drugi kolač u presjeku izgledaju slično i neodoljivo podsjećaju na Mađaricu, pogotovo zbog višebrojnih tankih kora i tamnih krema. 

Žarko kocke za kremu imaju orah i džem, a Doboš torta u kremi ima karamelu i čokoladu kao u Mađarici. 

Oba kolača imaju danas i moderne varijante, pogotovo Žarbo kocka koja ima raznorazne kombinacije krema, pa i čokoladne. Dakle, iako je Mađarica okusom i izgledom drugačiji od jednog i od drugog, izgledom sličniji Žarbo kocki jer se slično režu, dok je Doboš torta viša i ima tvrdi karamel na vrhu, okusom sličniji Doboš torti jer u kremi ima čokoladu, vjerujem da je dobio naziv po uzoru na ta dva kolača. Oni su prije sto godina bili zadnja moda, i nije čudo da smo se prilagodili tadašnjem trendu sa svojom varijantom.

Usporedite sami! 

U Hrvatskoj je tijekom 2022. godine ostvareno 18.9 milijuna dolazaka i 104.8 milijuna noćenja, tj. 37 posto više dolazaka i 25 posto više noćenja u odnosu na 2021. godinu, objavilo je Ministarstvo turizma.

Malo lošiji rezultati od rekordne 2019. što se tiče dolazaka i noćenja

Pri tome su strani turisti ostvarili 92.3 milijuna noćenja, dok su domaći turisti ostvarili 12.5 milijuna noćenja. Ostvareno je 91 posto dolazaka i 96 posto noćenja ostvarenih u 2019. godini. Prvi su to podaci sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew).

Najviše noćenja u Istarskoj županiji

Najviše je turističkih noćenja ostvareno u Istarskoj (29,5 milijuna), Splitsko-dalmatinskoj (19.5 milijuna) i Primorsko-goranskoj županiji (18.3 milijuna).

Zatim slijede Zadarska županija (14.9 milijuna noćenja), Dubrovačko-neretvanska (8 milijuna) te Šibensko-kninska županija (6.8 milijuna).

Promatrajući rezultate destinacija, najviše je noćenja u 2022. godini ostvareno u Rovinju (4.2 milijuna), Dubrovniku (3.8 milijuna), Poreču (3.4 milijuna), Splitu (3.1 milijun) i Medulinu (3 milijuna).

Najviše je bilo gostiju iz Njemačke

Gledano prema tržištima, u 2022. godini najveći broj noćenja ostvarili su strani gosti iz Njemačke (24.9 milijuna), Slovenije (10.1 milijun), Austrije (8.2 milijuna), Poljske (6.7 milijuna), Češke (6 milijuna), Italije (4.2 milijuna), Ujedinjenog Kraljevstva (3.7 milijuna), Slovačke (3.3 milijuna) i Nizozemske (3.3 milijuna).

Prema vrsti smještaja najviše noćenja ostvareno je u objektima u domaćinstvu (39.4 milijuna), hotelima (22.9 milijuna) i kampovima (20.8 milijuna).

"Čestitam još jednom svim turističkim djelatnicima i svima onima koji su doprinijeli ovoj povijesnoj turističkoj godini. Ostvarili smo rezultate koji su na razini dosad rekordne 2019. godine kada je u pitanju turistički promet, dok smo prihode već u prvih devet mjeseci premašili za više od milijardu eura.

Već u prvih devet mjeseci premašene su i procjene HNB-a o prihodima od stranih turista za cijelu 2022. godinu, koje su govorile o ukupno 11.3 milijarde eura. U tom kontekstu očekujemo kako će prihodi od stranih turista za 2022. godinu iznositi oko 13 milijardi eura, što je odličan pokazatelj rasta kvalitete ponude, kao i nastavka potražnje za Hrvatskom.

Ova godina bila je rekordna i u pogledu nekih od naših najvećih tržišta, poput Njemačke, Austrije, Poljske, Češke, Slovačke i Nizozemske, s kojih smo ostvarili gotovo 800.000 dolazaka više nego u 2019. godini.

To je i odlična najava za 2023. godinu, posebice u kontekstu ulaska Hrvatske u šengenski prostor i eurozonu. Naš fokus u 2023. godini ostaje na kvaliteti, održivosti i inovativnosti kako bi uspjesi turizma bili dugoročni te dodatno doprinijeli cjelokupnom gospodarskom i društvenom razvoju Hrvatske", istaknula je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

"Cilj je potpuni oporavak turizma"

"Hvala još jednom cjelokupnom turističkom sektoru za sinergiju kojom smo treću godinu zaredom ostvarili ponajbolji rezultat na Mediteranu. Uz ulazak Hrvatske u eurozonu i Schengen, koji će naš turizam učiniti još konkurentnijim, ušli smo optimistično u 2023. godinu u kojoj nas čekaju implementacija novog Strateškog marketinškog i operativnog plana hrvatskog turizma, novi krovni komunikacijski koncept i slogan te novi marketinški smjer prema održivom razvoju i očuvanju resursne osnove po kojoj nas prepoznaju i hvale milijuni gostiju diljem svijeta.

U 2023. godini cilj nam je potpuni oporavak turizma, dosezanje pretpandemijskih turističkih rezultata na razini cijele zemlje te još jača disperzija turističkog prometa na pred i posezonu.

Naglasak ćemo staviti na promociju hrvatskih otoka, skrivenih bisera hrvatske turističke ponude u unutrašnjosti zemlje, luksuznu ponudu, gastronomiju, ali i sve one turističke proizvode koji generiraju turističku potrošnju tijekom cijele godine", izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, najavivši kako je pred nama, s obzirom na inflaciju, rast cijena energenata te geopolitičke napetosti, još jedna vrlo zahtjevna i izazovna turistička godina.

Rekordni prihodi

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), u prvih devet mjeseci 2022. godine prihodi stranih turista iznosili su 11 milijardi i 641 milijun eura, što predstavlja rast od 43 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. godine, odnosno prihodovano je 3 milijarde i 527 milijuna eura više.

U odnosu na prvih devet mjeseci 2019. godine, prihodovano je 2 milijarde i 206 milijuna eura više, odnosno prihodi od stranih turista u 2022. godini su za 23 posto viši nego u istom razdoblju 2019. godine.

U trećem tromjesečju 2022. godine prihodi od stranih turista iznosili su 8 milijardi i 469 milijuna eura, što predstavlja rast od 27 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. godine. U odnosu na treće tromjesečje 2019. godine, prihodi od stranih turista u trećem tromjesečju 2022. godine su za 28 posto viši nego u istom razdoblju 2019. godine.(hina)

Hrvatski turizam u 2023. ulazi s novom strategijom održivog razvoja i otvorenim natječajima za ulaganja u javnu i privatnu turističku infrastrukturu te jačanjem promocije i očekivanjima da će Schengen i eurozona dodatno potaknuti nastavak pozitivnih trendova iz 2022. godine.

O mogućnostima ulaganja u 2023. ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac ističe da su turističkom sektoru kao nikada do sada na raspolaganju sredstva iz više izvora, ukupno 1.2 milijarde eura, što kroz NPOO i višegodišnji financijski okvir, što kroz državni proračun.

Strategija podloga za financiranje turizma iz više izvora

Za ta sredstva važna je novousvojena Strategija razvoja održivog turizma u RH do 2030., koja stupa na snagu 1. siječnja 2023. i osim definiranja smjera razvoja predstavlja i platformu za financiranje javne turističke infrastrukture i poduzetnika.

Ciljevi strategije su stvaranje održivog cjelogodišnjeg turizma, poželjnog za investicije, rad i život, kao i očuvanje okoliša, konkurentnost i otpornost turizma, što će se postići ulaganjima u infrastrukturu, poticanjem gradnje smještajnih kapaciteta s nultim ugljičnim otiskom i visoke vrijednosti, smanjenjem otpada i drugim.

Od poslodavaca se pak očekuje da osiguraju dobre uvjete rada i ugovore na neodređeno vrijeme, a nastavljaju se i stipendiranje mladih te promocija turističkih zanimanja.

Cilj svih aktivnosti je i produljenje turističke sezone i ravnomjerni razvoj turizma po cijeloj Hrvatskoj te da se, kako dodaje Brnjac, "stvori jača ponuda za zdravstveni, aktivni i kongresni turizam što se tiče javne turističke infrastrukture, a što se tiče privatne, isključivo razvoj novih proizvoda i usluga da se odmaknemo od 'proizvoda sunca i mora' i da se ne događa da nam se hoteli nakon nekoliko mjeseci zatvaraju".

Digitalizacija i zelena tranzicija s okretanjem ka obnovljivim izvorima energije također su ciljevi jer, po ocjeni Brnjac, "na one koji grade i rade prema ekološkim i zelenim standardima manje utječe kriza, što je također cilj financiranja".

Prijave za financiranje projekta sredstvima NPOO-a do veljače

Ne iznoseći više detalja o prijavama na otvorene javne pozive za sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), osim da je zanimanje veliko i da prijave stižu i iz javnog i privatnog sektora, ministrica naglašava da turizam nikada do sada nije imao osigurana ovakva rekordna sredstva za ulaganja i razvoj.

"Najvažnije je da su sada svi strateški ciljevi prvi put povezani i s izvorima financiranja. Kroz NPOO su to bespovratna sredstva, za što su javni pozivi već otvoreni s rokom za prijavu projekata do početka veljače 2023. Znamo i da projekti kojima se odobre sredstva moraju biti gotovi do drugog kvartala 2025.", poručuje ministrica.

Javni pozivi za ulaganje u turističku infrastrukturu vrijedni 2.2 milijarde kuna u okviru NPOO-a objavljeni su početkom studenoga 2022. - za "jačanje održivosti te poticanje zelene i digitalne tranzicije poduzetnika u sektoru turizma" i za "regionalnu diverzifikaciju i specijalizaciju hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti", a otvoreni su do 12 sati 3. veljače.

Za javnu turističku infrastrukturu predviđeno je 930 milijuna kuna u tri grupe - 465 milijuna kuna za lječilišni i wellness turizam, 185 milijuna kuna za posjetiteljske centre i 280 milijuna kuna za aktivni turizam. Za to se mogu javiti gradovi, županije, zdravstvene i druge javne ustanove te javna trgovačka društva s projektima planinarskih domova, interpretacijskih centara, atrakcijama na otvorenom, adrenalinskim parkovima i drugim, a prednost imaju postojeći objekti i oni koji mogu dati dodanu vrijednost.

Za poduzetnike je određeno 1.25 milijardi kuna za zelenu i digitalnu tranziciju, također u tri grupe, od čega nešto malo više od milijardu kuna za velike i male poduzetnike (hotele, kampove, turistička naselja, zabavne i tematske parkove), da podignu kvalitetu smještaja i turističke infrastrukture. Od toga je oko 500 milijuna kuna za male, a oko 520 milijuna kuna za velike poduzetnike.

Oko 50 milijuna kuna odnosi se na tranziciju privatnih iznajmljivača ka hotelima, dok je treća grupa sredstava od 180 milijuna kuna namijenjena za projekte razvoja proizvoda i usluga te poslovnih modela u ekosustavu turizma s obveznim partnerstvom prijavitelja.

Za 2023. ministrica najavljuje i prvi krovni zakon o turizmu u Hrvatskoj.

Rast prihoda u odnosu na rekordnu 2019., u 2023. očekivanje nastavka rasta 

Osvrtom na 2022. ministrica ističe da su svi u sektoru iznimno zadovoljni turističkim fizičkim rezultatima (dolasci, noćenja), ali i financijskim, koji su već u kolovozu prešli rekordnu 2019. te se može očekivati i da 2022. u prihodima od turizma bude i jača od 2019. zbog velikog porasta cijena turističkih usluga uslijed jake, "oslobođene" turističke potražnje nakon dvije godine pandemijskog zastoja te inflacije i porasta svih cijena i troškova, posebice energenata.

Prema ranijim procjenama iz HNB-a, ukupni prihodi od turizma u 2022. mogli bi iznositi 11.3 milijarde eura ili oko 2.2 milijarde eura više nego u 2021. To bi bilo i oko 800 milijuna eura više nego rekordne 2019., kada su strani turisti u Hrvatskoj potrošili oko 10.5 milijardi eura.

U 2023. očekuje se nastavak rasta financijskih i fizičkih pokazatelja turizma, čemu u prilog idu i dobre rane najave sa stranih tržišta.

Schengen i eurozona - velika očekivanja

Ulazak Hrvatske u šengenski prostor te eurozonu i ministrica i ostali u sektoru turizma smatraju velikim plusom za turistička kretanja jer Hrvatska time postaje još dostupnija i otvorenija za najvažnija emitivna tržišta, europska, posebice cestovnim pravcima.

Turisti iz zemalja članica eurozone u Hrvatskoj su i najbrojniji i s novostima neće više imati troškove mijenjanja valuta, a otvorenost granica bez kontrola i čekanja olakšat će i ubrzati dolazak u Hrvatsku.

Stoga i ministrica i sektor imaju velika očekivanja da će i 2023. donijeti dobre rezultate, pri čemu se svi slažu i da su važne dobra priprema za sezonu te suradnja privatnog i javnog, uključujući i hrvatsku vladu, što je i zadnje dvije godine omogućilo odlične rezultate unatoč pandemiji i drugim izazovima.

Jačanje promocije, brenda i promjena koncepta "full of life"

U 2023. se očekuju i nove marketinške smjernice za promociju turističke Hrvatske iz novog Strateško-marketinškog operativnog plana hrvatskog turizma (SMOPHT) Hrvatske turističke zajednice (HTZ), koji se usklađuje i s nacionalnom strategijom turizma.

Cilj tog plana je i novo brendiranje Hrvatske za bolju tržišnu poziciju u svjetskom turizmu, u sklopu čega će se, po najavama direktora HTZ-a Kristjana Staničića, mijenjati i komunikacijski koncept "full od life", koji je u primjeni od 2014.

"Taj koncept je dobro iskorišten, ali je vrijeme za zaokret radi privlačenja turista koji nisu usko vezani samo za ljeto, nego žele dolaziti cijele godine", naglašava Staničić, dodajući da je plan i okvir za provođenje aktivnosti u iduće četiri godine i iskorak u brendiranju Hrvatske kao održive turističke destinacije visoke vrijednosti i doživljaja koja privlači i goste visoke platežne moći.

Poručuje i da će se u 2023. pojačati i fizička promocije na nekoliko tržišta, poput Austrije i Njemačke, gdje će Hrvatska biti i zemlja partner na najvažnijim međunarodnim turističkim sajmovima. Više će se raditi i za Švicarsku i Nizozemsku, koje su u 2022. premašili rezultate iz 2019., kao i za SAD, gdje postoji veliko zanimanje za Hrvatskom i gdje će već početkom 2023. biti i prva velika međunarodna radionica s poslovnim partnerima u New Yorku.

HTZ će pojačati i digitalnu promociju i komunikaciju s tržištima putem svih važnijih globalnih društvenih mreža, posebice onih "koje vole mladi", a planira se i pojačan rad predstavništava HTZ-a u svijetu s više aktivnosti i razgovora oko suradnji, posebice s aviokompanijama za većinom sezonske, ljetne aviolinije prema Hrvatskoj, kojih se u 2023. očekuje više nego 2022.

U 2023. moguć porast turističkog prometa za 5 posto

Slijedom svega Staničić očekuje nastavak pozitivnih trendova u turizmu, uz predviđanja da će Hrvatska 2023. imati oko 5 posto više noćenja nego u 2022., što je i postotak rasta koji se srednjoročno predviđa za idućih par godina.

To bi značilo da bi u Hrvatskoj 2023. moglo biti nešto više od 110 milijuna noćenja, što je za gotovo 5 milijuna više od oko 105 milijuna, koliko je noćenja bilo od početka 2022. do pred Božić, čime je dostignuto i oko 96 posto noćenja iz 2019.

Hotelijeri i druge turističke kompanije u Hrvatskoj zadovoljni su rezultatima iz 2022., koji su mnoge i iznenadili jer su se približili onima iz 2019., no sve ih, kao i ostale poduzetnike, brine neizvjesnost oko 2023., potaknuta velikim porastima cijena i svih troškova, posebice energenata.

Neizvjesnosti pridonosi i što ne znaju što će i kako biti s cijenama energenata nakon ožujka, jer ih je do tada hrvatska vlada ograničila, te su većinom zbog toga neki hotelijeri upozorili i na mogućnost kasnijeg otvaranja hotela i drugih objekata na Jadranu.

Očekuje se smanjenje investicija

Sezona obično u Hrvatskoj počinje Uskrsom, koji je u 2023. ranije, početkom travnja, a ako hotelijeri i drugi budu kasnije otvarali većinu objekata, moguće tek u svibnju ili i kasnije, kako najavljuju, sezona neće biti dulja, već kraća nego što je bila u 2022., što se kosi s ciljevima nove strategije i drugih planova.

Zbog uvođenja dodatnog poreza na dobit, s čime se nisu složili, vodeći hotelijeri su najavili i smanjenje investicija, što opet umanjuje konkurentnost, a nastavljaju brinuti i o manjku radne snage, zbog čega su pozdravili novosti oko lakše prijave i dobivanja dozvola za strane radnike u 2023.

Izazov je i pitanje turističkog zemljišta koje još nije riješeno, ali očekuju da će se regulirati novom uredbom koja se priprema, kao i novi zakon o pomorskom dobru i drugo.

"Jesenski paket mjere vlade jako pomaže, kao što su pomagale i mjere vlade u pandemiji, na čemu su hotelijeri i drugi u turizmu zahvalni. Ali ostaje još neriješeno pitanje plina, mjere su do određenog datuma i pitanje je što će biti u proljeće, a i o tome će itekako ovisiti iduća sezona", upozorava direktor HUT-a Veljko Ostojić.

Smatra da je kvalitetan turistički rezultat iznimno važan za Hrvatsku jer podržava gospodarski oporavak i amortizira prelijevanje negativnih gospodarskih kretanja iz EU te je i omogućio vladi donošenje jesenskog paketa mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva.

"S obzirom na gospodarske trendove u EU dobar turistički rezultat bit će još i važniji u 2023., u koju ulazimo i s opreznim optimizmom za poslovanje, ali vjerujemo da uz nastavak kvalitetne suradnje između javnog i privatnog sektora možemo ponovno ostvariti odličan rezultat u ovim izvanrednim okolnostima", zaključuje Ostojić.(hina)