Dnevnik sa putovanja

Njemačku posljednjih dana potresa skandal vezan za jednu 26-godišnju žensku osobu koja je u Njemačku došla iz SAD-a.

Nitko na svijetu ne treba očekivati da će cjepivo protiv koronavirusa, kada bude otkriveno, imati 100-postotni efekt u liječenju korone. Poznato je da cjepivo protiv gripe ima efekt od 60 posto, odnosno da je 60-postotna sigurnost da osoba cijepljena protiv gripe neće dobiti gripu, dok ipak postoji 40-postotna mogućnost za zarazu, piše Slobodna Dalmacija.

Mi očekujemo da će cjepivo protiv koronavirusa imati efekt od 80 posto i ako će ono biti u tom postotku efektivno, onda ćemo morati cijepiti 60 posto svjetske (europske) populacije kako bismo suzbili pandemiju koronavirusa. Ako cjepivo protiv koronavirusa bude imalo efekt od 60 posto, kao i ono od gripe, tada ćemo morati cijepiti 80 posto svjetske populacije kako bismo suzbili pandemiju. A to bi tada moglo izazvati probleme, jer se više od 20 posto svjetske populacije, prema sadašnjim izračunima, ne želi cijepiti protiv koronavirusa, kazao nam je prof. dr. sc. Andrej Trampuž, slovenski specijalist infektologije i interne medicine, koji dugo godina živi u Berlinu i radi u tamošnjoj prestižnoj bolnici Charite.

Zanimalo nas je da li je Trampuž još uvijek optimist kada je u pitanju rok otkrivanja cjepiva.

– Iako je tvrtka AstraZeneca, koja u suradnji s Oxford University radi na pronalaženju cjepiva protiv COVID-a 19 imala određenih problema tijekom testiranja, jer se kod jednog pacijenta koji je bio podvrgnut testiranju pojavila upala leđne moždine, i dalje sam poprilično siguran da ćemo cjepivo protiv COVID-a dobiti do kraja ove godine, najkasnije početkom sljedeće. Kako je utvrđeno, zdravstveni problemi kod tog pacijenta nisu nastupili od cjepiva koje se testira i treća klinička faza je nastavljena.

I u Njemačkoj jako dobro napreduje rad na otkrivanju cjepiva.

– Njemačke farmaceutske kompanije koje rade na otkrivanju cjepiva protiv koronavirusa provodile su treću fazu kliničkih istraživanja u Brazilu, a sada su to počeli i u Europi – kaže dr. Trampuž za Slobodnu Dalmaciju.

Njemačku posljednjih dana potresa skandal vezan za jednu 26-godišnju žensku osobu koja je u Njemačku došla iz SAD-a i koja je do sada koronavirusom zarazila najmanje 76 osoba.

– Ona je u Njemačku došla već s nekim simptomima koji bi mogli ukazivati na koronavirus. Testirana je odmah nakon dolaska na tlo Njemačke i poslana je u karantenu, gdje je morala čekati nalaz. Međutim, ona nije otišla u karantenu već je otputovala u grad Garmish-Partenkirchen. Tamo je u dva dana koronavirusom inficirala, što se za sada zna, najmanje 76 ljudi. Imala je puno kontakata, obilazila je restorane, barove. I sada se zbog toga u Garmishu testiraju stotine ljudi i mislim da će brojka zaraženih i dalje rasti. Ona je odvedena u izolaciju i protiv nje će biti pokrenut sudski postupak. Kazna će biti novčana, mislim oko dvije tisuće eura – kazuje dr. Trampuž.

U Njemačkoj ima dosta novih žarišta, no Nijemci ih brzo otkrivaju i eliminiraju.

– Nadam se da neće biti drugog vala, ali vidim da u državama u kojima u prvom valu i nije bilo puno slučajeva sada brojke rastu. Kao na primjer u Sloveniji ili Češkoj, gdje se stanovništvo očigledno opustilo – govori dr. Trampuž.

U sezoni godišnjih odmora Njemačka je uvela testiranje u zračnim lukama, na željezničkim kolodvorima i autocestama kako bi spriječila uvoz koronavirusa u zemlju. Od danas vrijede drukčija pravila, ali se za došljake iz Hrvatske i susjednih zemalja još dva tjedna ništa ne mijenja, piše Deutsche Welle.

Što se mijenja?

Dok su povratnici iz takozvanih rizičnih zemalja odnosno područja – u koja pripada i pet hrvatskih županija (Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska i Požeško-slavonska) kao i još preko 130 zemalja ili regija u svijetu – obvezni testirati se na ulasku u zemlju ili provesti 14 dana u karanteni, povratnici iz zemalja koje se ne smatraju rizičnim do sada su se mogli testirati dragovoljno i besplatno.

Od utorka (15. rujna) povratnici iz zemalja koje nisu rizične više se neće testirati kada to požele, već samo ako zbog simptoma postoji sumnja na covid-19.

Zašto se ovo pravilo mijenja?

Posljednjih tjedana njemački laboratoriji rade gotovo na granicama svojih mogućnosti – tjedno se obavlja oko 1,1 milijun testova. Kritičari su predbacivali ministarstvu zdravstva da takvo masovno testiranje stoji puno rada i novca te da je bolje testirati ciljano.

Što je s povratnicima iz rizičnih hrvatskih županija?

Za ljude koji iz rizičnih hrvatskih županija dolaze u Njemačku – bez obzira koje državljanstvo imaju – i dalje važi obvezno i besplatno testiranje pri ulasku u zemlju.

Do sada se to odvijalo ovako: kada se doputuje recimo zrakoplovom, stane se u red pred mobilnom stanicom za testiranje gdje se uzima bris. Putnika se uputi da instalira posebnu korona-aplikaciju na koju će, obično u roku od 48 sati, dobiti negativan ishod testa. Jedino ako je test pozitivan, Zavod za javno zdravstvo ga zove telefonom.

Dok čeka na rezultat testa, povratnik je dužan biti u samoizolaciji u svom smještaju.

Tko se ne testira na ulasku – recimo jer je došao automobilom i nije zastao na nekoj od postaja za testiranje na autocesti – može to učiniti besplatno i u idućih deset dana u nekom od laboratorija ili kod svog obiteljskog liječnika (u međuvremenu ne smije napuštati kuću).

U suprotnom mora provesti punih 14 dana u karanteni. To važi čak i onda kada putnik na ulasku ne dobije nikakav papir ili obavijest. Kazne za nepoštivanje karantene su drakonske u pojedinim pokrajinama.

Kako će biti od 1. listopada?

Za sada još nije potvrđeno, ali vjerojatno će od početka listopada biti ukinuto testiranje povratnika iz rizičnih zemalja na ulasku u Njemačku. Tada će oni morati biti u kućnoj samoizolaciji punih 14 dana ili najmanje pet dana nakon čega bi se testirali u vlastitoj režiji te u samoizolaciji proveli vrijeme dok ne stigne negativan nalaz.

Tko uopće smije iz rizičnih zemalja u Njemačku?

Ulazak iz rizičnih zemalja i područja dozvoljen je i dalje samo njemačkim državljanima i strancima koji žive i rade u Njemačkoj. Osim toga, ljudima koji dolaze poslom poput vozača kamiona ili sezonskih radnika, onima koji moraju na sud, imaju zakazano liječenje ili idu u posjet bračnom partneru. Turistički posjeti su zabranjeni.

Je li se Njemačkoj isplatilo masovno testiranje putnika?

Na to je teško odgovoriti, piše Deutsche Welle. S jedne strane, ima pokrajina u kojima je posljednjih tjedana oko trećina svih registriranih slučajeva zaraze koronavirusom zapravo kod povratnika u zemlju – oni možda ne bi bili otkriveni bez masovnog testiranja. Po udjelu prednjače došljaci s Kosova, zatim iz Turske, a onda daleko iza njih slijede Hrvatska i Srbija.

S druge strane, nakon milijuna testova na ulasku u zemlju virus je potvrđen kod jednog postotka testiranih. Institut Robert Koch ne želi ocjenjivati je li to uspjeh ili nije. Kritičari vjeruju da bi bilo bolje testirati ciljano uz manje trošenje resursa.

K tome je u Bavarskoj, gdje većina ljudi ulazi cestovnim putem, došlo do pravog kaosa. Loše organizirane postaje za testiranje u kojima bez digitalnih datoteka rade volonteri, a ne stručnjaci, dovele su do toga da deseci tisuća uzoraka uzetih od putnika nisu mogli biti obrađeni na vrijeme. Među njima je bilo preko tisuću pozitivnih na koronavirus koji su zatim prekasno obaviješteni.

Predsjednik udruženja europskih gospodarskih komora “Eurochambres” Christoph Leitl, ocijenio je da je Austrija pogriješila proglasivši sredinom kolovoza Hrvatsku rizičnom zbog koronavirusa, te smatra da bi bilo bolje kad bi EU uspostavio “europski semafor” kojim bi označavao žarišne točke u pojedinim zemljama i regijama.

U razgovoru za austrijski dnevni list Kleine Zeitung on je ocijenio da “Austrija u ovom trenutku nema puno prijatelja u Hrvatskoj” te da je njezino opće upozorenje za putovanju za cijelu Hrvatsku bila pogreška.

Traži da se u krizi uzrokovanoj koronavirusom uspostavi europski semafor.

Predsjednik Eurochambresa je kazao i da u okolnostima koronakrize opasnost vidi u različitom postupanju pojedinih država članica EU-a, koje po njemu “poprima političku dimenziju u okviru koje se relevantni učinci premalo uzimaju u obzir”.

Zalaže se stoga za zajedničke europske kriterije, pa i “sustav semafora”, koji bi vrijedili za sve zemlje, navodeći i da su EU-u u ovom trenutku potrebne “koordinacijske vještine za zajedničku uspostavu europskog semafora kojeg zatim treba raščlaniti na regionalnoj razini”, poručujući i da “moramo napraviti razlike te da je sustav potrebno doraditi”.

Leitl, bivši dugogodišnji predsjednik austrijske gospodarske komore, kritičan je i prema ulozi Austrije i drugih država članica EU-a u planiranom trgovinskom ugovoru između EU-a i južnoameričkih zemalja Mercosura te kaže da i dalje ne razumije odbijanje vlade s obzirom na to da je upravo Austrija jako ovisna o vanjskoj trgovini jer “teško da postoji zemlja koja je u tolikoj mjeri izvozno orijentirana kao Austrija”.

Odbacuje i sankcije Rusiji nakon pokušaja trovanja oporbenog političara Alekseja Navaljnog kao i zaustavljanje gradnje plinovoda Sjeverni tok 2.

“Ali, jasno ističem da je takvo postupanje s oporbom nedostojno za Rusiji kao pravnu državi i kulturu. Stvar je potrebno hitno razjasniti. Međutim, Europa je isto tako odgovorna za očuvanje mostova”, rekao je uz ostalo Leitl za Kleine Zeitung.

Pretplati se na: Postovi ( Atom )

Follow

Pages