25. travnja 1792. godine napisana je jedna od najpoznatijih himni ''Chant de guerre pour l'armee du Rihn'' (hrv. ''Ratna pjesma za vojsku na Rajni''), kasnije je dobila popularniji naziv ''La Marseillaise'' ili Marseljeza, himna Republike Francuske.
Časnik francuske vojske Claude Joseph Rouget de Lisle napisao je pjesmu u noći s 24. na 25. travanj nakon što je Francuska Republika proglasila rat Austriji (Habsburškom Carstvu).U to vrijeme Rouget je bio razmješten u vojarni u Strasbourgu.
Kako je Francuska revolucija bila u tijeku a kralj maknut s prijestolja monarsi drugih europskih država uvidjeli su prijetnju od širenja ideja revolucije i pokušali su zajedničkim snagama napasti Francusku kako bi, ako ne osvojili dijelove Francuske,te tako barem spriječili širenje revolucije.
U takvim okolnostima gradonačelnik Strasbourga barun Philippe de Dietrich došao je na ideju da se napiše pjesama, bojna koračnica koja bi pozvala Francuze na otpor napadačima, te je zamolio Rougeta da napiše stihove. Ovaj je to učinio gotovo u dahu. Prvi su je počeli pjevati dobrovoljci, tzv. fédérés, iz grada Marseillea koji su ušli u Nacionalnu gardu. Polako se pjesma Marsejaca širila Francuskom, da bi 1875. godine postala himna Francuske Republike.
Marseljeza je kao revolucionarna pjesma nakon restauracije Bourbonaca 1815. bila zabranjena, ponovo uvedena 1830., pa ponovo zabranjena za Drugog Carstva 1852. i napokon uvedena za Treće Republike 1879. godine i ostala nacionalna himna do danas.
Zbog riječi himne koje pozivaju na sukob i krvoproliće u drugoj polovici 20. stoljeća Marseljeza je često bila kritizirana i bili su pokušaji da se izmjene dijelovi teksta himne.
Zanimljivo da na isti dan kada je napisana Marseljeza u Parizu je izvršena prva smrtna kazna giljotinom, a kažnjenik je bio kriminalac osuđen za pljačku Nicolas Jacques Pelletier.