Na blagoj uzvisini Latinske četvrti, nad Parizom bdije monumentalna kupola Panthéona, vječnog doma najzaslužnijih sinova i kćeri Francuske Republike. Ovo zdanje, koje svojom neoklasičnom vizurom dominira vizurom grada, nije samo arhitektonski dragulj; ono je hram nacije, mjesto gdje se isprepliću povijest, filozofija, znanost i umjetnost. Posjet Panthéonu nije samo turistički obilazak, već duboko putovanje u srce francuskog identiteta.
Izvorno zamišljen kao crkva posvećena svetoj Genovevi, zaštitnici Pariza, Panthéon je naručio kralj Luj XV. kao zahvalu za svoj oporavak od bolesti. Kamen temeljac položen je 1758. godine, a arhitekt Jacques-Germain Soufflot zamislio ju je kao grandioznu građevinu koja će svojom veličinom i stilom parirati Bazilici sv. Petra u Rimu i Katedrali sv. Pavla u Londonu.
Šetnjom kroz labirint kripte nailazi se na grobnice književnih divova poput Victora Hugoa ("Jadnici", "Zvonar crkve Notre-Dame") i Émilea Zole, čije je slavno pismo "J'Accuse...!" ("Optužujem...!") odjeknulo svijetom.
Svijet znanosti predstavljaju Marie i Pierre Curie, pioniri istraživanja radioaktivnosti. Marie Curie je, znakovito, bila prva žena sahranjena u Panthéonu na temelju vlastitih zasluga 1995. godine. Njihove grobnice obložene su olovom zbog preostale radijacije.
U novije vrijeme, čast da budu sahranjene u Panthéonu pripala je ikonama borbe za ljudska prava. Simone Veil, koja je preživjela Auschwitz i postala ključna figura u borbi za prava žena i europsko ujedinjenje, sahranjena je ovdje 2018. godine zajedno sa svojim suprugom.
Nezaobilazna atrakcija u glavnoj dvorani pod kupolom je i replika slavnog Foucaultovog njihala. Fizičar Léon Foucault je 1851. godine upravo na ovom mjestu izveo svoj slavni eksperiment, koristeći njihalo dugo 67 metara kako bi dokazao rotaciju Zemlje.
Izvorno zamišljen kao crkva posvećena svetoj Genovevi, zaštitnici Pariza, Panthéon je naručio kralj Luj XV. kao zahvalu za svoj oporavak od bolesti. Kamen temeljac položen je 1758. godine, a arhitekt Jacques-Germain Soufflot zamislio ju je kao grandioznu građevinu koja će svojom veličinom i stilom parirati Bazilici sv. Petra u Rimu i Katedrali sv. Pavla u Londonu.
Međutim, vihor Francuske revolucije promijenio je njezinu sudbinu. Godine 1791. revolucionarna vlast odlučila je transformirati crkvu u mauzolej za "velike ljude iz doba francuske slobode".
Time je rođen Panthéon, čiji natpis iznad ulaza i danas jasno poručuje: "AUX GRANDS HOMMES LA PATRIE RECONNAISSANTE" – "Velikim ljudima, zahvalna domovina".
Kripta besmrtnika: Od Voltairea do Simone Veil
Kripta besmrtnika: Od Voltairea do Simone Veil
Silazak u tihu i svečanu kriptu Panthéona je poput listanja najvažnijih stranica francuske i svjetske povijesti. Ovdje, u kamenim grobnicama, počivaju velikani čije su ideje i djela oblikovale moderni svijet. Među prvima su ovdje sahranjeni prosvjetiteljski filozofi Voltaire i Jean-Jacques Rousseau, čije su misli bile pogonsko gorivo Revolucije.
Tu su i Alexandre Dumas, autor "Tri mušketira" i "Grof Monte Cristo", te nobelovac André Malraux.
Svijet znanosti predstavljaju Marie i Pierre Curie, pioniri istraživanja radioaktivnosti. Marie Curie je, znakovito, bila prva žena sahranjena u Panthéonu na temelju vlastitih zasluga 1995. godine. Njihove grobnice obložene su olovom zbog preostale radijacije.
U novije vrijeme, čast da budu sahranjene u Panthéonu pripala je ikonama borbe za ljudska prava. Simone Veil, koja je preživjela Auschwitz i postala ključna figura u borbi za prava žena i europsko ujedinjenje, sahranjena je ovdje 2018. godine zajedno sa svojim suprugom.
Godine 2021., u Panthéon je ušla i Josephine Baker, američko-francuska plesačica, pjevačica, članica Francuskog pokreta otpora i aktivistica protiv rasizma, postavši prva crna žena kojoj je odana ova počast.
Trenutne izložbe i Foucaultovo njihalo
Osim stalnog postava koji slavi živote pokopanih velikana, Panthéon često ugošćuje i privremene izložbe. Posjetiteljima se preporučuje da provjere službenu web stranicu za najnovije informacije o trenutnim postavkama koje se često bave povijesnim temama ili umjetničkim instalacijama koje ulaze u dijalog s prostorom.
Trenutne izložbe i Foucaultovo njihalo
Osim stalnog postava koji slavi živote pokopanih velikana, Panthéon često ugošćuje i privremene izložbe. Posjetiteljima se preporučuje da provjere službenu web stranicu za najnovije informacije o trenutnim postavkama koje se često bave povijesnim temama ili umjetničkim instalacijama koje ulaze u dijalog s prostorom.
Nezaobilazna atrakcija u glavnoj dvorani pod kupolom je i replika slavnog Foucaultovog njihala. Fizičar Léon Foucault je 1851. godine upravo na ovom mjestu izveo svoj slavni eksperiment, koristeći njihalo dugo 67 metara kako bi dokazao rotaciju Zemlje.
Pogled na polagano, hipnotičko kretanje teške kugle koja ruši čunjeve postavljene u krug i danas oduzima dah.
Sve što trebate znati za posjet
Lokacija: Panthéon se nalazi na trgu Place du Panthéon u 5. arondismanu, u srcu Latinske četvrti.
Kako doći:
Metro: Linija 10 (stanica Cardinal Lemoine ili Cluny - La Sorbonne).
RER (brza gradska željeznica): Linija B (stanica Luxembourg), od koje ima desetak minuta hoda.
Radno vrijeme: Otvoren je svakodnevno. Od 1. travnja do 30. rujna radi od 10:00 do 18:30, a od 1. listopada do 31. ožujka od 10:00 do 18:00 sati. Zadnji ulaz je 45 minuta prije zatvaranja.
Ulaznice: Cijena ulaznice za odrasle je oko 13 eura. Ulaz je besplatan za mlađe od 18 godina te za građane Europske unije od 18 do 25 godina. Preporučuje se kupnja ulaznica online kako biste izbjegli redove.
Pogled s kupole: Za dodatnih 3.50 eura (cijena podložna promjeni) posjetitelji se mogu popeti na vanjsku kolonadu kupole, odakle se pruža jedan od najspektakularnijih panoramskih pogleda na Pariz. Uspon uključuje 206 stepenica i isplati se svakog truda.
Posjet Panthéonu je doticaj s vječnošću, podsjetnik na snagu ljudskog duha i zahvalnost nacije onima koji su je zadužili. To je mjesto tišine, poštovanja i inspiracije u samom srcu užurbane pariške metropole.
Sve što trebate znati za posjet
Lokacija: Panthéon se nalazi na trgu Place du Panthéon u 5. arondismanu, u srcu Latinske četvrti.
Kako doći:
Metro: Linija 10 (stanica Cardinal Lemoine ili Cluny - La Sorbonne).
RER (brza gradska željeznica): Linija B (stanica Luxembourg), od koje ima desetak minuta hoda.
Radno vrijeme: Otvoren je svakodnevno. Od 1. travnja do 30. rujna radi od 10:00 do 18:30, a od 1. listopada do 31. ožujka od 10:00 do 18:00 sati. Zadnji ulaz je 45 minuta prije zatvaranja.
Ulaznice: Cijena ulaznice za odrasle je oko 13 eura. Ulaz je besplatan za mlađe od 18 godina te za građane Europske unije od 18 do 25 godina. Preporučuje se kupnja ulaznica online kako biste izbjegli redove.
Pogled s kupole: Za dodatnih 3.50 eura (cijena podložna promjeni) posjetitelji se mogu popeti na vanjsku kolonadu kupole, odakle se pruža jedan od najspektakularnijih panoramskih pogleda na Pariz. Uspon uključuje 206 stepenica i isplati se svakog truda.
Posjet Panthéonu je doticaj s vječnošću, podsjetnik na snagu ljudskog duha i zahvalnost nacije onima koji su je zadužili. To je mjesto tišine, poštovanja i inspiracije u samom srcu užurbane pariške metropole.
Powered by GetYourGuide