Unutar masivnih zidina Château de Vincennes, jedne od najočuvanijih i najimpozantnijih srednjovjekovnih tvrđava u Europi, krije se arhitektonski dragulj iznimne ljepote i povijesnog značaja – Sainte-Chapelle de Vincennes. Iako često u sjeni svoje slavnije imenjakinje na pariškom Île de la Cité, ova kapela predstavlja jedinstveno remek-djelo kasne, "plamteće" gotike i priča fascinantnu priču o kraljevskoj ambiciji, umjetničkoj evoluciji i dramatičnim povijesnim prevratima.
Naručena 1379. godine od strane mudrog kralja Karla V., Sainte-Chapelle de Vincennes bila je kruna njegovog velikog projekta – pretvaranja dvorca u administrativno i duhovno središte kraljevstva, svojevrsnu drugu prijestolnicu uz Pariz. Njena primarna svrha bila je dostojno pohranjivanje fragmenata svetih relikvija Kristove muke, koje je stoljeće ranije pribavio njegov predak, Sveti Luj.
Arhitektura: Evolucija stila
Iako inspirirana pariškim originalom, kapela u Vincennesu jasno pokazuje evoluciju gotičkog stila. Za razliku od dvokatne strukture na Île de la Cité, ova je kapela zamišljena kao jedinstven, prostran i visok prostor, što joj daje osjećaj prozračnosti i monumentalnosti. Gradnja, započeta pod vodstvom arhitekta Raymonda du Templea, prekinuta je Stogodišnjim ratom i trajala je gotovo dva stoljeća. Dovršena je tek u doba renesanse, pod kraljem Henrijem II. i vodstvom slavnog arhitekta Philiberta Delormea.
Upravo ta duga gradnja omogućila je stilski prijelaz. Dok osnova slijedi principe "zračeće" (Rayonnant) gotike s naglaskom na visini i svjetlosti, fasada i unutrašnji detalji pripadaju "plamtećoj" (Flamboyant) gotici. Ovaj stil, nazvan po kamenim ukrasima koji podsjećaju na plamen, vidljiv je u složenim, čipkastim uzorcima iznad prozora i na veličanstvenoj zapadnoj rozeti.
Umjetnost koja oduzima dah: Prozori apokalipse
Najveće blago kapele su njeni veličanstveni vitraji. Dok su srednjovjekovni prozori većinom uništeni, renesansni vitraji iz 16. stoljeća, izrađeni po narudžbi Henrika II., preživjeli su i danas dominiraju korom.
U 19. stoljeću, kapela postaje poprište sjećanja na jedan od najkontroverznijih događaja Napoleonove ere. Godine 1804., Louis Antoine, vojvoda od Enghiena, otet je po Napoleonovom naređenju pod lažnom optužbom za urotu te je nakon kratkog suđenja strijeljan u jarcima dvorca Vincennes. Nakon restauracije monarhije, kralj Luj XVIII. naređuje da se posmrtni ostaci vojvode prenesu u kapelu. Godine 1825. ondje je postavljen impresivan mramorni spomenik, djelo kipara Louis-Pierrea Deseinea, koji i danas stoji kao svjedočanstvo tog tragičnog događaja i podsjetnik na turbulentnu francusku povijest.
U Sainte-Chapelle de Vincennes kroz stoljeća su se širile brojne zanimljive anegdote i legende koje su obogatile njezin povijesni značaj.
Kronologija glavnih događaja
1379. — Kralj Karlo V. započinje gradnju Sainte-Chapelle de Vincennes radi čuvanja relikvija Kristove muke; arhitekt je Raymond du Temple.
1380. — Smrću Karla V. izgradnja kapelice privremeno zastaje.
Prva polovica 16. st. — Izgradnju dovršava Philibert Delorme za kralja Henrika II.; vitraji u koru postavljeni su između 1556. i 1559. godine.
1754. — Vincennes prestaje biti kraljevska rezidencija, a kapela gubi svoju stalnu liturgijsku funkciju.
1787. — Ukida se kolegij kanonika koji je molio za zdravlje kralja.
1791.-1793. — Tijekom Francuske revolucije kapela je devastirana: uništena je skulpturalna dekoracija, dio vitraja i unutarnjeg inventara.
1804. — U jarku tvrđave pogubljen je vojvoda d'Enghien; njegovi posmrtni ostaci sahranjeni su u kapeli.
1853. — Sainte-Chapelle de Vincennes prva je zgrada u kompleksu Château de Vincennes proglašena povijesnim spomenikom.
1854. — Napoleon III. naručuje restauraciju zapadnog pročelja pod vodstvom Viollet-le-Duca.
1999. — Oluja ozbiljno oštećuje ružu od vitraja; započinju radovi na rekonstrukciji.
2015.–2018. — Provedena je najnovija velika restauracija vitraja, svodova i kamenih skulptura kako bi se sačuvala umjetnička baština.
Danas — Kapela služi kao povijesni spomenik, otvorena je javnosti i turistima te nije više sakralna građevina.
Ovi datumi obuhvaćaju ključne povijesne prekretnice — od kraljevog začetka ideje, gradnje, renesansnih dogradnji, revolucionarnih razaranja, do moderne zaštite i uključenosti u kulturnu ponudu Pariza i Francuske
Naručena 1379. godine od strane mudrog kralja Karla V., Sainte-Chapelle de Vincennes bila je kruna njegovog velikog projekta – pretvaranja dvorca u administrativno i duhovno središte kraljevstva, svojevrsnu drugu prijestolnicu uz Pariz. Njena primarna svrha bila je dostojno pohranjivanje fragmenata svetih relikvija Kristove muke, koje je stoljeće ranije pribavio njegov predak, Sveti Luj.
Arhitektura: Evolucija stila
Iako inspirirana pariškim originalom, kapela u Vincennesu jasno pokazuje evoluciju gotičkog stila. Za razliku od dvokatne strukture na Île de la Cité, ova je kapela zamišljena kao jedinstven, prostran i visok prostor, što joj daje osjećaj prozračnosti i monumentalnosti. Gradnja, započeta pod vodstvom arhitekta Raymonda du Templea, prekinuta je Stogodišnjim ratom i trajala je gotovo dva stoljeća. Dovršena je tek u doba renesanse, pod kraljem Henrijem II. i vodstvom slavnog arhitekta Philiberta Delormea.
Upravo ta duga gradnja omogućila je stilski prijelaz. Dok osnova slijedi principe "zračeće" (Rayonnant) gotike s naglaskom na visini i svjetlosti, fasada i unutrašnji detalji pripadaju "plamtećoj" (Flamboyant) gotici. Ovaj stil, nazvan po kamenim ukrasima koji podsjećaju na plamen, vidljiv je u složenim, čipkastim uzorcima iznad prozora i na veličanstvenoj zapadnoj rozeti.
Umjetnost koja oduzima dah: Prozori apokalipse
Najveće blago kapele su njeni veličanstveni vitraji. Dok su srednjovjekovni prozori većinom uništeni, renesansni vitraji iz 16. stoljeća, izrađeni po narudžbi Henrika II., preživjeli su i danas dominiraju korom.
Djelo su majstora Nicolasa Beauraina, a prikazuju dramatične i živopisne scene iz Knjige Otkrivenja (Apokalipse) svetog Ivana. Intenzivne boje – duboke plave i crvene u kontrastu sa svijetlim žutim i sivim tonovima – stvaraju nevjerojatnu igru svjetlosti i pričaju priču o posljednjem sudu s renesansnom snagom i detaljima. Ovi prozori smatraju se jednim od najljepših primjera francuskog staklarstva 16. stoljeća.
Priče unutar zidina: Od revolucije do tragičnog vojvode
Povijest kapele nije bila mirna. Tijekom Francuske revolucije, pretrpjela je značajna oštećenja; unutrašnjost je devastirana, a originalni namještaj uništen. Služila je kao skladište, što ju je vjerojatno i spasilo od potpunog rušenja.
Priče unutar zidina: Od revolucije do tragičnog vojvode
Povijest kapele nije bila mirna. Tijekom Francuske revolucije, pretrpjela je značajna oštećenja; unutrašnjost je devastirana, a originalni namještaj uništen. Služila je kao skladište, što ju je vjerojatno i spasilo od potpunog rušenja.
U 19. stoljeću, kapela postaje poprište sjećanja na jedan od najkontroverznijih događaja Napoleonove ere. Godine 1804., Louis Antoine, vojvoda od Enghiena, otet je po Napoleonovom naređenju pod lažnom optužbom za urotu te je nakon kratkog suđenja strijeljan u jarcima dvorca Vincennes. Nakon restauracije monarhije, kralj Luj XVIII. naređuje da se posmrtni ostaci vojvode prenesu u kapelu. Godine 1825. ondje je postavljen impresivan mramorni spomenik, djelo kipara Louis-Pierrea Deseinea, koji i danas stoji kao svjedočanstvo tog tragičnog događaja i podsjetnik na turbulentnu francusku povijest.
Vojvoda d'Enghien i prokletstvo
Posebno dramatična anegdota vezana je uz vojvodu d'Enghiena. Njegovo tijelo sahranjeno u kapeli, a predaja među lokalnim stanovnicima govori kako se za vrijeme olujnih noći iz kapelice čuju koraci, što se smatra njegovim "nemirnim duhom" koji čuva mjesto.
Posebno dramatična anegdota vezana je uz vojvodu d'Enghiena. Njegovo tijelo sahranjeno u kapeli, a predaja među lokalnim stanovnicima govori kako se za vrijeme olujnih noći iz kapelice čuju koraci, što se smatra njegovim "nemirnim duhom" koji čuva mjesto.
U Sainte-Chapelle de Vincennes kroz stoljeća su se širile brojne zanimljive anegdote i legende koje su obogatile njezin povijesni značaj.
Legenda o svetim relikvijama
Prema staroj predaji, kralj Luj IX. (Sveti Louis) je 1239. iz Venecije donio dragocjenu relikviju — krunu od trnja Kristove muke. Legenda kaže da je prije nego što su relikvije stigle u Pariz, kralj osobno povukao nekoliko trnova i ostavio ih na posebnom čuvanju u Vincennesu. To je kapelu kasnije učinilo mjestom posebnog štovanja i hodočašća.
Legenda o svetim relikvijama
Prema staroj predaji, kralj Luj IX. (Sveti Louis) je 1239. iz Venecije donio dragocjenu relikviju — krunu od trnja Kristove muke. Legenda kaže da je prije nego što su relikvije stigle u Pariz, kralj osobno povukao nekoliko trnova i ostavio ih na posebnom čuvanju u Vincennesu. To je kapelu kasnije učinilo mjestom posebnog štovanja i hodočašća.
Priča o misterioznim skulpturama
Jedna lokalna priča govori da su tijekom obnovnih radova nakon oluje 1999. godine radnici ispod svoda pronašli nepoznate glave, isklesane u kamenu, koje nisu bile dokumentirane u službenim arhivima. Smatralo se da je riječ o srednjovjekovnoj simbolici — lokalna legenda tvrdi da one štite kapelu od duhovnih napada i nesreća.
Priča o misterioznim skulpturama
Jedna lokalna priča govori da su tijekom obnovnih radova nakon oluje 1999. godine radnici ispod svoda pronašli nepoznate glave, isklesane u kamenu, koje nisu bile dokumentirane u službenim arhivima. Smatralo se da je riječ o srednjovjekovnoj simbolici — lokalna legenda tvrdi da one štite kapelu od duhovnih napada i nesreća.
Tajna elitne kraljevske lože
Postoji još jedna zanimljivost — tijekom kraljevske vladavine kapela je imala poseban balkon skriven od pogleda, rezerviran isključivo za članove kraljevske obitelji i visoke goste. Mnogi su smatrali da su se s tog mjesta donosile najvažnije političke odluke, daleko od očiju javnosti, pa je kapela bila ne samo duhovno, već i strateško utočište.
Ove priče i legende čine Sainte-Chapelle de Vincennes još privlačnijom za znatiželjne posjetitelje željne ne samo umjetničke ljepote, već i malo mistike i tragova prošlosti.
Postoji još jedna zanimljivost — tijekom kraljevske vladavine kapela je imala poseban balkon skriven od pogleda, rezerviran isključivo za članove kraljevske obitelji i visoke goste. Mnogi su smatrali da su se s tog mjesta donosile najvažnije političke odluke, daleko od očiju javnosti, pa je kapela bila ne samo duhovno, već i strateško utočište.
Ove priče i legende čine Sainte-Chapelle de Vincennes još privlačnijom za znatiželjne posjetitelje željne ne samo umjetničke ljepote, već i malo mistike i tragova prošlosti.
1379. — Kralj Karlo V. započinje gradnju Sainte-Chapelle de Vincennes radi čuvanja relikvija Kristove muke; arhitekt je Raymond du Temple.
1380. — Smrću Karla V. izgradnja kapelice privremeno zastaje.
Prva polovica 16. st. — Izgradnju dovršava Philibert Delorme za kralja Henrika II.; vitraji u koru postavljeni su između 1556. i 1559. godine.
1754. — Vincennes prestaje biti kraljevska rezidencija, a kapela gubi svoju stalnu liturgijsku funkciju.
1787. — Ukida se kolegij kanonika koji je molio za zdravlje kralja.
1791.-1793. — Tijekom Francuske revolucije kapela je devastirana: uništena je skulpturalna dekoracija, dio vitraja i unutarnjeg inventara.
1804. — U jarku tvrđave pogubljen je vojvoda d'Enghien; njegovi posmrtni ostaci sahranjeni su u kapeli.
1853. — Sainte-Chapelle de Vincennes prva je zgrada u kompleksu Château de Vincennes proglašena povijesnim spomenikom.
1854. — Napoleon III. naručuje restauraciju zapadnog pročelja pod vodstvom Viollet-le-Duca.
1999. — Oluja ozbiljno oštećuje ružu od vitraja; započinju radovi na rekonstrukciji.
2015.–2018. — Provedena je najnovija velika restauracija vitraja, svodova i kamenih skulptura kako bi se sačuvala umjetnička baština.
Danas — Kapela služi kao povijesni spomenik, otvorena je javnosti i turistima te nije više sakralna građevina.
Ovi datumi obuhvaćaju ključne povijesne prekretnice — od kraljevog začetka ideje, gradnje, renesansnih dogradnji, revolucionarnih razaranja, do moderne zaštite i uključenosti u kulturnu ponudu Pariza i Francuske
Turističke informacije: Kako doći do Sainte-Chapelle de Vincennes
Kapela se nalazi unutar kompleksa Château de Vincennes i posjećuje se s istom ulaznicom.Preporuka je kupnja unaprijed iz linka dolje.
Adresa: Avenue de Paris, 94300 Vincennes, Francuska.
Javni prijevoz:
Metro: Najjednostavniji način je korištenje linije 1 (žuta) do njene posljednje istočne stanice, Château de Vincennes. Izlaz iz stanice je direktno ispred ulaza u dvorac.
RER: Može se koristiti i linija RER A do stanice Vincennes, od koje do dvorca ima desetak minuta hoda.
Radno vrijeme i ulaznice:
Dvorac je otvoren svakodnevno, s radnim vremenom koje se mijenja ovisno o sezoni (ljeti dulje, zimi kraće).
Važna napomena: Sama Sainte-Chapelle ima specifično radno vrijeme i zatvorena je svaki dan tijekom pauze za ručak (obično između 13:00 i 14:00 sati). Preporučuje se provjeriti točno vrijeme na službenim stranicama prije posjeta.
Cijena ulaznice za cijeli kompleks (dvorac i kapela) u 2025. godini iznosi oko 13 €. Ulaz je besplatan za mlađe od 18 godina i građane EU do 25 godina.
Posjet Sainte-Chapelle de Vincennes nudi jedinstven uvid u kasnu gotičku umjetnost i manje poznate, ali ključne trenutke francuske povijesti, sve to u spektakularnom okruženju moćne srednjovjekovne tvrđave.
Kapela se nalazi unutar kompleksa Château de Vincennes i posjećuje se s istom ulaznicom.Preporuka je kupnja unaprijed iz linka dolje.
Adresa: Avenue de Paris, 94300 Vincennes, Francuska.
Javni prijevoz:
Metro: Najjednostavniji način je korištenje linije 1 (žuta) do njene posljednje istočne stanice, Château de Vincennes. Izlaz iz stanice je direktno ispred ulaza u dvorac.
RER: Može se koristiti i linija RER A do stanice Vincennes, od koje do dvorca ima desetak minuta hoda.
Radno vrijeme i ulaznice:
Dvorac je otvoren svakodnevno, s radnim vremenom koje se mijenja ovisno o sezoni (ljeti dulje, zimi kraće).
Važna napomena: Sama Sainte-Chapelle ima specifično radno vrijeme i zatvorena je svaki dan tijekom pauze za ručak (obično između 13:00 i 14:00 sati). Preporučuje se provjeriti točno vrijeme na službenim stranicama prije posjeta.
Cijena ulaznice za cijeli kompleks (dvorac i kapela) u 2025. godini iznosi oko 13 €. Ulaz je besplatan za mlađe od 18 godina i građane EU do 25 godina.
Posjet Sainte-Chapelle de Vincennes nudi jedinstven uvid u kasnu gotičku umjetnost i manje poznate, ali ključne trenutke francuske povijesti, sve to u spektakularnom okruženju moćne srednjovjekovne tvrđave.
Powered by GetYourGuide