Budapest
Budimpešta
dinosaurusi
Mađarska
Magyar
Magyar Természettudományi Múzeum
priroda
Prirososlovni muzej
Putovanja
putovanje
Trg Ludovika Budimpešta
Duhovi prošlosti i znanstvena čuda pod istim krovom: Iz Magyar Természettudományi Múzeum
U srcu budimpeštanskog VIII. okruga, na Trgu Ludovika, ne stoji samo zgrada, već spomenik dviju povijesti: vojne i prirodne. Velebno zdanje bivše Mađarske kraljevske vojne akademije "Ludovika" danas je dom Mađarskog prirodoslovnog muzeja (Magyar Természettudományi Múzeum), mjesta gdje se duhovi kadeta susreću s kosturima dinosaura, a znanstvena čuda isprepliću s nacionalnim tragedijama i suvremenim intrigama.
Ulaskom u muzej, posjetitelja ne dočekuje kustos, već div. S stropa ulazne dvorane visi impozantni, 22 metra dug kostur kita perajara (Balaenoptera physalus), težak dvije tone. Ovaj div, ulovljen u Atlantiku davne 1896. godine, postavlja scenu za veličanstveno putovanje kroz povijest života na Zemlji.
Stanari Muzeja: Od dinosuara do kadeta
Muzej, čiji korijeni sežu u 1802. godinu, danas čuva preko 10 milijuna predmeta. Njegovi najpoznatiji "stanari" nedvojbeno su jedinstveni mađarski dinosauri. U izložbi "Izgubljeni svjetovi" posjetitelji se susreću licem u lice s replikama oklopljenog Hungarosaurusa tormai, dugog četiri metra, i njegovog manjeg rođaka, Ajkaceratopsa kozmai, čiji su ostaci pronađeni u Mađarskoj.
Osim prapovijesnih gmazova, muzej nudi i druge spektakularne postave:
Tajne podzemlja: Zbirka minerala vodi posjetitelje na putovanje od svakodnevnih minerala u kućanstvu do kamenja s Mjeseca.
Čudesni svijet koraljnih grebena: Ispod staklenog poda na 122 četvorna metra prostire se magični svijet tropskih mora.
Noina arka: Simbolična izložba koja predstavlja najugroženije životinjske vrste, služeći kao snažan podsjetnik na krhkost bioraznolikosti i potrebu za njezinim očuvanjem.
Zidovi Koji Pamte: Tragedije i Intrige
Zgrada muzeja, Ludovika, prožeta je vlastitom mistikom. Izvorno izgrađena kao vojna akademija, njeni su zidovi svjedočili generacijama kadeta koji su ovdje živjeli pod strogom disciplinom. Nakon Drugog svjetskog rata, u pokušaju brisanja "buržoaske" prošlosti, fasada je uništena i pojednostavljena, no duh akademije ostao je prisutan.
Najveća tragedija zadesila je muzej tijekom Mađarske revolucije 1956. godine. U sovjetskom granatiranju, zgradu je zahvatio katastrofalan požar. Uništena je svjetski poznata Afrička izložba, veći dio zbirke minerala i paleontologije, te stotine tisuća zooloških primjeraka, uključujući 36.000 prepariranih ptica i 22.000 jaja. Ova "kristalna noć" muzeja ostavila je neizbrisiv ožiljak i postala izvorom legendi o izgubljenom blagu.
Stanari Muzeja: Od dinosuara do kadeta
Muzej, čiji korijeni sežu u 1802. godinu, danas čuva preko 10 milijuna predmeta. Njegovi najpoznatiji "stanari" nedvojbeno su jedinstveni mađarski dinosauri. U izložbi "Izgubljeni svjetovi" posjetitelji se susreću licem u lice s replikama oklopljenog Hungarosaurusa tormai, dugog četiri metra, i njegovog manjeg rođaka, Ajkaceratopsa kozmai, čiji su ostaci pronađeni u Mađarskoj.
Osim prapovijesnih gmazova, muzej nudi i druge spektakularne postave:
Tajne podzemlja: Zbirka minerala vodi posjetitelje na putovanje od svakodnevnih minerala u kućanstvu do kamenja s Mjeseca.
Čudesni svijet koraljnih grebena: Ispod staklenog poda na 122 četvorna metra prostire se magični svijet tropskih mora.
Noina arka: Simbolična izložba koja predstavlja najugroženije životinjske vrste, služeći kao snažan podsjetnik na krhkost bioraznolikosti i potrebu za njezinim očuvanjem.
Zidovi Koji Pamte: Tragedije i Intrige
Zgrada muzeja, Ludovika, prožeta je vlastitom mistikom. Izvorno izgrađena kao vojna akademija, njeni su zidovi svjedočili generacijama kadeta koji su ovdje živjeli pod strogom disciplinom. Nakon Drugog svjetskog rata, u pokušaju brisanja "buržoaske" prošlosti, fasada je uništena i pojednostavljena, no duh akademije ostao je prisutan.
Najveća tragedija zadesila je muzej tijekom Mađarske revolucije 1956. godine. U sovjetskom granatiranju, zgradu je zahvatio katastrofalan požar. Uništena je svjetski poznata Afrička izložba, veći dio zbirke minerala i paleontologije, te stotine tisuća zooloških primjeraka, uključujući 36.000 prepariranih ptica i 22.000 jaja. Ova "kristalna noć" muzeja ostavila je neizbrisiv ožiljak i postala izvorom legendi o izgubljenom blagu.
Današnje intrige nisu ništa manje dramatične. Vlada Mađarske je 2019. godine donijela kontroverznu odluku o preseljenju cjelokupnog muzeja iz Budimpešte u Debrecen, kao dio razvojnog plana "Debrecen 2030". Plan je izazvao oštro protivljenje znanstvene zajednice, koja upozorava na ogroman rizik od oštećenja neprocjenjive zbirke tijekom transporta i dugoročnu štetu za istraživački rad. Iako je pobjednički arhitektonski nacrt za novu zgradu u Debrecenu predstavljen u ožujku 2025. godine, rasprava i otpor i dalje traju, ostavljajući sudbinu "Noine arke" neizvjesnom.
Današnje intrige nisu ništa manje dramatične. Vlada Mađarske je 2019. godine donijela kontroverznu odluku o preseljenju cjelokupnog muzeja iz Budimpešte u Debrecen, kao dio razvojnog plana "Debrecen 2030". Plan je izazvao oštro protivljenje znanstvene zajednice, koja upozorava na ogroman rizik od oštećenja neprocjenjive zbirke tijekom transporta i dugoročnu štetu za istraživački rad. Iako je pobjednički arhitektonski nacrt za novu zgradu u Debrecenu predstavljen u ožujku 2025. godine, rasprava i otpor i dalje traju, ostavljajući sudbinu "Noine arke" neizvjesnom.
1. "Noa" i div s Atlantika: Kostur kita perajara
Apsolutni vladar glavne dvorane je kostur kita perajara, dugog 22 metra i teškog 2 tone.
Priča: Ovaj div ulovljen je u Atlantskom oceanu 1896. godine. Njegov dolazak u Budimpeštu bio je dio grandiozne proslave Milenija (1000 godina mađarske države). Bio je to logistički podvig tog doba – prevesti takvog kolosa željeznicom u zemlju bez izlaza na more bilo je ravno čudu. Danas visi iznad glava posjetitelja kao podsjetnik na vrijeme kada su se prirodna čuda otkrivala s dozom strahopoštovanja.
2. Šuma koja je prevarila vrijeme: Bükkábrányi ősfák (Prastara stabla)
Ovo je možda najveća svjetska senzacija u muzeju. U atriju stoje panjevi močvarnih čempresa (taksodija) starih 7 do 8 milijuna godina.
2. Šuma koja je prevarila vrijeme: Bükkábrányi ősfák (Prastara stabla)
Ovo je možda najveća svjetska senzacija u muzeju. U atriju stoje panjevi močvarnih čempresa (taksodija) starih 7 do 8 milijuna godina.
Misterij očuvanja: Ova stabla nisu okamijenjena (nisu se pretvorila u kamen), već je njihovo drvo ostalo drvo! Otkrivena su 2007. godine u rudniku lignita Bükkábrány na dubini od 60 metara.
Vremenska kapsula: Prije 7 milijuna godina, iznenadna pješčana oluja ili mulj naglo su prekrili donje dijelove šume visoke 30-40 metara, hermetički ih zatvarajući. To je spriječilo truljenje. Znanstvenici su morali razviti posebnu metodu konzervacije šećernom otopinom kako bi spriječili da se stabla raspadnu u dodiru s današnjim zrakom. Danas stojite pred drvetom koje je disalo zrak miocena, ere kada je Panonsko more prekrivalo Mađarsku.
3. Mračne tajne kripte: Váci múmiák (Vacke mumije)
Jedan od najjezivijih i najfascinantnijih dijelova zbirke (često prikazan u odvojenim ili putujućim postavima "Svijet mumija").
Otkriće: Godine 1994., tijekom obnove Crkve bijelih (Fehérek temploma) u gradu Vácu, radnici su udarili u zid koji je zvučao šuplje. Iza njega su pronašli zaboravljenu kriptu s 265 lijesova naslaganih jedan na drugi.
3. Mračne tajne kripte: Váci múmiák (Vacke mumije)
Jedan od najjezivijih i najfascinantnijih dijelova zbirke (često prikazan u odvojenim ili putujućim postavima "Svijet mumija").
Otkriće: Godine 1994., tijekom obnove Crkve bijelih (Fehérek temploma) u gradu Vácu, radnici su udarili u zid koji je zvučao šuplje. Iza njega su pronašli zaboravljenu kriptu s 265 lijesova naslaganih jedan na drugi.
Priča: Zbog specifične mikroklime kripte i borovih lijesova, tijela pokojnika iz 18. i 19. stoljeća nisu se raspala, već su se prirodno mumificirala. Ove mumije nisu anonimne – znamo njihova imena, zanimanja i životne priče. One su "vremenski putnici" koji nam otkrivaju sve o bolestima (poput tuberkuloze), prehrani i životu građanske klase tog doba. Neki su pronađeni s netaknutom odjećom i krunicama u rukama.
4. Prvi mađarski dinosauri: Hungarosaurus tormai
Do 2000. godine vjerovalo se da u Mađarskoj nema dinosaura. A onda je paleontolog Attila Ősi u rudniku boksita Iharkút u planini Bakony pronašao nešto nevjerojatno.
Rekonstrukcija oklopljenog dinosaura, Hungarosaurusa tormai, dugog 4 metra.
Zanimljivost: Ovo je bio otočni patuljak! U doba krede, Bakony je bio otok u oceanu Tethys. Zbog ograničenog prostora i resursa, ovi dinosauri su evoluirali u manje verzije svojih kontinentalnih rođaka. Uz njega je pronađen i Ajkaceratops, prvi rogati dinosaur (ceratopsid) otkriven u Europi, što je bila svjetska senzacija jer se smatralo da žive samo u Aziji i Americi.
4. Prvi mađarski dinosauri: Hungarosaurus tormai
Do 2000. godine vjerovalo se da u Mađarskoj nema dinosaura. A onda je paleontolog Attila Ősi u rudniku boksita Iharkút u planini Bakony pronašao nešto nevjerojatno.
Rekonstrukcija oklopljenog dinosaura, Hungarosaurusa tormai, dugog 4 metra.
Zanimljivost: Ovo je bio otočni patuljak! U doba krede, Bakony je bio otok u oceanu Tethys. Zbog ograničenog prostora i resursa, ovi dinosauri su evoluirali u manje verzije svojih kontinentalnih rođaka. Uz njega je pronađen i Ajkaceratops, prvi rogati dinosaur (ceratopsid) otkriven u Europi, što je bila svjetska senzacija jer se smatralo da žive samo u Aziji i Americi.
5. Mjesečevo kamenje i "Izgubljeni" meteorit
Muzej posjeduje jednu od najvećih zbirki meteorita u srednjoj Europi.
Kamen s Mjeseca: Muzej čuva male, ali neprocjenjive uzorke Mjesečevog tla koje su donijele misije Apollo 11 i Apollo 17. Ovi "kamenčići dobre volje" (Goodwill Moon Rocks) poklon su američkog naroda Mađarskoj.
Legenda o Kaba meteoritu: Iako se glavni dio čuvenog meteorita Kaba (koji je pao 1857. i sadrži organske tvari) čuva u Reformatskom kolegiju u Debrecenu, muzej u Budimpešti posjeduje replike i opsežnu dokumentaciju o ovom "svemirskom putniku" koji je pao pred noge mađarskog seljaka koji je isprva mislio da je našao grumen zlata.
5. Mjesečevo kamenje i "Izgubljeni" meteorit
Muzej posjeduje jednu od najvećih zbirki meteorita u srednjoj Europi.
Kamen s Mjeseca: Muzej čuva male, ali neprocjenjive uzorke Mjesečevog tla koje su donijele misije Apollo 11 i Apollo 17. Ovi "kamenčići dobre volje" (Goodwill Moon Rocks) poklon su američkog naroda Mađarskoj.
Legenda o Kaba meteoritu: Iako se glavni dio čuvenog meteorita Kaba (koji je pao 1857. i sadrži organske tvari) čuva u Reformatskom kolegiju u Debrecenu, muzej u Budimpešti posjeduje replike i opsežnu dokumentaciju o ovom "svemirskom putniku" koji je pao pred noge mađarskog seljaka koji je isprva mislio da je našao grumen zlata.
6. Tragedija iz 1956.: Ono čega nema
Možda "najtužniji" eksponat je sama priča o onome što nedostaje.
6. Tragedija iz 1956.: Ono čega nema
Možda "najtužniji" eksponat je sama priča o onome što nedostaje.
Tijekom revolucije 1956., sovjetski tenk pogodio je tadašnju zgradu muzeja. U požaru je nestalo 36.000 ptica, 22.000 jaja, 13.000 riba i stotine tisuća insekata. Izgorjele su i rijetke vrste koje su u međuvremenu izumrle, poput kvage (vrsta zebre). Današnje zbirke su rezultat herojskog napora znanstvenika da ponovno izgrade ono što je vatra progutala u jednoj noći.
Kako doći do muzeja?
Unatoč neizvjesnoj budućnosti, Mađarski prirodoslovni muzej i dalje je nezaobilazna postaja u Budimpešti.
Lokacija: Nalazi se na adresi Ludovika tér 2-6, u VIII. okrugu.
Javni prijevoz: Najlakše je doći plavom linijom metroa M3 do stanice Nagyvárad tér ili Klinikák, od kojih je muzej udaljen nekoliko minuta hoda.
Radno vrijeme: Muzej je otvoren svakog dana od 10:00 do 18:00 sati, osim utorkom, kada je zatvoren.
Cijene ulaznica: Cijena pune ulaznice za odrasle iznosi 3000 HUF (oko 7.5 EUR). Popusti su dostupni za mlade (6-26 godina) i umirovljenike (62-70 godina), čija ulaznica stoji 1500 HUF. Obiteljska ulaznica (2 odraslih + 1 dijete) košta 6000 HUF.
Unatoč neizvjesnoj budućnosti, Mađarski prirodoslovni muzej i dalje je nezaobilazna postaja u Budimpešti.
Lokacija: Nalazi se na adresi Ludovika tér 2-6, u VIII. okrugu.
Javni prijevoz: Najlakše je doći plavom linijom metroa M3 do stanice Nagyvárad tér ili Klinikák, od kojih je muzej udaljen nekoliko minuta hoda.
Radno vrijeme: Muzej je otvoren svakog dana od 10:00 do 18:00 sati, osim utorkom, kada je zatvoren.
Cijene ulaznica: Cijena pune ulaznice za odrasle iznosi 3000 HUF (oko 7.5 EUR). Popusti su dostupni za mlade (6-26 godina) i umirovljenike (62-70 godina), čija ulaznica stoji 1500 HUF. Obiteljska ulaznica (2 odraslih + 1 dijete) košta 6000 HUF.