France
Francuska
Jardin des Plantes
Muséum national d'Histoire naturelle (MNHN)
OPariz
Paris
Putovanja
putovanje
Muséum national d'Histoire naturelle,katedrala evolucije: Tajne, heroji i bitke Pariškog prirodoslovnog muzeja,
Kada zakoračite kroz masivna željezna vrata na Place Valhubert, buka pariškog prometa naglo utihne. Pred vama se ne otvara samo park, već živi spomenik star gotovo četiri stoljeća. Ovo je Jardin des Plantes, zeleno srce pariškog lijevog brijeha, dom jedne od najvažnijih znanstvenih institucija na svijetu — Muséum national d'Histoire naturelle (MNHN).
Zaboravljena bitka: Krv na vratima Hrama prirode
Iako većina posjetitelja dolazi vidjeti dinosaure, prava drama ovog mjesta ispisana je na jednoj mjedenoj ploči na ulazu. Vaš zahtjev za posjetom "memorijalnom centru" vodi nas u mračnije poglavlje povijesti, često previđeno od strane običnih turista.
Muzej je bio poprište dviju velikih tragedija i bitaka:
1. Opsada i "kulinarski masakr" (1870.)
Prva velika "bitka" za opstanak muzeja dogodila se tijekom Pruske opsade Pariza. Zima 1870. bila je nemilosrdna. Grad je gladovao. Kada je nestalo kruha, konja i štakora, gladni Parižani okrenuli su se zoološkom vrtu (Ménagerie) unutar muzeja.
Ovo je trenutak koji se pamti kao najcrnji dan za stanovnike vrta. Dva slavna slona, Castor i Pollux, miljenici pariške djece, ustrijeljena su eksplozivnim mecima. Njihovo meso završilo je na jelovnicima elitnih restorana, servirano kao "Trompe d’éléphant" u umaku od Madeire. To je bila cijena "bitke za preživljavanje" grada, a muzej je platio svojim najvrjednijim eksponatima.
2. Otpor i strijeljanje: "Réseau du Musée de l'Homme"
Još važnija priča, ona koja čini duhovni "memorijalni centar" ove institucije, jest priča o Réseau du Musée de l'Homme (Mreža Muzeja čovjeka). Godine 1940., dok je Pariz padao pod nacističku čizmu, upravo su se u laboratorijima i hodnicima muzeja (točnije u krilu Musée de l'Homme na Trocadéru, koji je dio iste institucije) okupili prvi pobunjenici.
Znanstvenici, etnolozi i knjižničari, predvođeni Borisom Vildéom i Anatoleom Lewitskym, osnovali su jednu od prvih mreža otpora u Francuskoj. Koristili su tiskarski stroj muzeja za antinacističke letke i organizirali bijegove zarobljenika.
2. Otpor i strijeljanje: "Réseau du Musée de l'Homme"
Još važnija priča, ona koja čini duhovni "memorijalni centar" ove institucije, jest priča o Réseau du Musée de l'Homme (Mreža Muzeja čovjeka). Godine 1940., dok je Pariz padao pod nacističku čizmu, upravo su se u laboratorijima i hodnicima muzeja (točnije u krilu Musée de l'Homme na Trocadéru, koji je dio iste institucije) okupili prvi pobunjenici.
Znanstvenici, etnolozi i knjižničari, predvođeni Borisom Vildéom i Anatoleom Lewitskym, osnovali su jednu od prvih mreža otpora u Francuskoj. Koristili su tiskarski stroj muzeja za antinacističke letke i organizirali bijegove zarobljenika.
Posljedice bitke: Mreža je izdana. Vildé, Lewitsky i petorica drugih uhićeni su i strijeljani u tvrđavi Mont-Valérien 1942. godine. Danas njihova imena stoje kao vječni podsjetnik da se borba za humanost vodila i među vitrinama s lubanjama. Na samom ulazu u Jardin des Plantes, ploča podsjeća i na borbe vođene u kolovozu 1944. tijekom oslobađanja Pariza, kada je u "fusillade" (pucnjavi) pred vratima parka poginulo nekoliko boraca otpora.
Posljedice bitke: Mreža je izdana. Vildé, Lewitsky i petorica drugih uhićeni su i strijeljani u tvrđavi Mont-Valérien 1942. godine. Danas njihova imena stoje kao vječni podsjetnik da se borba za humanost vodila i među vitrinama s lubanjama. Na samom ulazu u Jardin des Plantes, ploča podsjeća i na borbe vođene u kolovozu 1944. tijekom oslobađanja Pariza, kada je u "fusillade" (pucnjavi) pred vratima parka poginulo nekoliko boraca otpora.
Šetnja kroz čuda: Od Dinosaura do Žirafa
Kada prođete memorijalne ploče, ulazite u svijet čudesa raspoređen u nekoliko ključnih galerija.
Šetnja kroz čuda: Od Dinosaura do Žirafa
Kada prođete memorijalne ploče, ulazite u svijet čudesa raspoređen u nekoliko ključnih galerija.
Grande Galerie de l’Évolution (Velika galerija evolucije)
Ovo je krunski dragulj muzeja. Zamislite prostor veličine katedrale, s ogromnim staklenim krovom koji mijenja boju ovisno o dobu dana, simulirajući oluje i savane. Središnjim brodom dominira "Afrička karavana" — procesija desetaka prepariranih životinja (slonova, žirafa, lavova) koje kao da marširaju u Noinu arku. Ovdje nema kaveza; životinje stoje slobodno u prostoru, pričajući priču o raznolikosti života i prijetnji izumiranja.
Afrička karavana: Centralni i najpoznatiji eksponat je povorka prepariranih afričkih životinja u prirodnoj veličini, uključujući slonove, žirafe, lavove, zebre i nosoroge, koja izgleda kao da maršira kroz središte galerije.
Soba ugroženih i izumrlih vrsta: Poseban odjeljak koji prikazuje izumrle životinje poput dodoa i tasmanijskog tigra, kao i kritično ugrožene vrste, služeći kao snažno upozorenje.
Divovska lignja: Jedan od rijetkih sačuvanih primjeraka divovske lignje (Architeuthis dux) izložen u staklenoj vitrini.
Galerie de Paléontologie et d'Anatomie comparée (Galerija paleontologije i usporedne anatomije)
Ova galerija je vremenska kapsula koja posjetitelje vraća u 19. stoljeće svojim izgledom i zbirkom.
Kosturi dinosaura: Zbirka uključuje impresivne kosture dinosaura kao što su Diplodokus, Triceratops i Alosaurus.
Mamut iz Durforta: Golemi i gotovo potpuni kostur mamuta pronađen u Francuskoj, jedan od najznačajnijih paleontoloških nalaza u zemlji.
Galerija usporedne anatomije: Stotine kostura, od sićušnih ptica do golemih kitova, poredani su jedan do drugoga kako bi prikazali sličnosti i razlike u anatomiji kralježnjaka.
2. Galerie de Paléontologie et d’Anatomie comparée (Galerija paleontologije i usporedne anatomije)
Ova zgrada izgleda kao iz filmova 19. stoljeća — prepuna kostura, drvenih vitrina i škripavih podova.
Mamut iz Durforta: Golemi kostur južnog mamuta (Mammuthus meridionalis), jedan od najvećih i najpotpunijih ikad pronađenih u Europi.
Moskvasaur (Mosasaur): Fosil golemog morskog gmaza kojeg je Napoleonova vojska zaplijenila kao ratni trofej.
Stado dinosaura: Impresivna zbirka kostura diplodoka, iguanodona, alosaura i triceratopsa koji dominiraju prizemljem.
Galerija usporedne anatomije: "Šuma kostura" gdje su tisuće kostiju kralježnjaka poredane jedna do druge kako bi se pokazala evolucijska povezanost (npr. peraja kita pored ljudske ruke).
3. Galerie de Minéralogie et de Géologie (Galerija mineralogije i geologije)
Ovdje se čuvaju "blaga Zemlje" — od dragulja francuskih kraljeva do meteorita.
Kraljevski dragulji: Zbirka dragog kamenja koja je nekada pripadala francuskoj kruni (Luju XIV. i ostalima).
Divovski kristali: Kvarcni kristali teški i po nekoliko tona.
Marsovski meteoriti: Rijetki uzorci stijena s Marsa koji su pali na Zemlju.
Ovdje se čuvaju "blaga Zemlje" — od dragulja francuskih kraljeva do meteorita.
Kraljevski dragulji: Zbirka dragog kamenja koja je nekada pripadala francuskoj kruni (Luju XIV. i ostalima).
Divovski kristali: Kvarcni kristali teški i po nekoliko tona.
Marsovski meteoriti: Rijetki uzorci stijena s Marsa koji su pali na Zemlju.
4. Ménagerie (Povijesni zoološki vrt)
Jedan od najstarijih zooloških vrtova na svijetu (otvoren 1794.) čuva spomen na svoje slavne, ali često tragične bivše stanovnike.
Sjećanje na Zarafu: Iako više nije živa, duh prve francuske žirafe (Zarafa) koja je živjela ovdje 18 godina i dalje je prisutan kroz priče i suvenire.
Jedan od najstarijih zooloških vrtova na svijetu (otvoren 1794.) čuva spomen na svoje slavne, ali često tragične bivše stanovnike.
Sjećanje na Zarafu: Iako više nije živa, duh prve francuske žirafe (Zarafa) koja je živjela ovdje 18 godina i dalje je prisutan kroz priče i suvenire.
Castor i Pollux: Dva slavna slona koja su pojedena tijekom opsade Pariza 1870. danas su simbol teške povijesti vrta.
Crvene pande i snježni leopardi: Danas vrt udomljuje manje, ugrožene vrste u povijesnim kavezima koji su zaštićeni spomenici arhitekture.
5. Musée de l’Homme (Muzej čovjeka)
Iako se nalazi na drugoj lokaciji (Trocadéro), dio je iste institucije i čuva neprocjenjive antropološke nalaze.
Lubanja iz Cro-Magnona: Originalna lubanja po kojoj su prvi moderni ljudi u Europi dobili ime.
Descartesova lubanja: Navodna lubanja slavnog filozofa Renéa Descartesa, na kojoj su ispisani potpisi njezinih vlasnika kroz stoljeća.
Ménagerie (Zoološki vrt)
Kao jedan od najstarijih zooloških vrtova na svijetu, poznat je po povijesnim stanovnicima i fokusu na manje, ugrožene vrste.
Povijesni stanovnici: Mjesto gdje su živjeli slavna žirafa Zarafa i slonovi Castor i Pollux, koji su tragično pojedeni tijekom opsade Pariza 1870. godine.
Ugrožene vrste: Danas je dom crvenim pandama, snježnim leopardima, orangutanima i mnogim drugim ugroženim životinjama.
Galerie de Paléontologie (Galerija paleontologije)
Za razliku od moderne Galerije evolucije, ova zgrada je "muzej u muzeju". Njene škripave drvene podove i stotine kostura dinosaura, mamuta i kitova koji vise sa stropa nisu se puno mijenjali od 19. stoljeća. Atmosfera je gotička, pomalo jeziva i apsolutno fascinantna. Ovdje se čuva i "Moskvasaur", golemi gmaz kojeg je Napoleonova vojska donijela kao ratni plijen.
Galerie de Paléontologie (Galerija paleontologije)
Za razliku od moderne Galerije evolucije, ova zgrada je "muzej u muzeju". Njene škripave drvene podove i stotine kostura dinosaura, mamuta i kitova koji vise sa stropa nisu se puno mijenjali od 19. stoljeća. Atmosfera je gotička, pomalo jeziva i apsolutno fascinantna. Ovdje se čuva i "Moskvasaur", golemi gmaz kojeg je Napoleonova vojska donijela kao ratni plijen.
Ménagerie (Zoološki vrt)
Jedan od najstarijih zooloških vrtova na svijetu. Njegovi stanovnici nisu veliki lavovi i tigrovi (njima treba više prostora), već manje, ugrožene vrste. Ovdje su živjeli neki od najpoznatijih "stanovnika" Pariza:
Zarafa (Žirafa): Prva žirafa u Francuskoj, poklon egipatskog paše kralju 1827. godine. Šetala je od Marseillea do Pariza (880 km!) i izazvala "žiromaniju" u modi i dizajnu. Živjela je u vrtu 18 godina.
Kiki: Divovska kornjača s Sejšela koja je desetljećima bila maskota vrta.
Umjetnici u Vrtu: Od Rousseaua do Picassa
Jardin des Plantes nije inspirirao samo znanstvenike, već i najveće svjetske slikare.
Henri Rousseau (Carinik): Samouki genij koji nikada nije napustio Francusku, a slikao je prašume. Svoje "džungle" sanjao je upravo ovde, u Grandes Serres (Velikim staklenicima) muzeja. Govorio je: "Kada uđem u te staklenike i vidim čudne biljke egzotičnih zemalja, čini mi se da ulazim u san".
Pierre-Joseph Redouté: "Rafael cvijeća", najpoznatiji botanički ilustrator u povijesti, radio je ovdje slikajući ruže i ljiljane za kraljicu Mariju Antoanetu i kasnije caricu Jozefinu.
Eugène Delacroix i kipar Antoine-Louis Barye provodili su sate promatrajući lavove i tigrove u Ménagerie kako bi ih vjerno prenijeli na platno i u broncu.
Mistika i Intrige: Kabinet radoznalosti
Muzej čuva i mračnije tajne. U svojim depoima, koji nisu uvijek otvoreni za javnost, nalazi se jedna od najvećih kolekcija na svijetu — preko 68 milijuna uzoraka. Tu su:
Ljudske lubanje: Kontroverzna zbirka koja je uključivala i posmrtne ostatke Sarah Baartman ("Hotentotska Venera"), koja je tek 2002. vraćena u Južnu Afriku nakon godina diplomatskih "bitaka".
Meteoriti: Kamenje starije od Zemlje koje krije tajne nastanka Sunčevog sustava.
Ovo je bilo i poprište najveće intelektualne bitke 19. stoljeća: sukob između Georgesa Cuviera (koji je vjerovao u katastrofe i izumiranja) i Jean-Baptistea Lamarcka (oca rane teorije evolucije). Njihove svađe u ovim hodnicima postavile su temelje za Darwinovu teoriju.
Mistika i Intrige: Kabinet radoznalosti
Muzej čuva i mračnije tajne. U svojim depoima, koji nisu uvijek otvoreni za javnost, nalazi se jedna od najvećih kolekcija na svijetu — preko 68 milijuna uzoraka. Tu su:
Ljudske lubanje: Kontroverzna zbirka koja je uključivala i posmrtne ostatke Sarah Baartman ("Hotentotska Venera"), koja je tek 2002. vraćena u Južnu Afriku nakon godina diplomatskih "bitaka".
Meteoriti: Kamenje starije od Zemlje koje krije tajne nastanka Sunčevog sustava.
Ovo je bilo i poprište najveće intelektualne bitke 19. stoljeća: sukob između Georgesa Cuviera (koji je vjerovao u katastrofe i izumiranja) i Jean-Baptistea Lamarcka (oca rane teorije evolucije). Njihove svađe u ovim hodnicima postavile su temelje za Darwinovu teoriju.
Turistički vodič: Kako doći i što znati
Ako planirate hodočašće u ovaj hram prirode i povijesti, evo ključnih informacija:
Kako doći?
Muzej se nalazi u 5. arondismanu (Latinska četvrt).
Metro: Najbolja opcija je linija 5 ili 10 do stanice Gare d'Austerlitz (izlaz vodi točno pred vrata). Alternativno, stanica Jussieu (linije 7, 10) ili Place Monge (linija 7).
RER: Linija C, stanica Gare d'Austerlitz.
Brod (Batobus): Stanica Jardin des Plantes.
Ulaznice i savjeti:
Jardin des Plantes (sam park) je besplatan i otvoren svakog dana. I savršen je za piknik.
Galerije: Za Grande Galerie de l’Évolution i druge paviljone plaća se ulaznica (cca 10-13 € po galeriji). Preporučuje se kupnja online jer su redovi vikendom dugi.
Radno vrijeme: Muzeji su obično zatvoreni utorkom! Park je otvoren svaki dan od zore do sumraka.
Preporuka za kraj:
Nakon što posjetite veličanstvenu povorku životinja, sjednite na klupu ispod libanonskog cedra (posađenog 1734. godine). Legenda kaže da je sadnicu u šeširu prokrijumčario botaničar Bernard de Jussieu, zalijevajući je vlastitom vodom tijekom sušnog putovanja brodom. To je duh ovog mjesta — strast za znanjem koja graniči s ludilom.