Magyar Nemzeti Múzeum,čuvar duše nacije

Dok koračate užurbanim Bulevarom Múzeum (Múzeum körút) u srcu Pešte, teško je ne zastati pred monumentalnim neoklasicističkim divom koji dominira vizurom. Njegove široke stube nisu samo ulaz u zgradu; one su oltar mađarske povijesti. Ovdje, u Magyar Nemzeti Múzeumu, ne čuvaju se samo predmeti; ovdje stanuje duša jedne nacije koja je kroz tisućljeće preživjela mongolske strijele, osmanske sablje, habsburšku birokraciju i sovjetske tenkove.Ovo nije samo priča o eksponatima, već o krvi, zlatu, prokletstvima i duhovima koji lutaju hodnicima ove palače.

Arhitektura moći i revolucija na stubama

Zgradu je projektirao Mihály Pollack, a dovršena je 1847. godine. Svojim golemim korintskim stupovima i timpanonom koji prikazuje Panoniju (žensku personifikaciju Mađarske) okruženu znanošću i umjetnošću, muzej je građen da impresionira.

No, njegova prava posveta dogodila se samo godinu dana nakon otvorenja. Dana 15. ožujka 1848., na tim istim stubama, pjesnik Sándor Petőfi navodno je recitirao svoju Nemzeti dal (Nacionalnu pjesmu), zapalivši iskru revolucije protiv Habsburgovaca. Iako povjesničari i danas debatiraju je li je recitirao baš na stubama ili dolje u vrtu, legenda je postala jača od činjenica. Te su stube danas sveto mjesto; svake godine na taj datum prekrivene su cvijećem i mađarskim trobojnicama.

​
Riznica blaga: Što se krije unutra?

Zbirka muzeja, koju je 1802. godine utemeljio grof Ferenc Széchényi (otac "najvećeg Mađara" Istvána Széchényija), narasla je na milijune predmeta. Izdvajamo ono najbitnije:

​
1. Krunidbeni plašt (Szent István-palást)

Dok se Kruna svetog Stjepana čuva u Parlamentu, muzej čuva nešto još starije i možda osobnije – krunidbeni plašt. Izrađen 1031. godine, ovo je jedini preživjeli predmet za koji sa sigurnošću znamo da ga je kralj Stjepan I. nosio na svojim ramenima. Izvezena bizantska svila, gotovo tisuću godina stara, čuva se u posebnoj zamračenoj komori radi zaštite.

Zašto je važan? Ovo je najosobniji i najautentičniji predmet vezan uz svetog Stjepana, prvog mađarskog kralja. Riječ je o bizantskoj svili na kojoj je 1031. godine izvezen Krist s apostolima i starozavjetnim prorocima. To je jedini preživjeli dio kraljevskih regalija za koji se sa sigurnošću zna da ga je kralj nosio. Čuva se u posebnoj komori s prigušenim svjetlom kako bi se zaštitila tkanina stara gotovo tisuću godina.

2. Seuso blago: Srebro natopljeno krvlju

Ovo je najvrjedniji i najkontroverzniji dio zbirke. Riječ je o setu rimskog srebrnog posuđa (tanjuri, vrčevi) iz 4. stoljeća neprocjenjive vrijednosti. Blago ima elemente kriminalističkog trilera (više o tome u sekciji "Mistika"). Nakon desetljeća pravnih bitaka i otkupa od kolekcionara na aukcijama u Londonu i New Yorku, Mađarska je tek nedavno uspjela vratiti sve dijelove kući.

Zašto je važno? Osim što je riječ o neprocjenjivo vrijednom setu od 14 velikih komada rimskog srebrnog posuđa, njegova priča je fascinantna. Otkriveno u Mađarskoj 1970-ih, blago je postalo predmetom ubojstva, međunarodnog krijumčarenja i desetljećima dugih pravnih bitaka. Njegov povratak u Mađarsku slavi se kao velika nacionalna pobjeda. Vidjeti ga uživo znači svjedočiti trijumfu pravde i nacionalnog ponosa.

​
3. Beethovenov klavir

Malo poznata činjenica je da muzej posjeduje klavir marke Broadwood koji je pripadao samom Ludwigu van Beethovenu. 

Nakon njegove smrti, klavir je dospio u ruke Franza Liszta, koji ga je potom darovao muzeju.

4. Zlatni jelen (Szkíta aranyszarvas,Skitsko zlato)

Jedan od simbola muzeja je mali, ali veličanstveni zlatni jelen iz 6. stoljeća pr. n. e., remek-djelo skitske umjetnosti, iskovano s nevjerojatnom preciznošću koja prkosi tadašnjoj tehnologiji.

Zašto je važan? Ovaj mali, ali izuzetno detaljno izrađen zlatni jelen iz 6. stoljeća pr. n. e. ikona je muzeja. Predstavlja umjetničko savršenstvo Skita, nomadskog naroda koji je nastanjivao Karpatski bazen davno prije Mađara. Simbolizira duboke i prastare korijene kultura na ovom tlu.

"Poznati stanari" i Vrt Muzeja

Kad pitate za "stanare" muzeja, Mađari će vas uputiti u Múzeumkert (Muzejski vrt). Ovo nije samo park; to je panteon.

Književni divovi: Najvažniji "stanar" vrta je brončani kip pjesnika Jánosa Aranya. Podnožje njegova spomenika omiljeno je sastajalište studenata i zaljubljenih parova.

Dječaci Pavlove ulice (A Pál utcai fiúk): Za svakoga tko je čitao kultni roman Ferenca Molnára, ovaj vrt je svet. Upravo se ovdje, u "botaničkom vrtu" muzeja, odvija jedna od ključnih scena dječjeg rata za igralište. Iako fiktivni, ovi su dječaci za Budimpeštance stvarni poput bilo kojeg kralja.

Mistika, intrige i "Prokletstvo Seusa"

Iza staklenih vitrina kriju se mračne priče koje kustosi rijetko pričaju djeci.

1. Misterij ubojstva Józsefa Sümegha

Seuso blago nije samo arheološki nalaz; ono je dokaz zločina. Blago je 1970-ih godina kod jezera Balaton slučajno pronašao mladi vojnik József Sümegh. Shvativši što ima, počeo je tajno prodavati manje komade. Godine 1980., Sümegh je pronađen obješen u podrumu svojih roditelja. Službena verzija glasila je "samoubojstvo", no svi dokazi upućivali su na ubojstvo kako bi mu se otelo preostalo blago. Uslijedila je mreža krijumčarenja koja je uključivala jugoslavenske i zapadne diplomate, a blago je nestalo na zapadnom crnom tržištu sve dok ga Mađarska nije desetljećima kasnije otkupila natrag za milijune eura. Mnogi vjeruju da je blago ukleto jer je svakom neslužbenom vlasniku donijelo nesreću.​

2. Duhovi hodnika

Među osobljem muzeja kruže priče o "sjenama" u odjelima koji čuvaju srednjovjekovno oružje. Jedan zaštitar je čak za društvene mreže muzeja priznao da postoji specifičan hodnik u koji nitko od osoblja ne želi ići sam nakon zatvaranja zbog neobjašnjivog osjećaja promatranja i hladnoće, što se pripisuje burnoj energiji predmeta s bojnih polja.​

3. Tajni bunkeri

Tijekom Hladnog rata i Opsade Budimpešte 1945., podrumi muzeja služili su kao skloništa ne samo za ljude, već i za nacionalno blago. Postoje urbane legende o zazidanim prolazima koji su vodili prema drugim vladinim zgradama, no većina ih je danas ili urušena ili strogo zatvorena.

Turistički vodič: Kako doći i što trebate znati

Za posjetitelja iz Hrvatske, Nacionalni muzej je nezaobilazna točka, lako dostupna i savršena za bijeg od ljetne vrućine ili zimske hladnoće.

Lokacija i prijevoz

Adresa: Múzeum körút 14-16, 1088 Budimpešta.

Metro: Najlakši način je linija M3 (plava) ili M4 (zelena) do stanice Kálvin tér. Muzej je odmah preko puta. Alternativno, stanica Astoria (M2, crvena) udaljena je 5 minuta hoda.

Tramvaj: Linije 47, 48 i 49 staju točno ispred (stanica Kálvin tér).
Praktične informacije (Stanje 2024/2025)

Radno vrijeme: Muzej je u pravilu otvoren od utorka do nedjelje (10:00 – 18:00). Ponedjeljkom je zatvoren, što je standard za većinu muzeja u Budimpešti.

Ulaznice: Cijene se mijenjaju, ali očekujte oko 2.500 - 3.500 HUF (cca 6-9 EUR) za odrasle. Postoje popusti za građane EEA (Europskog gospodarskog prostora) mlađe od 26 i starije od 62 godine.

Savjet: Nemojte nositi velike ruksake; morat ćete ih ostaviti u garderobi (besplatno).

Kava i suveniri: U prizemlju se nalazi izvrsna slastičarnica/kafić Geraldine, smještena u nekadašnjoj vrtnoj kući. Savršeno mjesto za probati Esterházy tortu nakon obilaska.

Zaključak:

Magyar Nemzeti Múzeum nije "dosadna zgrada sa starim loncima". To je mjesto zločina, mjesto revolucije i dom najljepših predmeta koje je ljudska ruka stvorila u Panonskoj nizini. Ako u Budimpešti posjetite samo jedan muzej, neka to bude ovaj.

Powered by GetYourGuide