France
Francuska
Galerie de Paléontologie et d’Anatomie comparée
Galerija paleontologije i komparativne anatomije
History
Natural History
Paris
Pariz
Putovanja
putovanje
Galerie de Paléontologie et d’Anatomie comparée ,Galerija paleontologije i komparativne anatomije.Ples mrtvih u pariškom vrtu
Ako tražite tipični pariški glamur, produžite prema Louvreu. Ali ako želite osjetiti "memento mori" u njegovom najsirovijem, najljepšem obliku, morate otići na lijevu obalu Seine, u Jardin des Plantes. Tamo, u zgradi koja izgleda poput željezničkog kolodvora za duše, nalazi se Galerie de Paléontologie et d’Anatomie comparée (Galerija paleontologije i komparativne anatomije).
Ovo nije običan muzej. To je vremenska kapsula iz 19. stoljeća, mjesto gdje se znanost susreće s gotičkom atmosferom, a tisuće praznih očnih duplji promatraju vas dok koračate kroz povijest života na Zemlji.
"Memorijalni centar" evolucije: Tko je ovdje pokopan?
Iako u vašem pitanju spominjete "memorijalni centar" i "njegova osvajanja", važno je odmah razjasniti jednu čestu zabludu. Ovo nije vojni memorijal poput Les Invalides gdje leži Napoleon (iako su mnogi ovdje prisutni "pali borci" u bici za opstanak). Ovu galeriju Parižani nazivaju "Mauzolej vrsta".
Ako tražimo "generala" čija se osvajanja ovdje slave, to nije vojskovođa, već Georges Cuvier, otac paleontologije. Njegova "osvajanja" nisu bile teritorije, već osvajanje dubokog vremena. Do Cuviera, ljudi nisu vjerovali da vrste mogu izumrijeti. On je dokazao da je svijet prije nas bio naseljen čudovištima koja su nestala u kataklizmama.
Ova galerija je stoga spomenik bici za evoluciju. Ovdje se u 19. stoljeću vodila žestoka intelektualna bitka između Cuviera (koji je vjerovao u fiksne vrste i katastrofe) i Lamarcka te kasnije Geoffroy Saint-Hilaire-a (koji su slutili evoluciju). Zidovi ove zgrade upili su te rasprave koje su zauvijek promijenile naše shvaćanje Boga i prirode.
Arhitektura i "Karavana mrtvih"
Zgradu je projektirao arhitekt Ferdinand Dutert i otvorena je 1898. godine kako bi impresionirala posjetitelje Svjetske izložbe 1900. Izgrađena od kamena, crvene cigle, stakla i željeza, ona je remek-djelo Art Nouveau stila.
Najpoznatiji prizor, onaj koji oduzima dah čim uđete, jest središnja lađa u prizemlju – Galerija komparativne anatomije. Zamislite "stampedo" kostura. Tisuće životinja – od sitnih glodavaca, preko lavova i tigrova, do golemih kitova koji vise sa stropa – svi su okrenuti u istom smjeru, kao da bježe od nevidljive prijetnje ili trče prema Noinoj arci koja je odavno isplovila.
Predvodnik ove jezive povorke je mužjak kita rorkvala od 20 metara, čija se rebra nadvijaju nad posjetiteljima poput svodova gotičke katedrale.
Galerija paleontologije i komparativne anatomije nije samo zbirka kostiju; ona je kazalište prirode gdje svaki "glumac" ima svoju dramatičnu ulogu. Ovdje su najvažniji eksponati i nevjerojatne priče koje se kriju iza njihovih praznih očnih duplji.
Poznati "stanari" i njihove tragične priče
Svaki kostur ovdje ima svoju priču, često tragičnu i isprepletenu s ljudskom poviješću:
1. Rinoceros Luja XV. – Žrtva revolucije
Ovo je vjerojatno najpoznatiji pojedinačni eksponat u sekciji anatomije. Njegova priča je prava povijesna melodrama.
Priča: Ovaj indijski nosorog uhvaćen je kao beba u Bengalu i poklonjen francuskom kralju Luju XV. 1770. godine. Živio je u kraljevskoj menažeriji u Versaillesu više od 20 godina. Kada je izbila Francuska revolucija, menažerija je opustjela, a nosorog je premješten u Pariz.
Intriga: Postoji legenda da je nosorog ubijen sabljom revolucionara koji je u njemu vidio simbol kraljevske raskoši, no vjerojatnije je da je uginuo od bolesti i zanemarivanja u kaosu 1793. godine. Slavni prirodoslovac Buffon ga je proučavao dok je bio živ.
Posebnost: Ovdje vidite njegov kostur, dok je njegova preparirana koža izložena u Grande Galerie de l'Évolution (Velikoj galeriji evolucije) u istom vrtu. To je jedinstven slučaj gdje su "duša" (oblik) i "tijelo" (kostur) iste životinje razdvojeni u dva muzeja.
Aktualnost: Godine 2023. vraćen je u muzej nakon opsežne, godinu dana duge restauracije. Prije toga nije bio čišćen 150 godina i prijetilo mu je raspadanje.
Svaki kostur ovdje ima svoju priču, često tragičnu i isprepletenu s ljudskom poviješću:
1. Rinoceros Luja XV. – Žrtva revolucije
Ovo je vjerojatno najpoznatiji pojedinačni eksponat u sekciji anatomije. Njegova priča je prava povijesna melodrama.
Priča: Ovaj indijski nosorog uhvaćen je kao beba u Bengalu i poklonjen francuskom kralju Luju XV. 1770. godine. Živio je u kraljevskoj menažeriji u Versaillesu više od 20 godina. Kada je izbila Francuska revolucija, menažerija je opustjela, a nosorog je premješten u Pariz.
Intriga: Postoji legenda da je nosorog ubijen sabljom revolucionara koji je u njemu vidio simbol kraljevske raskoši, no vjerojatnije je da je uginuo od bolesti i zanemarivanja u kaosu 1793. godine. Slavni prirodoslovac Buffon ga je proučavao dok je bio živ.
Posebnost: Ovdje vidite njegov kostur, dok je njegova preparirana koža izložena u Grande Galerie de l'Évolution (Velikoj galeriji evolucije) u istom vrtu. To je jedinstven slučaj gdje su "duša" (oblik) i "tijelo" (kostur) iste životinje razdvojeni u dva muzeja.
2. Mamut iz Durforta (Le Mammouth de Durfort)
Ako podignete pogled na katu paleontologije, ne možete promašiti ovog diva.
Riječ je o južnom mamutu (Mammuthus meridionalis), pretku dlakavog mamuta. Visok je 4 metra i dug 7 metara.
Priča: Otkriven je 1869. godine u Gardu (južna Francuska) dok su radnici kopali cestu. Bio je to senzacionalan pronalazak jer je kostur bio gotovo savršeno očuvan, "stojeći" u sedimentu kao da je zaglavio u blatu i uginuo na nogama.
2. Mamut iz Durforta (Le Mammouth de Durfort)
Ako podignete pogled na katu paleontologije, ne možete promašiti ovog diva.
Riječ je o južnom mamutu (Mammuthus meridionalis), pretku dlakavog mamuta. Visok je 4 metra i dug 7 metara.
Priča: Otkriven je 1869. godine u Gardu (južna Francuska) dok su radnici kopali cestu. Bio je to senzacionalan pronalazak jer je kostur bio gotovo savršeno očuvan, "stojeći" u sedimentu kao da je zaglavio u blatu i uginuo na nogama.
Aktualnost: Godine 2023. vraćen je u muzej nakon opsežne, godinu dana duge restauracije. Prije toga nije bio čišćen 150 godina i prijetilo mu je raspadanje.
3. "Stampedo" kostura (La Cavalerie)
Iako nije jedan predmet, središnji brod prizemlja je najfotografiraniji prizor u Parizu.
Tisuće kostura sisavaca i gmazova poredani su jedan iza drugoga, od najvećih prema najmanjima, svi okrenuti u istom smjeru.
Ovaj postav nije slučajan. Dizajniran je krajem 19. stoljeća kako bi pokazao "jedinstvo plana" u prirodi. Kada gledate kostur žirafe, lava i čovjeka jedan do drugog, vidite da su to varijacije na istu temu – iste kosti, samo različitih oblika. To je vizualni udžbenik evolucije.
Dominacija: Iznad ove povorke lebdi kostur kita perajara (rorkvala) dug 20 metara, koji stvara dojam da pliva zrakom iznad kopnenih životinja.
3. "Stampedo" kostura (La Cavalerie)
Iako nije jedan predmet, središnji brod prizemlja je najfotografiraniji prizor u Parizu.
Tisuće kostura sisavaca i gmazova poredani su jedan iza drugoga, od najvećih prema najmanjima, svi okrenuti u istom smjeru.
Ovaj postav nije slučajan. Dizajniran je krajem 19. stoljeća kako bi pokazao "jedinstvo plana" u prirodi. Kada gledate kostur žirafe, lava i čovjeka jedan do drugog, vidite da su to varijacije na istu temu – iste kosti, samo različitih oblika. To je vizualni udžbenik evolucije.
Dominacija: Iznad ove povorke lebdi kostur kita perajara (rorkvala) dug 20 metara, koji stvara dojam da pliva zrakom iznad kopnenih životinja.
4. Paleotherium magnum – Cuvierov trijumf
Ovaj naizgled neugledan kostur, sličan tapiru, sveti je gral paleontologije.
Pronađen u gipsu pariškog Montmartrea, ovaj fosil je bio ključan dokaz Georgesa Cuviera. Početkom 19. stoljeća, Cuvier je tvrdio da može rekonstruirati cijelu životinju samo na temelju nekoliko kostiju, koristeći zakone anatomije.
Pred svjedocima je predvidio kako će izgledati ostatak kostura Paleotheriuma prije nego što je iskopan do kraja. Kada su kosti izvađene, savršeno su odgovarale njegovom crtežu. Tim je trenutkom paleontologija prestala biti nagađanje i postala znanost.
4. Paleotherium magnum – Cuvierov trijumf
Ovaj naizgled neugledan kostur, sličan tapiru, sveti je gral paleontologije.
Pronađen u gipsu pariškog Montmartrea, ovaj fosil je bio ključan dokaz Georgesa Cuviera. Početkom 19. stoljeća, Cuvier je tvrdio da može rekonstruirati cijelu životinju samo na temelju nekoliko kostiju, koristeći zakone anatomije.
Pred svjedocima je predvidio kako će izgledati ostatak kostura Paleotheriuma prije nego što je iskopan do kraja. Kada su kosti izvađene, savršeno su odgovarale njegovom crtežu. Tim je trenutkom paleontologija prestala biti nagađanje i postala znanost.
5. Stellerova morska krava – Spomenik istrebljenju
U kutu galerije stoji kostur masivne životinje nalik dugongu ili morskoj kravi, ali puno veće.
Otkrio ju je Georg Steller 1741. godine na Komandorskim otocima. Bile su to divovske, spor, pitome životinje koje nisu imale straha od ljudi.
5. Stellerova morska krava – Spomenik istrebljenju
U kutu galerije stoji kostur masivne životinje nalik dugongu ili morskoj kravi, ali puno veće.
Otkrio ju je Georg Steller 1741. godine na Komandorskim otocima. Bile su to divovske, spor, pitome životinje koje nisu imale straha od ljudi.
Mornari i lovci na krzna su ih nemilosrdno ubijali zbog mesa i masti. Posljednja je ubijena 1768. godine. Vrsta je istrebljena u samo 27 godina od trenutka kada ju je moderna znanost otkrila. Ovaj kostur u Parizu jedan je od rijetkih u svijetu i služi kao mračno upozorenje.
6. Kabinet čudesa (Teratologija)
Mnogi posjetitelji ovaj dio preskoče ili ga gledaju kroz prste. Nalazi se u bočnim vitrinama prizemlja.
Zbirka "čudovišta" (tako su ih zvali u 19. stoljeću) – životinje i ljudski fetusi rođeni s teškim deformacijama, sačuvani u alkoholu.
Što ćete vidjeti: Tele s dvije glave, prase s osam nogu, "kiklopa" (fetus s jednim okom na sredini čela) i sirenomeliju (srasle noge).
Znanost iza užasa: U 19. stoljeću, proučavanje ovih anomalija bilo je ključno za razumijevanje kako se organizmi trebaju razvijati. To nije bio "freak show", već ozbiljna embriologija.
6. Kabinet čudesa (Teratologija)
Mnogi posjetitelji ovaj dio preskoče ili ga gledaju kroz prste. Nalazi se u bočnim vitrinama prizemlja.
Zbirka "čudovišta" (tako su ih zvali u 19. stoljeću) – životinje i ljudski fetusi rođeni s teškim deformacijama, sačuvani u alkoholu.
Što ćete vidjeti: Tele s dvije glave, prase s osam nogu, "kiklopa" (fetus s jednim okom na sredini čela) i sirenomeliju (srasle noge).
Znanost iza užasa: U 19. stoljeću, proučavanje ovih anomalija bilo je ključno za razumijevanje kako se organizmi trebaju razvijati. To nije bio "freak show", već ozbiljna embriologija.
7. Sarcosuchus imperator – Car krokodila
Na katu paleontologije nalazi se odljev lubanje i rekonstrukcija ovog čudovišta.
7. Sarcosuchus imperator – Car krokodila
Na katu paleontologije nalazi se odljev lubanje i rekonstrukcija ovog čudovišta.
Poznat kao "SuperCroc", ovaj pretpovijesni krokodil bio je dug oko 12 metara i težak 8 tona. Živio je u rijekama Sahare (kada je ona bila zelena) i lovio dinosaure.
Otkrio ga je francuski paleontolog Philippe Taquet (bivši direktor ovog muzeja) u Nigeru, čime je ovaj muzej postao svjetski centar za proučavanje afričkih dinosaura i krokodila.
Svaki od ovih eksponata priča priču o ljudskoj znatiželji, okrutnosti i genijalnosti, čineći ovu Galeriju jednim od najuzbudljivijih mjesta za susret s prošlošću.
Galerija je smještena u istočnom dijelu Jardin des Plantes (Vrt biljaka), u 5. arondismanu.
Adresa: 2 rue Buffon, 75005 Paris.
Kako doći?
Najlakši način je metroom ili RER vlakom:
Metro: Linija 5 ili Linija 10, stanica Gare d'Austerlitz (najbliža, doslovno preko puta). Također stanica Jussieu (10 minuta hoda kroz vrt).
RER C: Stanica Gare d'Austerlitz.
Ulaznice i radno vrijeme:
Muzej je otvoren svaki dan osim utorka.
Radno vrijeme je obično od 10:00 do 18:00 sati.
Cijena ulaznice je oko 10-12 € za odrasle (često uključuje pristup privremenim izložbama). Besplatno za mlađe od 26 godina iz EU.
Savjet za posjet:
Najbolje vrijeme za posjet je rano ujutro ili kasno poslijepodne kada sunčeve zrake padaju koso kroz stakleni krov, stvarajući dramatične sjene među rebrima kitova i dinosaura. To je trenutak kada "Katedrala kostiju" izgleda najmističnije.
Posjet ovoj Galeriji nije samo lekcija iz biologije; to je filozofsko iskustvo. Dok gledate te tisuće kostura, shvaćate koliko je život krhak, a povijest duga. To je jedini pravi "memorijal" koji priroda ima.
Otkrio ga je francuski paleontolog Philippe Taquet (bivši direktor ovog muzeja) u Nigeru, čime je ovaj muzej postao svjetski centar za proučavanje afričkih dinosaura i krokodila.
Svaki od ovih eksponata priča priču o ljudskoj znatiželji, okrutnosti i genijalnosti, čineći ovu Galeriju jednim od najuzbudljivijih mjesta za susret s prošlošću.
Galerija je oduvijek privlačila umjetnike. Njezina atmosfera nije sterilna kao u modernim muzejima; ona je prašnjava, puna sjena i difuznog svjetla koje prolazi kroz stakleni krov.
Slikari i kipari: Često ćete vidjeti studente umjetnosti kako sjede na podu i skiciraju anatomiju zvijeri. Sama zgrada ukrašena je skulpturama inspiriranim prirodom. Najkontroverznija je brončana statua na ulazu, djelo Emmanuela Frémieta: "Orangutan davi divljaka" (Orang-outang étranglant un sauvage). Prikazuje majmuna kako u borbi na život i smrt ubija čovjeka – brutalan podsjetnik na Darwinovu borbu za opstanak, što je u 19. stoljeću šokiralo parišku javnost.
Galerija je oduvijek privlačila umjetnike. Njezina atmosfera nije sterilna kao u modernim muzejima; ona je prašnjava, puna sjena i difuznog svjetla koje prolazi kroz stakleni krov.
Slikari i kipari: Često ćete vidjeti studente umjetnosti kako sjede na podu i skiciraju anatomiju zvijeri. Sama zgrada ukrašena je skulpturama inspiriranim prirodom. Najkontroverznija je brončana statua na ulazu, djelo Emmanuela Frémieta: "Orangutan davi divljaka" (Orang-outang étranglant un sauvage). Prikazuje majmuna kako u borbi na život i smrt ubija čovjeka – brutalan podsjetnik na Darwinovu borbu za opstanak, što je u 19. stoljeću šokiralo parišku javnost.
Galerija je smještena u istočnom dijelu Jardin des Plantes (Vrt biljaka), u 5. arondismanu.
Adresa: 2 rue Buffon, 75005 Paris.
Kako doći?
Najlakši način je metroom ili RER vlakom:
Metro: Linija 5 ili Linija 10, stanica Gare d'Austerlitz (najbliža, doslovno preko puta). Također stanica Jussieu (10 minuta hoda kroz vrt).
RER C: Stanica Gare d'Austerlitz.
Ulaznice i radno vrijeme:
Muzej je otvoren svaki dan osim utorka.
Radno vrijeme je obično od 10:00 do 18:00 sati.
Cijena ulaznice je oko 10-12 € za odrasle (često uključuje pristup privremenim izložbama). Besplatno za mlađe od 26 godina iz EU.
Savjet za posjet:
Najbolje vrijeme za posjet je rano ujutro ili kasno poslijepodne kada sunčeve zrake padaju koso kroz stakleni krov, stvarajući dramatične sjene među rebrima kitova i dinosaura. To je trenutak kada "Katedrala kostiju" izgleda najmističnije.
Posjet ovoj Galeriji nije samo lekcija iz biologije; to je filozofsko iskustvo. Dok gledate te tisuće kostura, shvaćate koliko je život krhak, a povijest duga. To je jedini pravi "memorijal" koji priroda ima.