Unatoč određenoj zabrinutosti zbog gospodarske situacije, Nijemci ove godine žele putovati, a osim po Njemačkoj najviše žele na Mediteran, pa i u Hrvatsku, koja je među šest najtraženijih inozemnih odredišta, izvijestili su iz Hrvatske turističke zajednice s turističkog sajma CMT u Stuttgartu.

Taj se međunarodni sajam održava ovog tjedna do 22. siječnja, a hrvatsku turističku ponudu predstavljaju HTZ, turističke tvrtke i destinacije, pri čemu je naglasak na kampingu, koji na sajmu u Stuttgartu ima veliki udjel. Na sajmu je predstavljeno i istraživanje o putovanjima Reiseanalyse njemačkog instituta FUR, prema kojem je gotovo 70 posto Nijemaca voljno putovati jednom ili više puta tijekom ove godine.

"Vrlo detaljna analiza njemačkog turističkog tržišta"

"To je vrlo detaljna analiza njemačkog turističkog tržišta koja daje uvid u trendove za aktualnu godinu, a koji kažu i da među Nijemcima postoji određena zabrinutost gospodarskom situacijom, pa se tako i smanjio postotak onih koji očekuju da će se njihova osobna ekonomska situacija značajnije poboljšati. Ali kada se govori o turizmu, oko 23 posto ispitanika reklo je da planira veću potrošnju za putovanja ove godine", ističe direktor predstavništva HTZ-a u Njemačkoj Romeo Draghicchio.

Naglašava i da je buking u Njemačkoj u siječnju na pretpandemijskoj razini, što su na sajmu potvrdili i predstavnici turoperatora i drugi. Shodno tome, iz Njemačke se ove godine može očekivati promet sličan pretpandemijskom, a prvo željeno mjesto za putovanja im je Njemačka, zatim Španjolska, Italija, Turska, Austrija, Hrvatska i Grčka.

"Njemačka je najvažnije emitivno tržište za turizam"

"Njemačka je najvažnije emitivno tržište za turizam, s kojeg se tradicionalno ostvaruje najveći turistički promet, pa je tako bilo i u 2022. kada su Nijemci ostvarili najviše, ili gotovo 25 milijuna noćenja, što je više od 23 posto od ukupnih noćenja", kazao je direktor HTZ-a Kristjan Staničić.

Podaci iz te analize kažu i da će se iz Njemačke ove godine realizirati oko 65 milijuna turističkih putovanja, naspram 71 milijun prije pandemije, a očekuje se da će udjel na Mediteranu biti oko 38 posto.(izvor:Hina)

Mostarske gradske vlasti su, koristeći iskustva i potporu Dubrovnika, kao i drugih svjetskih turističkih odredišta, donijele odluku o uvođenju propusnice kojom planiraju višestruko povećati prihode od turizma i tako pomoći gradskom proračunu.        

Gradsko vijeće Mostara usvojilo je odluku o uspostavi Mostar passa, turističke kartice kojoj je cilj turistima omogućiti obogaćivanje posjeta, a Mostaru predstavljanje velikog broja kulturnih i prirodnih znamenitosti, osim povijesne gradske jezgre i Staroga mosta. Tako će turisti koji budu koristili Mostar pass moći po povoljnijim uvjetima posjećivati muzeje, sakralne objekte, galerije, ali i ostvariti noćenje u hotelima, objedovati u restoranima ili pak kupovati suvenire.

Turističko čvorište

Savjetnik gradonačelnika Mostara Marin Čuljak naveo je kako su u razvijanju ove usluge imali potporu i stručne savjete Dubrovnika s kojim kane razvijati zajedničku ponudu.

"Mostar ima cilj postati turističko čvorište i čvorište za cijelu regiju. Kada znamo da danas Dubrovnik Card kroz svoju ponudu nudi i hercegovačke bisere, između ostalih i Mostar, logično je da i u ponudi Mostar passa bude ponuda Dubrovnika i ostalih jadranskih bisera", rekao je Čuljak.

Dodao je kako se nada da će ostvariti atraktivnu ponudu za sve turističke agencije i turiste općenito te da će od toga svi imati koristi. Po procjeni iz analize koju su iz UNESCO-a napravili za Mostar, čija je uža gradska jezgra upisana na popis svjetske kulturne baštine, prihodi od uvođenja turističke propusnice iznosili bi dodatnih 12 milijuna maraka (oko 6 milijuna eura).

Iz UNESCO-a su Mostaru preporučili i značajna ulaganja u infrastrukturu u užoj gradskoj jezgri. Prema službenim podacima grad na Neretvi godišnje posjeti oko milijun turista, a taj se broj svake godine povećava.(Hina)

Međunarodni turistički dolasci bi u 2023. mogli dosegnuti do 95 posto iz 2019. godine, u Europi i na Bliskom istoku i više, no sve će se više tražiti vrijednost za novac i putovati bliže domu kao odgovor na izazovnu gospodarsku klimu, prognozira Svjetska turistička organizacija (UNWTO).

PHOTO BY SHUTTERSTOCK

Prema tim prognozama, tijekom 2023. godine slijedi nastavak globalnog oporavka turizma nakon snažnijeg od očekivanog u 2022., ali puno će ovisiti o gospodarskih kretanjima, oporavku putovanja u Aziji i Pacifiku te razvoju situacije u Ukrajini, odnosno stalnoj geopolitičkoj nesigurnosti.

U svijetu 2022. preko 900 milijuna turista, Europa u odnosu na 2019. druga

Unatoč uspješnosti turizma u pojedinim odredištima i regijama, globalno je turizam u 2022. s nešto više od 900 milijuna turista koji su putovali u inozemstvo dvostruko premašio brojke iz 2021., ali i dostigao tek oko 63 posto iz 2019. godine.

I sve regije u svijetu su u odnosu na 2021. ostvarile značajne poraste dolazaka stranih turista, dok je u odnosu na 2019. Bliski istok ostvario najveći porast jer je stranih turista došlo 83 posto u odnosu na stanje prije pandemije.

Europa je po tome na drugom mjestu među svjetskim regijama jer ju je posjetilo gotovo 80 posto turista u odnosu na broj posjeta prije pandemije, tj. 585 milijuna.

Afrika i Amerika dostigle su oko 65 posto posjetitelja prije pandemije, a Azija i Pacifik samo 23 posto, zbog jačanja pandemije uz prateća ograničenja ukidanje kojih je počelo tek posljednjih mjeseci 2022. godine.

Oprezni optimizam za proljeće 2023., ali i raste zbog potražnje iz Kine i SAD-a

Poručujući da nova godina donosi više razloga za optimizam za globalni turizam, glavni tajnik UNWTO-a Zurab Pololikashvili predviđa i snažnu godinu za taj sektor unatoč izazovima, kao i da ekonomski faktori mogu utjecati na to kako će ljudi putovati, uz očekivanje nastavka snažne potražnje za domaćim i regionalnim putovanjima.

Iz UNWTO-a napominju i kako se i kineski turisti spremaju vratiti, što bi moglo ubrzati globalni i posebno regionalni oporavak turizma nakon nedavnog ukidanja ograničenja putovanja povezanih s covidom-19 u Kini, koja je 2019. bila najveće svjetsko izlazno tržište.

Ipak, za obnovu putovanja iz Kine naglašavaju da će ovisiti i o dostupnosti i cijeni avioputovanja, viznim propisima i ograničenjima vezanim uz covid-19 u odredištima, pri čemu iznose da su do sredine siječnja 32 zemlje uvele posebna ograničenja za putovanja iz Kine, uglavnom u Aziju i Europu.

Istovremeno, snažna potražnja iz SAD-a, potpomognuta jakim američkim dolarom nastavlja se prema svim regijama u svijetu, a najviše prema Europi, čiji bi turizam mogao imati koristi i zbog slabijeg eura u odnosu na dolar.(izvor:Hina)

Nakon što su pandemijska ograničenja obustavila održavanje bečkih balova dvije godine zaredom, mnogi su jedva dočekali da se prepuste valceru u blještavim dvoranama s raskošnim cvjetnim dekoracijama.

Grad Beč izgubio je oko 300 milijuna eura prihoda jer su zbog covida propuštene dvije sezone slavnih balova, no ove se godine sve vratilo na mjesto. Štoviše, sezona balova mogla bi biti jedna od uspješnijih uopće. 

Direktor Odjela za turizam Bečke gospodarske komore Markus Griessler očekuje da će grad ove balske sezone zaraditi 170 milijuna eura. 

"Svaki treći Bečanin stariji od 15 planira na neki od balova", kazao je Griessler, usporedivši to s pretpandemijskom 2019., kad je na bal planirao svaki četvrti stanovnik austrijske prijestolnice. Očekuje da će do kraja sezone biti prodano 550.000 ulaznica za balove. 

Svaki sudionik u prosjeku potroši 320 eura po balu, a svaki deseti stiže iz inozemstva.

Nervozni početnici 

Sezona je počela u petak Cvjetnim balom, jednim od najpoznatijih među 450 bečkih balova, koliko ih se održi svake sezone. Ovaj se ponosi svojim cvjetnim aranžmanima, pažljivo izrađenim od 100 tisuća cvjetova. 

U snježnobijelim haljinama za bal i klasičnim crnim večernjim odijelima, četvero debitanata "prilično je nervozno" jer otvaraju bal. 

"Dvorana je prekrasno dekorirana", rekao je 18-godišnji Eduard Wernisch, najmirniji među njima. "Početnici", kako su se sami opisali, još u rujnu su počeli pohađati satove plesa kako bi se pripremili za bal. Svaki su tjedan vježbali po nekoliko sati. Ritam valcera može biti zahtjevan i 17-godišnja Emma posebno se boji da će joj ispasti cvjetni buket. 

"Ljudi dolaze ovamo kako bi iskusili proljeće", u suprotnosti sa sivim i maglovitim zimama kakve prevladavaju u Beču, kaže umjetnički direktor Cvjetnog bala Peter Hucik. Na prvome velikom ovosezonskom balu bilo je 2400 sudionika, što znači da nije bio potpuno rasprodan, ali Hucik tvrdi da je posjetom jako zadovoljan. 

Trn u Crkvinu oku

Direktor bečkog turističkog ureda Norbert Kettner podsjeća na višestoljetnu tradiciju balova koja počinje u 18. stoljeću, kad su balovi habsburškog dvora prestali bili rezervirani samo za aristokraciju. 

Bečani su počeli prihvaćati dvorske običaje i ubrzo su pokrenuli svoje cehovske balove - lovaca, cvjećara, krčmara... Balove su koristili da bi se približili suprotnom spolu, dobro popili i pojeli, pomalo ogovarali i dobro se naplesali.  

"Sezona balova uvijek je bila trn u oku Katoličke crkve", rekao je Kettener. "Plesači su preblizu i previše je zabave. Zato sezona balova otprilike prati kršćanski kalendar i završava prije Pepelnice, odnosno početka korizme."

U moderno vrijeme od balova zarađuju mnogi: cvjećari, hotelijeri, krojači, frizeri, ugostitelji... Svi oni trljaju ruke jer je ova sezona krenula kao nekad. (Hina)