Misterije groblja Père-Lachaise: Sve što trebate znati prije posjeta Gradu mrtvih
Pariški Cimetière du Père‑Lachaise nije samo groblje, nego cijeli kameni grad tišine, pun priča, slavnih imena, ljubavi, izdaja i revolucija, skriven usred vreve metropole. Ako volite spajati povijest, mistiku i šetnju kroz atmosferične ulice, ovo je jedno od onih mjesta koje se urezaju u pamćenje i nakon što napustite Pariz.
Kratko o groblju i zašto je posebno
Cimetière du Père‑Lachaise najveće je i najposjećenije groblje u Parizu, površine oko 44–45 hektara i više od 70 000 grobnica, okruženo s više od 5 000 stabala koje stvaraju dojam parka. Smješten je na brežuljku na sjeveroistočnom rubu središnjeg Pariza, pa s pojedinih staza možete uhvatiti poglede na grad, a u isto vrijeme biti potpuno uronjeni u mir i zvuk vjetra među krošnjama.
U svijetu je poznat po tome što je posljednje počivalište velikog broja najpoznatijih pisaca, glazbenika, slikara, glumaca, filozofa i revolucionara 19. i 20. stoljeća – od Oscara Wildea, Frédérica Chopina i Honoréa de Balzaca, do Édith Piaf i Jima Morrisona.
Povijest: od jezuitskog posjeda do Napoleonovog projekta
Na mjestu današnjeg groblja u 17. stoljeću nalazila se ladanjska kuća (Mont-Louis) i vrtovi isusovaca, povezana s isusovačkim svećenikom Françoisom de La Chaiseom, ispovjednikom Luja XIV., po kojem je groblje kasnije i dobilo ime.
Povijest: od jezuitskog posjeda do Napoleonovog projekta
Na mjestu današnjeg groblja u 17. stoljeću nalazila se ladanjska kuća (Mont-Louis) i vrtovi isusovaca, povezana s isusovačkim svećenikom Françoisom de La Chaiseom, ispovjednikom Luja XIV., po kojem je groblje kasnije i dobilo ime.
Krajem 18. stoljeća Pariz je ozbiljno kuburio s prenapučenim, nehigijenskim grobljima u samom centru. Nakon zatvaranja starog pariškog groblja Neviňátka 1780., pojavila se potreba za novim, većim i modernim grobljima izvan zbijenih gradskih zidina. Napoleon početkom 19. stoljeća donosi ključnu odluku: otkupljuje zemljište od isusovaca i 1804. na tom mjestu osniva novo gradsko groblje, tada nazvano „Cimetière de l’Est“ (Istočno groblje).
Projekt uređenja povjeren je arhitektu Alexandre‑Théodoreu Brongniartu, koji napušta strogo geometrijske, klasične uzore i inspirira se „engleskim“ krajobraznim vrtovima: brežuljkasti teren, vijugave staze, nepravilne linije, raznolika stabla i bogata vegetacija oko obiteljskih grobnica i kapela. Tako nastaje hibrid između parka i groblja – koncept koji i danas određuje karakter Père‑Lachaisea.
Kako je groblje postalo „modno“
U početku novo groblje nije bilo osobito popularno među Parižanima, koji su preferirali ukop bliže centru. Da bi povećale njegov prestiž, gradske vlasti početkom 19. stoljeća posežu za prilično domišljatim, ali i makabričnim marketingom: prenose posmrtne ostatke slavnih ličnosti iz ranijih stoljeća, poput dramatičara Molièrea i pjesnika La Fontainea, na Père‑Lachaise.
Ovaj potez, zajedno s dogradnjom reprezentativnih spomenika i povećanjem površine, ubrzo pretvara groblje u „elitnu adresu“ za posljednji počinak pariške građanske klase, umjetnika i političkih figura.
Kako je groblje postalo „modno“
U početku novo groblje nije bilo osobito popularno među Parižanima, koji su preferirali ukop bliže centru. Da bi povećale njegov prestiž, gradske vlasti početkom 19. stoljeća posežu za prilično domišljatim, ali i makabričnim marketingom: prenose posmrtne ostatke slavnih ličnosti iz ranijih stoljeća, poput dramatičara Molièrea i pjesnika La Fontainea, na Père‑Lachaise.
Ovaj potez, zajedno s dogradnjom reprezentativnih spomenika i povećanjem površine, ubrzo pretvara groblje u „elitnu adresu“ za posljednji počinak pariške građanske klase, umjetnika i političkih figura.
Arhitektura, umjetnost i atmosfera
Šetnja Père‑Lachaiseom je kao hod po muzeju na otvorenom: mješavina je neogotičkih kapela, klasicističkih mauzoleja, art nouveau skulptura, anđeoskih figura i modernističkih spomenika.
Vrtni raspored: Nepravilne, vijugave staze prate brežuljkasti teren i vode vas prema različitim „kvartovima“ groblja, od širokih avenija do uskih, gotovo intimnih prolaza između gustog niza grobnica.
Arhitektura, umjetnost i atmosfera
Šetnja Père‑Lachaiseom je kao hod po muzeju na otvorenom: mješavina je neogotičkih kapela, klasicističkih mauzoleja, art nouveau skulptura, anđeoskih figura i modernističkih spomenika.
Skulpture i simboli: Na spomenicima ćete naći anđele sa slomljenim krilima, oborene baklje, likove u očaju, ali i alegorije nade i vječnosti. Mnogi su radovi istaknutih kipara 19. stoljeća.
Kolumbarij i krematorij: Krajem 19. stoljeća izgrađeni su krematorij i kolumbarij u stilu bizantske obnove, s prepoznatljivom velikom kupolom i vitrajima dodanima u 1920‑ima.
Zahvaljujući kombinaciji monumentalne arhitekture i prirode, Père‑Lachaise je istovremeno i najveći park i najveće groblje u Parizu.
Poznati „stanari“ i njihove priče
Jedan od razloga zašto turisti hrle na Père‑Lachaise jest impresivan popis slavnih imena koja ovdje počivaju, ali i priče i mitovi koji ih prate.
Poznati „stanari“ i njihove priče
Jedan od razloga zašto turisti hrle na Père‑Lachaise jest impresivan popis slavnih imena koja ovdje počivaju, ali i priče i mitovi koji ih prate.
Jim Morrison – rock ikona i kultno hodočasničko mjesto
Grob Jima Morrisona, karizmatičnog pjevača grupe The Doors, jedan je od najposjećenijih na groblju. Nakon njegove smrti u Parizu 1971., Morrison je sahranjen na Père‑Lachaiseu bez velikog ceremonijala, ali je vrlo brzo njegovo počivalište postalo kultno mjesto okupljanja obožavatelja iz cijeloga svijeta.
Jim Morrison – rock ikona i kultno hodočasničko mjesto
Grob Jima Morrisona, karizmatičnog pjevača grupe The Doors, jedan je od najposjećenijih na groblju. Nakon njegove smrti u Parizu 1971., Morrison je sahranjen na Père‑Lachaiseu bez velikog ceremonijala, ali je vrlo brzo njegovo počivalište postalo kultno mjesto okupljanja obožavatelja iz cijeloga svijeta.
Tijekom godina, grob je bio meta vandalizama, grafita i improviziranih memorijala; danas je ograđen metalnom ogradom, a posjetitelji ostavljaju cigarete, boce, poruke i simbole rock kulture kao tihi dijalog s mitom o „prokletom“ pjesniku rocka.
Oscar Wilde – poljupci, kontroverze i staklena barijera
Irski pisac Oscar Wilde, autor „Slike Doriana Graya“, umro je u egzilu u Parizu 1900. godine i sahranjen je na Père‑Lachaiseu. Njegov monumentalni art deco nadgrobni spomenik, u obliku stiliziranog krilatog lika, djelo je kipara Jacoba Epsteina.
Grob je desetljećima bio prekriven tisućama otisaka crvenog ruža koje su obožavateljice i obožavatelji ostavljali kao „poljupce ljubavi“ Wildeu. No, ruž i kemikalije oštećivali su kamen, pa je postavljena staklena barijera i upozorenja o kaznama za oštećenje spomenika. Time je grob dobio još jednu razinu priče – sukob obožavateljske strasti i potrebe za zaštitom kulturne baštine.
Oscar Wilde – poljupci, kontroverze i staklena barijera
Irski pisac Oscar Wilde, autor „Slike Doriana Graya“, umro je u egzilu u Parizu 1900. godine i sahranjen je na Père‑Lachaiseu. Njegov monumentalni art deco nadgrobni spomenik, u obliku stiliziranog krilatog lika, djelo je kipara Jacoba Epsteina.
Grob je desetljećima bio prekriven tisućama otisaka crvenog ruža koje su obožavateljice i obožavatelji ostavljali kao „poljupce ljubavi“ Wildeu. No, ruž i kemikalije oštećivali su kamen, pa je postavljena staklena barijera i upozorenja o kaznama za oštećenje spomenika. Time je grob dobio još jednu razinu priče – sukob obožavateljske strasti i potrebe za zaštitom kulturne baštine.
Édith Piaf, Chopin, Balzac, Proust i drugi
Édith Piaf – pariška „vrapčica“ i jedna od najvećih šansonjerki, čiji glas i dalje odjekuje u uličnim muzičarima koji ponekad sviraju nedaleko od groblja.
Frédéric Chopin – poljski skladatelj i pijanist, čiji je grob gotovo uvijek ukrašen cvijećem ljubitelja klasične glazbe.
Honoré de Balzac – pisac „Ljudske komedije“, simbol francuske književnosti 19. stoljeća.
Marcel Proust – autor monumentalnog ciklusa „U traganju za izgubljenim vremenom“, jedan od ključnih modernista.
Colette, Molière, La Fontaine i mnogi drugi: gotovo da nema područja umjetnosti i misli iz 19. i 20. stoljeća koje nije zastupljeno na ovome brežuljku.
Édith Piaf, Chopin, Balzac, Proust i drugi
Édith Piaf – pariška „vrapčica“ i jedna od najvećih šansonjerki, čiji glas i dalje odjekuje u uličnim muzičarima koji ponekad sviraju nedaleko od groblja.
Frédéric Chopin – poljski skladatelj i pijanist, čiji je grob gotovo uvijek ukrašen cvijećem ljubitelja klasične glazbe.
Honoré de Balzac – pisac „Ljudske komedije“, simbol francuske književnosti 19. stoljeća.
Marcel Proust – autor monumentalnog ciklusa „U traganju za izgubljenim vremenom“, jedan od ključnih modernista.
Colette, Molière, La Fontaine i mnogi drugi: gotovo da nema područja umjetnosti i misli iz 19. i 20. stoljeća koje nije zastupljeno na ovome brežuljku.
Mistika, priče o duhovima i intrigama
Uz bogatu povijest, logično je da se uz Père‑Lachaise vežu i slojevi mistike, legendi i anegdota. Organizirane tematske ture za posjetitelje često se fokusiraju upravo na „mračnije“ i neobičnije priče.
Priče o duhovima: Lokalni vodiči govore o „paranormalnim pojavama“, sjenama i priviđenjima koja navodno prate neke od najpoznatijih grobova, od romantičnih legendi do jezivih susreta iz kasnih noćnih šetnji.
Mistika, priče o duhovima i intrigama
Uz bogatu povijest, logično je da se uz Père‑Lachaise vežu i slojevi mistike, legendi i anegdota. Organizirane tematske ture za posjetitelje često se fokusiraju upravo na „mračnije“ i neobičnije priče.
Priče o duhovima: Lokalni vodiči govore o „paranormalnim pojavama“, sjenama i priviđenjima koja navodno prate neke od najpoznatijih grobova, od romantičnih legendi do jezivih susreta iz kasnih noćnih šetnji.
Miss Lenormand: U nekim vođenim turama evocira se lik poznate vidovnjakinje i proročice Mlle Lenormand, čiju se priču o kartama, proročanstvima i vezama s povijesnim ličnostima koristi za stvaranje atmosferične, polu-fantastične naracije o „duhovima“ groblja.
Romantične i tragične priče: Groblje čuva i cijeli niz epitafa i spomenika posvećenih nesretnim ljubavima, prerano preminuloj djeci, umjetnicima kojima je slava došla tek nakon smrti – motivi koji se prepliću s modernim turističkim „urbanim mitovima“.
Takve priče, iako često uljepšane, daju dodatnu boju posjetu: kada hodate između kamenih kuća, lako je prepustiti se dojmu da svaki ugao ima svoju, nikad do kraja ispričanu priču.
Povijest borbi i revolucija na groblju
Père‑Lachaise nije samo mjesto tišine – on je i poprište političkih i društvenih lomova Francuske.
Pariz u 19. stoljeću: Tijekom burnih godina revolucija i ustanaka, groblje je svjedočilo mnogim procesijama, sahranama političkih figura i simboličkim okupljanjima.
Zid komunara (Mur des Fédérés): Na ovom zidu krajem 19. stoljeća, nakon gušenja Pariške komune 1871., strijeljani su mnogi komunari. Danas je to memorijalno mjesto gdje se i dalje okupljaju ljudi koji komemoriraju ideje socijalne pravde i revolucije.
Ova kombinacija umjetnosti, smrti i politike čini Père‑Lachaise svojevrsnim historijskim udžbenikom na otvorenom.
Praktične informacije: kako doći do Cimetière du Père‑Lachaise
Père‑Lachaise je lako dostupan javnim prijevozom i relativno blizu glavnim turističkim točkama Pariza.
Lokacija i ulazi
Groblje se nalazi u 20. arondismanu (20e), na istočnom dijelu grada. Ima nekoliko ulaza, od kojih su turistima najpraktičniji:
Porte Principale / Porte du Père‑Lachaise – glavni ulaz s avenije boulevard de Ménilmontant (često označen jednostavno kao „Entrée principale“).
Porte des Amandiers i Porte Gambetta – ulazi kod kojih se obično mogu dobiti besplatne papirnate karte groblja.
Metro i javni prijevoz
Najjednostavniji način dolaska je pariškim metroom:
Stanica „Père Lachaise“ (linije 2 i 3) – nekoliko minuta hoda do glavnog ulaza.
Stanica „Philippe Auguste“ (linija 2) – vrlo blizu jednog od ulaza, praktična ako želite krenuti od sjevernog dijela.
Stanica „Gambetta“ (linija 3) – pogodna ako želite proći groblje od gornjeg dijela prema dolje, uz lagani spust (često preporučeno posjetiteljima kako bi šetnja bila manje naporna).
Iz centra (npr. iz blizine Louvrea ili Île de la Cité) do groblja ćete metroom stići za otprilike 20–30 minuta, uz jedno ili dva presjedanja, ovisno o polaznoj točki.
Metro i javni prijevoz
Najjednostavniji način dolaska je pariškim metroom:
Stanica „Père Lachaise“ (linije 2 i 3) – nekoliko minuta hoda do glavnog ulaza.
Stanica „Philippe Auguste“ (linija 2) – vrlo blizu jednog od ulaza, praktična ako želite krenuti od sjevernog dijela.
Stanica „Gambetta“ (linija 3) – pogodna ako želite proći groblje od gornjeg dijela prema dolje, uz lagani spust (često preporučeno posjetiteljima kako bi šetnja bila manje naporna).
Iz centra (npr. iz blizine Louvrea ili Île de la Cité) do groblja ćete metroom stići za otprilike 20–30 minuta, uz jedno ili dva presjedanja, ovisno o polaznoj točki.
Radno vrijeme, ulaz i savjeti
Père‑Lachaise je otvoren za javnost, a ulaz je slobodan; ipak, radno vrijeme se razlikuje ovisno o godišnjem dobu, pa je uvijek dobro provjeriti aktualne informacije prije polaska (grad Pariz ih redovito objavljuje).
Općeniti savjeti:
Idealno vrijeme za posjet: Rano ujutro ili kasnije popodne, kada je svjetlo mekše, a atmosfera posebno dojmljiva. Ljetne vrućine zamor su za duže šetnje, pa računajte na sjenu, ali i na dužinu staza.
Plan i orijentacija: Na glavnim ulazima obično su dostupne besplatne karte na kojima su označeni grobovi najpoznatijih osoba. Groblje je poput labirinta, pa karta uistinu pomaže, pogotovo ako imate nekoliko konkretnih grobova koje želite vidjeti.
Odjeća i obuća: Obavezno udobne cipele – staze su dugačke, često neravne, a kamen i šljunak pri penjanju ili silasku mogu biti skliski po kiši.
Vodiči i ture: Dostupni su obilasci s vodičem (na više jezika), koje možete unaprijed rezervirati ili ugovoriti na licu mjesta preko specijaliziranih agencija ili online platformi. Vodiči često znaju prečace, najbolje vidike i cijeli niz priča koje lako prođu ispod radara samostalnim posjetiteljima.
Pravila ponašanja i poštovanje mjesta
Iako je Père‑Lachaise popularna turistička atrakcija, riječ je prije svega o aktivnom groblju i mjestu žalovanja.
Poštujte tišinu: Razgovarajte tiše, izbjegavajte glasnu glazbu i neprikladno ponašanje.
Fotografiranje: Fotografiranje je na otvorenom uglavnom dopušteno, ali budite obzirni prema posjetiteljima koji dolaze na grobove svojih bližnjih; izbjegavajte fotografiranje ljudi u žalovanju.
Ne dirajte i ne penjte se: Penjanje po grobnicama, kapelama ili skulpturama strogo je zabranjeno, kao i ostavljanje grafita i naljepnica; kazne za oštećenja spomenika mogu biti visoke.
Ograničenja oko spomenika: Kod pojedinih grobova (poput groba Oscara Wildea) uvedene su posebne zaštitne mjere upravo zbog čestog oštećivanja, stoga poštujte oznake i barijere.
Kako uklopiti Père‑Lachaise u posjet Parizu
Père‑Lachaise je idealan za poludnevni ili cjelodnevni izlet, ovisno o tome koliko duboko želite istražiti.
Za „brzi“ posjet (2–3 sata): Odaberite nekoliko ključnih točaka – grobove Jima Morrisona, Oscara Wildea, Édith Piaf, Chopina, Zid komunara, jedan ili dva reprezentativna „kvarta“ groblja – i organizirajte rutu po karti.
Za tematsku šetnju: Fokusirajte se, primjerice, samo na književnike, samo na glazbenike, ili na političke figure i spomenike revolucionarnim događajima.
Povezivanje sa širim planom: Nakon posjeta groblju, možete se spustiti u živopisne četvrti istočnog Pariza, poput Bellevillea ili Oberkampfa, gdje ćete pronaći kafiće, bistroe i ulice pune street arta – ugodan kontrast melankoliji groblja.