Archive for 2021-01-10

Home Archive for 2021-01-10

Ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske Davor Božinović potvrdio je danas na konferenciji za medije da će se mjere na granicama, koje su na snazi do 15. siječnja, produžiti.

Rekao je da se ne vidi poboljšanje situacije s koronavirusom u zemljama u EU, da se širi zarazniji soj koronavirusa te da je sve to uzeto u obzir kada se radi o ovoj odluci.

“Odluka koju ćemo donijeti 15. siječnja bazirat će se na stanju u našem okruženju, koje nije dobro. U ovom trenutku ne razmatramo nikakvo olakšavanje trenutno važećih graničnih procedura”, rekao je Božinović.

Ovo su mjere na granicama

Prema mjerama u Hrvatsku državljani EU mogu ući samo s negativnim PCR testom ne starijim od 48 sati ili moraju ići u samoizolaciju do pristizanja negativnog testa, uz nekoliko iznimki koje se odnose na tranzit, prekogranične radnike, diplomate, zdravstvene radnike…

Obveza PCR testa ili samoizolacije se odnosi i na sve hrvatske državljane izvan Hrvatske koji su za blagdane planirali doći u posjet, ali i za sve Hrvate koji se vraćaju iz gotovo svih zemalja svijeta pa će bilo kakva putovanja za božićne i novogodišnje blagdane biti teško izvediva.

Podsjetimo i da je propisano kako je državljanima trećih zemalja dopušten samo tranzit kroz Hrvatsku, ne računamo li neke iznimne slučajeve u kojima mogu boraviti u Hrvatskoj.

Zabrana ulaska u Hrvatsku ne odnosi se na one koji dolaze neposredno iz država ili regija članica Europske unije, odnosno šengenskog prostora ili država pridruženih šengenskom prostoru, koje su na zelenoj listi Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti. No valja napomenuti kako je među EU zemljama i zemljama koje spadaju u šengenski prostor trenutno u zelenom samo djelić jugozapada Finske.

Za putnike iz takozvanih zelenih regija važno je da su preko zemalja kroz koje prolaze do Hrvatske tranzitirali. Ako na ulazu u Hrvatsku dokažu da se nisu zadržavali u područjima kroz koja tranzitiraju prema Hrvatskoj, mogu ući u Hrvatsku bez PCR testa.

Tko sve može ući bez negativnog testa

Postoji sustav izuzetaka za kategorije osoba koje ne moraju imati negativan test, a to su pogranični zdravstveni radnici, učenici, studenti i stažisti koji svakodnevno putuju, uz uvjet da ne borave u Hrvatskoj ili izvan Hrvatske dulje od 12 sati.

Bez testiranja i samoizolacije ulaz je dopušten i za pomorce, radnike u sektoru prometa i pružatelje usluga prijevoza, diplomate, osoblje međunarodnih organizacija, osobe koje putuju iz nužnih obiteljskih ili poslovnih razloga, uključujući i novinare, putnike u tranzitu uz obvezu da Hrvatsku napuste u roku od 12 sati od ulaska te pacijente koji putuju iz neophodnih zdravstvenih razloga.

Granična policija ima naputak preko granica u svojstvu pograničnih radnika puštati i druge kategorije putnika koji zbog naravi svog posla ili zanimanja imaju potrebe učestalog prelaska državne granice (na primjer, sportaši koji igraju za klubove u susjednoj državi).

Tko može ući iz trećih zemalja

Putnicima sa slobodom kretanja unutar EU i Europskog gospodarskog prostora, odnosno državljanima članica EU, šengenskog prostora ili zemalja pridruženih šengenskom prostoru i članovima njihovih obitelji te državljanima trećih zemalja koji su osobe s dugotrajnim boravištem, ako dolaze iz trećih zemalja, ulazak u RH dozvolit će se uz negativan PCR test ne stariji od 48 sati ili uz samoizolaciju do zaprimanja negativnog testa na testiranju u Hrvatskoj.

Ako netko tko spada u ovu kategoriju ima negativan PCR test napravljen u Hrvatskoj zbog kratkotrajnog putovanja u drugu državu i vraća se u Hrvatsku u roku kraćem od 48 sati, odnosno u roku važenja testa, od njega se neće tražiti novi test.

PCR test se ni u ovom slučaju neće tražiti od zdravstvenih djelatnika, istraživača u zdravstvu i djelatnika u skrbi za starije, pograničnih radnika, osoblja u prometnom sektoru, diplomata, vojnog i policijskog osoblja, humanitarnih djelatnika i civilne zaštite u obavljanju dužnosti, putnika u tranzitu i osoba koje putuju radi školovanja.

Treće zemlje iz kojih nije potreban PCR test

U skladu s preporukom Vijeća EU negativan PCR test se neće tražiti od putnika iz još nekoliko zemalja. Trenutno se radi o putnicima koji dolaze iz Australije, Japana, Novog Zelanda, Ruande, Singapura, Južne Koreje, Tajlanda, Urugvaja, Kine te posebnih upravnih područja NR Kine – Hong Konga i Makaa. Uvjet je da ne pokazuju znakove bolesti te da nisu bili u bliskom kontaktu s oboljelim.

Na državljane trećih zemalja, dakle nečlanica EU, šengenskog prostora i zemalja pridruženih šengenskom prostoru, primjenjuju se ista pravila kao i iz ranijih odluka koje je donosio Stožer i mogu ući u Hrvatsku jedino ako su zdravstveni djelatnici, istraživači u zdravstvu i djelatnici u skrbi za starije, pogranični radnici, osoblje u prometnom sektoru, diplomati, vojno i policijsko osoblje, humanitarni djelatnici i civilna zaštita u obavljanju dužnosti, putnici u tranzitu i osobe koje putuju radi školovanja te pomorci.

Malo koju branšu je kriza toliko snažno pogodila kao zrakoplovnu, ali u svoj toj turobnosti postoji i po neki tračak nade. Jer, ove godine bi već sve moglo izgledati sasvim drugačije.

Ima i svijetlih točaka u godini koja je, kako kaže generalni direktor Međunarodne asocijacije za zračni saobraćaj IATA, Alexandre de Juniack, bila “Annus horribilis” – godina užasa za zračni promet. A takva ocjena je još prilično i suzdržana. Ali, ako se traži i malo dublje zagrebe, usred čitave te turobnosti mogu se pronaći i neki svijetli primjeri.

Na primjer zrakoplovna kompanija Emirates iz Dubaija, koja je uvijek bila važan igrač u toj branši, koja je navikla na uspjehe i koja je uvijek bila u ekspanziji. To međutim nije bio slučaj 2020. godine: avioni te kompanije mjesecima uopće ili gotovo nikako nisu letjeli, što je ranije bilo nezamislivo. Od tada se stvari malo po malo mijenjaju nabolje. “U putničkom prometu smo do sada ostvarili samo 18 posto našeg prošlogodišnjeg prometa”, kaže u razgovoru za DW predsjednik kompanije Emirates Tim Clark.

Ali Clarka to ne čini očajnim, jer kompanija Emirates je pronašla drugo polje na kojem je aktivna: prijevoz tereta. Do sada je to bila samo sporedna djelatnost, kada se prodavao teretni kapacitet u putničkim avionima. U ovoj teškoj godini, kada putničkih letova jedva da je bilo, izgubljen je i velik dio teretnog kapaciteta, koji je inače bio na raspolaganju. Pandemija je poremetila i mnoge već ustaljene lance opskrbe, piše DW.

Jedan Airbus za 40 tona sirove gume

Poput mnogih drugih, i avio-kompanija Emirates je bila fleksibilna. Počela je vaditi sjedišta iz ekonomske klase iz mnogih svojih zrakoplova i počela je slagati teret i u dijelu letjelice u kojem inače sjede putnici. „Poslovanje s teretom bilo je iznad svih očekivanja. S polovinom naše flote do sada smo prevezli više tereta nego sa svim zrakoplovima prošle godine”, kaže Tim Clark.

„Mnogo toga nam ide na ruku: cijene prijevoza tereta i putnika su znatno više, a troškovi za gorivo znatno manji nego ranije. Ali prijevoz tereta je ono što nas održava – ove godine oko 60 posto naših prihoda je ostvareno u tom segmentu, neko vrijeme čak i 80 posto, za razliku od prošle godine sa samo 10 posto”, objašnjava šef Emiratesa.

Clark navodi i konkretan primjer: jedna tvornica automobila iz SAD-a do sada je proizvodila gume na Tajlandu, ali je proizvodnja zbog pandemije obustavljena. Tvornici iz Atlante je svejedno isporuka bila potrebna. I to točno na vrijeme. Pomorski transport zato nije bio alternativa. Za prijevoz 40 tona sirove gume iz Bangkoka u Atlantu unajmljen je Emiratesov A380. „Trenutno dobivamo i prilično bizarne zahtjeve za teretne letove po mjeri”, kaže Tim Klark. „Ali za nas je to bilo vrlo unosno i zato je imalo smisla A380 poslati na duge staze.”

Vrtoglavo visoki gubici

No to su samo rijetki svijetli primjeri. Situacija u branši čija je svrha prvenstveno prijevoz putnika, pa tek onda robe, gora je nego ikada. Jer, trenutno ljudima uglavnom nije dozvoljeno okupljanje, bez obzira je li riječ o lokalnoj ili globalnoj razini.

Time je u mnogim oblastima egzistencija zračnog prometa u 2020. takoreći preko noći nestala, nakon rekordne 2019. godine. Tada je prevezeno 4,5 milijardi putnika, a u ovoj kriznoj godini samo 1,8 milijardi. IATA procjenjuje da gubici avio-kompanija ove godine iznose oko sto milijardi eura.

Povratak aviona

Međutim, ako šefove zračnih kompanija pitate za prognozu za 2021. godinu, čut ćete nešto iznenađujuće: oprezni optimizam. “2021. će biti bolja godina“, kaže direktor IATA Aleksander de Juniack. Očekuje se da će gubici sljedeće godine biti „samo” 39 milijardi dolara. „Uvjeren sam da ćemo tijekom sljedeće godine ostvariti značajan rast“, rekao je za magazin “Wirtschaftswoche” šef Lufthanse Carsten Spohr.

I Martin Gauss, njemački šef letonske avio-kompanije Air Baltic, također se nada boljoj godini: „Optimističan sam da će tržište na proljeće ponovo oživjeti, bez obzira na ograničenja“, kaže Gaus za DW.

Procjenjuje se da će među putnicima biti najviše onih koji idu na odmor ili privatno putuju, dok će se obim poslovnih putovanja znatno smanjiti. Konzultantska tvrtka IdeaWorks procjenjuje da će u najboljem slučaju 19, a u najgorem 36 posto od dosadašnjih poslovnih putovanja zauvijek nestati. To bi mogao biti veliki problem za kompanije, koje su do sada dobro zarađivale na najboljim platišama, uz pomoć kojih se subvencioniraju i jeftinije avionske karte.

Šef Lufthanse Spohr smatra da to neće biti tako dramatično – on procjenjuje da će trajni pad poslovnih putnika iznositi 10 do 20 posto, dok će se udio privatnih putnika u Lufthansi s današnjih 75 povećati na 80 posto. Odlučujuće je to da se uvedu jedinstvena pravila kada je riječ o ulasku u zemlju. Zrakoplovna branša očekuje da će tome doprinijeti predstojeća cijepljenja.

Spohr se nada da će za letove na dugim linijama ubuduće biti dovoljan negativan PCR test ili dokaz o cijepljenju, dok svjetsko stanovništvo ne postigne dovoljan imunitet. Australijska avio-kompanija Qantas je još u studenom najavila da će, čim cjepivo bude na raspolaganju, na interkontinentalnim letovima od putnika tražiti dokaz o cijepljenju.

IATA predlaže jedinstvenu aplikaciju Travel Pass, koja bi sadržala podatke o svakom pojedinačnom putniku: rezultate testova i potvrdu o cijepljenju. Tim Clark, legenda u zrakoplovnoj branši, koji više od 35 godina radi za Emirates, je uvjeren: „Našoj mreži linija ćemo ponovo vratiti stari sjaj. Svjetska privreda je izuzetno otporna. U prošlosti je pretrpjela snažne udarce i uvijek iznova se vraćala. I upravo taj povratak će ojačati naš poslovni model, da putnike vodimo preko središnjeg čvorišta kao što je Dubai.“

Mislim da vlade neće uvjetovati cijepljenje za putovanja. Ako to učine, ubit će svoj sektor«, rekla je Gloria Guevara, čelnica Svjetskog vijeća za putovanja i turizam. Umjesto toga, smatra kako će se vjerojatno pojačati pravila za testiranje na virus prije polaska.

Isto tako, turističke tokove trebala bi ubrzati i »cijepna putovnica«. Za sada je najperspektivnija Common Pass, koju će primjerice Aruba početi koristiti već idućeg mjeseca. Uz Common Pass, Svjetsko udruženje zrakoplovnih organizacija (IATA) radi na vlastitoj mobilnoj aplikaciji Travel Pass i ove godine planira testni program British Airwaysom.

Poruka odgovornosti

Dakle, cijepljenje će sigurno ubrzati vraćanje turizma na noge, a jedina otežavajuća okolnost bi mogla biti brza dostupnost dovoljnih količina cjepiva. Govoreći o perspektivama koje cijepljenje donosi i za hrvatski turistički sektor, ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac kazala je kako dolaskom cjepiva ulazimo u novu etapu borbe protiv pandemije koronavirusa.
– I to, vjerujem, uspješnu. U prvoj fazi cijepe se oni najugroženiji, starije stanovništvo i zdravstveni djelatnici. Naravno da ću se i ja cijepiti, čim za to dođe vrijeme, s obzirom na to da je preporuka epidemiologa i liječnika pričekati dok imunitet nakon preboljenog COVID-a još traje. Struka na razini cijelog svijeta kaže kako je cijepljenje najučinkovitija javnozdravstvena mjera u povijesti medicine. Da bi cjepivo bilo učinkovito, moramo postići određenu razinu procijepljenosti u populaciji koja će onemogućiti daljnje širenje koronavirusa.

Zbog cijepljenja u inozemstvo

Na marginama priče o »vakcina turizmu« u medijima se provukla i vijest da su, čim je Velika Britanija odobrila cjepivo Pfizer/BioNTecha, putničke agencije u Indiji počele slati zahtjeve za putovanjima povezanim s cijepljenjem u Ujedinjeno Kraljevstvo, iako bi to zahtijevalo složenu mrežu dvojnog državljanstva, karantene i još mnogo toga. Pozornost je sada usmjerena na SAD i Rusiju kao moguća odredišta za cijepljenje. Dok s jedne strane kod nekih, dakle, postoji zadrška oko cijepljenja, s druge strane u svijetu se počelo govoriti o svojevrsnom paralelnom tržištu cjepiva protiv koronavirusa te činjenici da, u pravilu bogataši, žele otići u drugu zemlju cijepiti se jer u svojoj nisu na redu. Reuters navodi kako su iz Instituta za serume u Indiji, najvećeg svjetskog proizvođača cjepiva, najavili kako je moguće da bi se prve doze cjepiva koje su razvili Sveučilište Oxford i AstraZeneca mogle kupiti u Indiji već u ožujku. Sama ideja o tome da se ubuduće pojavi sekundarno tržište na kojem bi bogati strani posjetitelji mogli platiti cijepljenje ako ne ispunjavaju uvjete za imunizaciju prema shemi vlastite vlade, zastrašujuća je i moralno vrlo dvojbena.

Indijski Institut za serume rekao je da će mu prioritet biti osiguranje cjepiva za stanovništvo ove zemlje, prije nego što će ga distribuirati drugim zemljama u okviru programa COVAX čiji je cilj osigurati pošten pristup cjepivima za zemlje s nižim dohotkom, a u međuvremenu je sredinom tjedna glavni direktor Instituta Adar Poonawalla, koji je i najavio mogućnost privatne prodaje cjepiva, Associated Pressu rekao da je njegovoj tvrtki zabranjena prodaja cjepiva na privatnom tržištu.

Od iznimne je važnosti da se cijepi što više građana jer tako štitimo sebe, ali i one oko nas koji su najugroženiji. Dobra epidemiološka slika, dovoljna razina procijepljenosti turističkih djelatnika i cjelokupnog stanovništva zasigurno će ove godine utjecati na percepciju svih turističkih destinacija, pa tako i Hrvatske, istaknula je Brnjac. Podsjetila je kako je tijekom prošle turističke sezone naša značajna snaga bila sigurnost destinacije. Samim time, ističe, cijepljenje je poruka odgovornosti koja doprinosi cjelovitoj slici kvalitete destinacije.

Uz cijepljenje, tu su i protokoli zdravstvene sigurnosti za sve sudionike u turizmu koje će Ministarstvo uskoro predstaviti i marketinški prezentirati na emitivnim tržištima. Radi se svakako o dvosmjernom odnosu odgovornosti jer će turisti koji se budu cijepili i pridržavali mjera očekivati isto i od svojih domaćina. Moramo biti svjesni da osobe starije životne dobi, kao i obitelji s djecom, čine značajan dio turističkog prometa već od predsezone, a oni će puno polagati na sigurnost. Osobno se nadam što većoj razini procijepljenosti u turističkom sektoru, kao i u općoj populaciji u Hrvatskoj jer vjerujem da će nam to donijeti normalizaciju turističkog prometa i funkcioniranja industrije putovanja, ali i ono najvažnije – povratak u život na kakav smo navikli, bez mjera i ograničenja, rekla je resorna ministrica.

Povećan optimizam

Turistički djelatnici i sami su svjesni važnosti koju će cijepljenje i stavljanje pandemije pod kontrolu značiti za turističku sezonu. U jednoj od najjačih mediteranskih destinacija, Turskoj, dolazak cjepiva »nabildao« je moral ovdašnjih turističkih djelatnika, kažu turski mediji, navodeći izjavu Ülkaya Atmaca, šefa turskog Udruženja profesionalnih hotelijera (POYD) koji je naglasio kako dolazak cjepiva budi nade u sljedeću turističku sezonu. »Svaka pozitivna vijest o cijepljenju pozitivno se odražava na sektor.

Kranjčević: Veća procijepljenost pozitivno će utjecati na domaći turizam

Govoreći o tome u kojoj mjeri može situacija s cijepljenjem utjecati na turističke rezultate u Hrvatskoj, Jasenka Kranjčević, znanstvena savjetnica u Institutu za turizam, istaknula je kako je osjećaj zdravstvene sigurnosti u turizmu povezan je i s udaljenošću od matične države, odnosno ostvarenjem brzog povratka kući kako bi se izbjegli troškovi liječenja u drugoj državi. Zato se i »zatvaraju« granice, a traži se i testiranje za prelazak granica.

Cijepljenje svakako utječe na gospodarstvo, obrazovanje i druge sektore, pa tako i na turizam, odnosno turistički promet i sigurno da će veća procijepljenost stvoriti pozitivne učinke na domaći turizam. No, svakako struci treba prepustiti odluku o uvođenju različitih instrumenata kako bi se smanjio rizik od širenja zaraze. U svakom slučaju, turistički sektor uvijek se prilagođava različitim situacijama pa tako i ovoj. Možemo reći da je turizam lani dosta dobro prebrodio krizu s obzirom na sve moguće scenarije. Ova pandemija samo je pokazala kako je i turizmu važna zdravstvena sigurnost, kako kroz turističku ponudu, tako i praćenje različitih javnozdravstvenih podataka, naglasila je ova znanstvenica, dodajući i da Hrvatska nema kvalitetno organiziran javnozdravstveni sustav, sigurno ne bi mogla tako brzo odgovoriti na problem pandemije.

Javnozdravstveni sustav je do sada »neprimjetno« i može se reći indirektno radio za potrebe turizma, reći će Kranjčević, podsjetivši i kako brojne države u turističkoj promociji u vrijeme pandemije promoviraju zdravstvenu sigurnost ne samo unutar pojedinih resorta, već i destinacije, a neke i kroz pružanje usluga ili funkcioniranje zdravstvenog sustava.

Vjerujemo da će cjepivo vrlo brzo podići turizam s dna«, kazao je šef turskog udruženja hotelijera. I u hrvatskom turističkom sektoru ukazuju kako će cijepljenje odigrati bitnu ulogu ove godine.

Epidemiološka situacija bit će jedan od ključnih faktora uspjeha sljedeće sezone, a cijepljenje je povećalo optimizam kod svih i vjerujemo kako će ono donijeti normalizaciju svih gospodarskih aktivnosti, rekao nam je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma, krovnog turističkog udruženja u našoj zemlji. Pritom je upozorio i kako će ključna biti brzina postizanja visoke razine procijepljenosti.

Nadamo se da će se ona povećavati s vremenom, kako u Hrvatskoj. tako i na glavnim emitivnim tržištima. Osobno sam zagovornik cijepljenja i cijepit ću se čim dođem na red, ali u sektoru smatramo kako cijepljenje ne bi trebalo biti uvjet za putovanja. Naime, već se u ovoj sezoni pokazalo kako se pridržavanjem epidemioloških mjera može postići dobar rezultat. Postoje različita razmišljanja i prijedlozi oko načina na koji pokazati da se određena osoba cijepila i vidjet ćemo koji od njih će globalno prevladati, no evidentno je već sada da će neki univerzalno prihvatljiv dokaz o cijepljenju postojati. Držim da cijepljenje ne bi trebalo biti obvezno, a hoće li netko uvoditi različite načine provjere zdravstvenog stanja, primjerice testiranje gosta, ovisit će o ukupnoj epidemiološkoj situaciji pojedinog područja i politici pojedinog gospodarskog subjekta, odnosno regije, zaključio je Ostojić.

Odlučujući kriterij

Ivan Herak, posebni savjetnik ministrice turizma za strateško planiranje razvoja i EU fondove i član Upravnog Vijeća Instituta za turizam Republike Hrvatske, ukazuje kako je turizam naša krucijalna gospodarska djelatnost koja presudno osigurava da realni i javni sektor »drže glavu iznad vode«. Istovremeno je sigurnost boravka turista u destinaciji temeljni čimbenik koji će odlučujuće determinirati rezultate ovogodišnje turističke sezone, a samim time, smatra, procijepljenost domaćeg stanovništva će presudno utjecati na stvaranje percepcije o zdravstvenoj sigurnosti boravka u našoj zemlji.

Uostalom, to je pokazala i prethodna godina, kada su aktivnosti Vlade i Stožera civilne zaštite odlučujuće utjecale na to da je turistička potražnja Hrvatsku percipirala kao sigurnu turističku destinaciju, pa smo stoga u tim i takvim okolnostima realizirali najbolje rezultate u mediteranskom okruženju. Naravno, u kontekstu priželjkivanih rezultata sektora bitna će biti i procijepljenost stanovništva u državama koje predstavljaju naša najvažnija emitivna tržišta, no na tu činjenicu ne možemo utjecati.

S obzirom na to da među onima koji nisu skloni cijepiti se postoji više »antivakserskih« kategorija, počev od onih koji to ultimativno ne žele iz nekih iracionalnih razloga, pa do onih koji se u nedostatku jasnijih informacija i iskustava jednostavno boje cijepljenja, od odlučujućeg će značaja biti kvalitetna edukativna kampanja Vlade, u kojoj je stanovništvo potrebno educirati ne samo o neštetnosti cijepljenja, već i o činjenici da necijepljenjem ugrožavaju svoje i tuđe živote, živote svojih najbližih. Isto tako, jasno treba dati do znanja da u ovim posebno teškim okolnostima koja imaju i neka obilježja kataklizme, na spomenuti način ugrožavaju i gospodarski oporavak Hrvatske.

Svaki građanin Hrvatske treba osvijestiti trenutak da kolateralu necijepljenja čine smanjeni izdaci za državni i ostale proračune, lošiji rezultati poslovanja tvrtki, gubitak radnih mjesta i sve posljedično što uz to ide, rekao je Herak, podsjetivši i na to da je proteklog ljeta neodgovorno ponašanje pojedinaca u nekim našim destinacijama rezultiralo činjenicom da je turistička sezona u Hrvatskoj završila već krajem kolovoza. Na pitanje koliko će »cijepne putovnice« olakšati putovanja, naveo je kako je realno očekivati da će one biti jedan od temeljnih preduvjeta normalizacije industrije putovanja u međunarodnom prometu.

Sve zapravo vodi prema uspostavi globalnog sustava verificiranja testiranja i cijepljenja, rezonira posebni savjetnik ministrice turizma i sporta, dodajući kako su za sada u tom smislu najdalje otišli pojedini avioprijevoznici koji su definirali razne epidemiološke protokole u testiranju putnika prije leta, poput brzih testiranja putnika na COVID-19, biometrijske identifikacije putnika i slično.

Zdravstvena izvrsnost

Primjerice, u navedenom kontekstu treba spomenuti suradnju WHO-a i Estonije na razvoju digitalne međunarodne potvrde o cijepljenju. Osobno, drugu opciju osim »cijepnih putovnica« ne vidim. Naravno, još uvijek će od velike važnosti biti protokoli kojima će se osiguravati socijalna distanca. Neki protokoli poput jačanja medicinske ekipiranosti destinacija, certificiranja zdravstvene izvrsnosti i ostalog, postat će naša svakodnevica. Rekao bih zapravo da nam se na »mala vrata« uz ekonomsku, socijalnu, prostornu i ekološku održivost turizma, kao standard koji će u budućnosti biti nužno osigurati, polako nameće i zdravstvena održivost turizma koja kao pojam implicira i visoku razinu zdravstvene sigurnosti destinacije.
Hrvatska je pokazala da zna funkcionirati u ovakvim izuzetno nepovoljnim okolnostima. Vlada i ministarstvo turizma po tom pitanju rade odličan posao. U pogledu projekcije rezultata ove turističke sezone treba biti optimističan, ali ne i euforičan, s obzirom da je realno očekivati da će pandemija u nekom znatno blažem on-off modu i dalje potrajati. Osim toga, ne smijemo zanemariti činjenicu da se radi o krizi koja je bitno drukčija od svih do sada, kao i da se radi o krizi koja je zahvatila cijeli svijet. Percepcija sigurnosti kroz sve epidemiološke protokole bit će ključna za rezultate ovogodišnje turističke sezone.

Dovoljna razina procijepljenosti i imuniteta koja će garantirati sigurnost kretanja trebala bi značiti početak povratka na staro, istaknuo je Herak, te dodao kako očekuje bolje brojke nego lani, a povratak na pretpandemijske brojke nije, kaže, realno očekivati prije 2023. s obzirom na to da je pandemija uzrokovala pad gospodarske aktivnosti i u svim emitivnim turističkim zemljama. Što znači da naši potencijalni gosti neće u tolikoj mjeri moći putovati zbog pogoršanja imovinskog stanja i bit će primarno orijentirani na putovanja po vlastitim državama.

Tu smo u odnosu na konkurenciju u prednosti zbog činjenice da smo autodestinacija, ali i u nepovoljnoj situaciji, ne samo zbog malog učešća domaće potražnje u ukupnom broju noćenja turista od oko 8 posto, već i zbog nemjerljivo skromnijeg marketinškog budžeta, zaključuje Herak.

Piše: : Alenka Juričić Bukarica, Novi list

Pretplati se na: Postovi ( Atom )

Follow

Pages

Support donation