Sistem interoperabilnosti zahtijeva i uzimanje otisaka prstiju i druge postupke, što će nesumnjivo izazvati velike zastoje na hrvatskoj strani, rekao je Hojs nakon sastanka.
Proces povezivanja informacijskih sustava država Schengena, koji predviđa posebne kontrole za državljane trećih zemalja na vanjskim granicama Schengena, mogao bi dovesti do zastoja u prometu na granici Slovenije i Hrvatske, rekao je u ponedjeljak slovenski ministar unutarnjih poslova Aleš Hojs.
Hojs je to izjavio nakon virtualnog sastanka ministara unutarnjih poslova članica Europske unije. Ministri su se na sastanku upoznali s pripremama za uvođenje interoperabilnosti više informacijskih sistema u Schengenu, koji između ostaloga predviđa pojačan nadzor ulaska državljana trećih država, no nije prihvaćen prijedlog Slovenije i Hrvatske da se takve kontrole provode na vanjskim granicama Europske unije, pa bi u sadašnjem obliku novi sistem mogao izazvati zastoje na granici dviju članica budući da Hrvatska nije dio Schengenskog prostora, piše prenosi Jutarnji list.
– Sistem interoperabilnosti zahtijeva i uzimanje otisaka prstiju i druge postupke, što će nesumnjivo izazvati velike zastoje na hrvatskoj strani. Spominjala se i mogućnost posebnih redova za prolaz putnika iz trećih država, ali svuda na terenu to neće biti moguće – kazao je Hojs nakon sastanka, dodavši da je rok za uspostavljanje interoperabilnosti zbog kašnjenja u nekim državama pomaknut na svibanj 2022. godine.
Proces povezivanja informacijskih sustava država Schengena, koji predviđa posebne kontrole za državljane trećih zemalja na vanjskim granicama Schengena, mogao bi dovesti do zastoja u prometu na granici Slovenije i Hrvatske, rekao je u ponedjeljak slovenski ministar unutarnjih poslova Aleš Hojs.
Hojs je to izjavio nakon virtualnog sastanka ministara unutarnjih poslova članica Europske unije. Ministri su se na sastanku upoznali s pripremama za uvođenje interoperabilnosti više informacijskih sistema u Schengenu, koji između ostaloga predviđa pojačan nadzor ulaska državljana trećih država, no nije prihvaćen prijedlog Slovenije i Hrvatske da se takve kontrole provode na vanjskim granicama Europske unije, pa bi u sadašnjem obliku novi sistem mogao izazvati zastoje na granici dviju članica budući da Hrvatska nije dio Schengenskog prostora, piše prenosi Jutarnji list.
– Sistem interoperabilnosti zahtijeva i uzimanje otisaka prstiju i druge postupke, što će nesumnjivo izazvati velike zastoje na hrvatskoj strani. Spominjala se i mogućnost posebnih redova za prolaz putnika iz trećih država, ali svuda na terenu to neće biti moguće – kazao je Hojs nakon sastanka, dodavši da je rok za uspostavljanje interoperabilnosti zbog kašnjenja u nekim državama pomaknut na svibanj 2022. godine.