Iz Bečkog Prirodoslovnog muzeja – gdje 30.000-godišnja dama susreće dinosaure i meteorite s Marsa
Na veličanstvenom bečkom trgu Marije Terezije (Maria-Theresien-Platz), stoje dva brata blizanca, dvije gotovo identične neorenesansne palače koje se gledaju licem u lice. Jedna čuva remek-djela ljudske umjetnosti (Kunsthistorisches Museum), a druga čuva remek-djela same prirode. Danas ulazimo u ovu drugu – Naturhistorisches Museum (NHM) – golemu riznicu koja vas vodi na putovanje od Velikog praska do modernog čovjeka.
Ovo nije samo muzej; ovo je vremenska kapsula, katedrala posvećena znanosti i, bez sumnje, jedna od najvažnijih i najspektakularnijih prirodoslovnih zbirki na svijetu.
Palača izgrađena za Cara i znanost
Priča počinje u kasnom 19. stoljeću, u zlatno doba Beča. Car Franjo Josip I. želio je smjestiti ogromne habsburške zbirke, čije srce datira još od 1750. godine kada je car Franjo I. Stjepan, suprug Marije Terezije, kupio tada najveću svjetsku zbirku prirodnih artefakata.
Arhitekti Gottfried Semper i Karl von Hasenauer dobili su zadatak stvoriti dostojan dom za te zbirke. Otvoren 1889. godine, sam muzej je umjetničko djelo.
Već pri ulasku, posjetitelj ostaje bez daha. Nalazite se u Kuppelhalle, glavnoj dvorani pod kupolom visokoj 60 metara, ukrašenoj alegorijskim freskama koje slave napredak znanosti. Mramorno stubište, kipovi slavnih znanstvenika i stotine slika na stropovima dvorana – sve je dizajnirano da ulije strahopoštovanje prema prirodi i ljudskom naporu da je razumije.
Oči u oči s 30.000-godišnjom "Venerom"
Muzej broji nevjerojatnih 30 milijuna predmeta, no posjetitelji se slijevaju u jednu malu, mračnu sobu kako bi vidjeli njezinog najpoznatijeg stanara. Ona je "Mona Lisa" prapovijesti.
Riječ je, naravno, o Veneri iz Willendorfa.
Pronađena 1908. u Donjoj Austriji, ova sićušna vapnenačka figurica, visoka tek 11 centimetara, stara je gotovo 30.000 godina. Njezine naglašene obline simbol su plodnosti i remek-djelo paleolitske umjetnosti. Stajati pred njom je ponizno iskustvo; to je izravna veza s našim najranijim precima, opipljivi dokaz ljudske kreativnosti iz Ledenog doba.
Dvorana u kojoj vladaju divovi
No, prava atrakcija za mnoge je Dvorana dinosaura. Ovdje Prirodoslovni muzej pokazuje svoju modernu stranu. Kosti diplodoka, iguanodona i golemog morskog gmaza Archelona oduzimaju dah.
Oči u oči s 30.000-godišnjom "Venerom"
Muzej broji nevjerojatnih 30 milijuna predmeta, no posjetitelji se slijevaju u jednu malu, mračnu sobu kako bi vidjeli njezinog najpoznatijeg stanara. Ona je "Mona Lisa" prapovijesti.
Riječ je, naravno, o Veneri iz Willendorfa.
Pronađena 1908. u Donjoj Austriji, ova sićušna vapnenačka figurica, visoka tek 11 centimetara, stara je gotovo 30.000 godina. Njezine naglašene obline simbol su plodnosti i remek-djelo paleolitske umjetnosti. Stajati pred njom je ponizno iskustvo; to je izravna veza s našim najranijim precima, opipljivi dokaz ljudske kreativnosti iz Ledenog doba.
Dvorana u kojoj vladaju divovi
No, prava atrakcija za mnoge je Dvorana dinosaura. Ovdje Prirodoslovni muzej pokazuje svoju modernu stranu. Kosti diplodoka, iguanodona i golemog morskog gmaza Archelona oduzimaju dah.
Ipak, zvijezda je animatronski alosaur. Ovaj "živi" model, izrađen u punoj veličini, kreće se, trepće i, što je najvažnije, zastrašujuće riče, na oduševljenje (i povremeni užas) mlađih posjetitelja.
To je savršen spoj znanosti i spektakla, koji oživljava svijet izgubljen desecima milijuna godina.
Priče iz svemira i izumrlog svijeta
Ono što NHM izdvaja jest nevjerojatna raznolikost. Jedan od vrhunaca je Dvorana meteorita (Saal V), koja se smatra najstarijom i najvećom takvom zbirkom na svijetu.
Priče iz svemira i izumrlog svijeta
Ono što NHM izdvaja jest nevjerojatna raznolikost. Jedan od vrhunaca je Dvorana meteorita (Saal V), koja se smatra najstarijom i najvećom takvom zbirkom na svijetu.
Posjetitelji mogu doslovno dotaknuti "goste iz svemira". Najveća senzacija je "Tissint", komad stijene koji je stigao – ravno s Marsa.
Nekoliko dvorana dalje, priča postaje tužnija. Tu leži impresivan kostur Stellerove morske krave, nježnog morskog diva kojeg su ljudi istrijebili u samo 27 godina nakon otkrića u 18. stoljeću. To je snažan podsjetnik na krhkost života i ljudski utjecaj na planet.
Više od izložbe
NHM nije samo mjesto za gledanje. To je dom za 60-ak znanstvenika koji aktivno rade na istraživanjima, od DNK analize do astronomije. Muzej je također dom spektakularnog Digitalnog planetarija, gdje posjetitelji mogu krenuti na virtualno putovanje do ruba galaksije.
Za one željne pogleda, tu je i "krovna tura". Uspon na krov muzeja nudi nezaboravnu panoramu Beča, gledajući ravno preko trga na svog "blizanca", Muzej povijesti umjetnosti, i carsku palaču Hofburg u daljini.
Bečki Prirodoslovni muzej nije tek gomila kostiju i kamenja. To je putovanje kroz vrijeme, palača znanja i umjetnosti koja priča najveću priču od svih – priču o planetu Zemlji i našem mjestu u njoj.
VODIČ ZA POSJETITELJE
Lokacija: Naturhistorisches Museum Wien Maria-Theresien-Platz, 1010 Beč, Austrija
Kako doći do muzeja:
Podzemna željeznica (U-Bahn):
Linije U2 ili U3 do stanice Volkstheater. Odavde je muzej udaljen 3-5 minuta hoda.
Tramvaj (Straßenbahn):
Linije D, 1, 2, 71 (tramvaji koji kruže Ringom). Siđite na stanici Dr.-Karl-Renner-Ring ili Volkstheater.
Autobus:
Linija 48A (stanica Volkstheater).
Radno vrijeme:
Četvrtak – Ponedjeljak: 9:00 – 18:30
Srijeda: 9:00 – 21:00
Utorkom zatvoreno. (Uvijek provjerite službenu stranicu za moguće izmjene, posebno tijekom praznika).
Ulaznice:
Cijene za odrasle se kreću oko €16 - €18 (provjerite aktualne cijene).
Postoje popusti za studente i umirovljenike.
SAVJET: Ulaz je besplatan za sve mlađe od 19 godina!
Ulaznice se mogu kupiti online kako biste izbjegli redove.
Nekoliko dvorana dalje, priča postaje tužnija. Tu leži impresivan kostur Stellerove morske krave, nježnog morskog diva kojeg su ljudi istrijebili u samo 27 godina nakon otkrića u 18. stoljeću. To je snažan podsjetnik na krhkost života i ljudski utjecaj na planet.
Više od izložbe
NHM nije samo mjesto za gledanje. To je dom za 60-ak znanstvenika koji aktivno rade na istraživanjima, od DNK analize do astronomije. Muzej je također dom spektakularnog Digitalnog planetarija, gdje posjetitelji mogu krenuti na virtualno putovanje do ruba galaksije.
Za one željne pogleda, tu je i "krovna tura". Uspon na krov muzeja nudi nezaboravnu panoramu Beča, gledajući ravno preko trga na svog "blizanca", Muzej povijesti umjetnosti, i carsku palaču Hofburg u daljini.
Bečki Prirodoslovni muzej nije tek gomila kostiju i kamenja. To je putovanje kroz vrijeme, palača znanja i umjetnosti koja priča najveću priču od svih – priču o planetu Zemlji i našem mjestu u njoj.
VODIČ ZA POSJETITELJE
Lokacija: Naturhistorisches Museum Wien Maria-Theresien-Platz, 1010 Beč, Austrija
Kako doći do muzeja:
Podzemna željeznica (U-Bahn):
Linije U2 ili U3 do stanice Volkstheater. Odavde je muzej udaljen 3-5 minuta hoda.
Tramvaj (Straßenbahn):
Linije D, 1, 2, 71 (tramvaji koji kruže Ringom). Siđite na stanici Dr.-Karl-Renner-Ring ili Volkstheater.
Autobus:
Linija 48A (stanica Volkstheater).
Radno vrijeme:
Četvrtak – Ponedjeljak: 9:00 – 18:30
Srijeda: 9:00 – 21:00
Utorkom zatvoreno. (Uvijek provjerite službenu stranicu za moguće izmjene, posebno tijekom praznika).
Ulaznice:
Cijene za odrasle se kreću oko €16 - €18 (provjerite aktualne cijene).
Postoje popusti za studente i umirovljenike.
SAVJET: Ulaz je besplatan za sve mlađe od 19 godina!
Ulaznice se mogu kupiti online kako biste izbjegli redove.
Powered by GetYourGuide