Dvorac Trianon: Od kraljevskog utočišta do mjesta koje je prekrojilo kartu Europe
U prostranim i raskošnim vrtovima Versaillesa, nedaleko od buke i sjaja glavne palače, smjestio se Grand Trianon (Veliki Trianon) – arhitektonski biser od ružičastog mramora i tiho svjedočanstvo nekih od najvažnijih trenutaka europske povijesti. Iako često u sjeni veličanstvenog Versaillesa, Trianon nosi dvostruko nasljeđe: kao intimno utočište francuskih kraljeva i kao mjesto potpisivanja mirovnog ugovora koji i danas izaziva snažne emocije i povijesne debate.
Povijest i arhitektura: Bijeg od dvorskog života
Priča o Trianonu počinje u 17. stoljeću, u doba Kralja Sunca, Luja XIV. Umoran od strogog protokola i gužve u Versaillesu, Luj XIV. je želio privatno utočište gdje bi mogao pobjeći sa svojom obitelji i najbližim prijateljima. Na mjestu nekadašnjeg "Porculanskog Trianona", kralj je angažirao arhitekta Julesa Hardouin-Mansarta da sagradi novu, elegantniju palaču.
Priča o Trianonu počinje u 17. stoljeću, u doba Kralja Sunca, Luja XIV. Umoran od strogog protokola i gužve u Versaillesu, Luj XIV. je želio privatno utočište gdje bi mogao pobjeći sa svojom obitelji i najbližim prijateljima. Na mjestu nekadašnjeg "Porculanskog Trianona", kralj je angažirao arhitekta Julesa Hardouin-Mansarta da sagradi novu, elegantniju palaču.
Između 1687. i 1688. godine, nastao je Grand Trianon, remek-djelo francuskog klasicističkog baroka. Jednokatna palača, s prepoznatljivom kolonadom koja spaja dva krila, obložena je ružičastim mramorom iz Languedoca, što joj daje jedinstven i topao izgled. Unutrašnjost je, kao i sam Versailles, simfonija mramora, zlata i baršuna, stvorena da pruži osjećaj raskoši, ali i intimnosti.
Kasnije je, za vladavine Luja XV., u blizini sagrađen i Petit Trianon (Mali Trianon), koji je kasnije proslavila kraljica Marija Antoaneta kao svoje omiljeno boravište.
Trianonski mirovni ugovor: Pečat koji je promijenio povijest
Ime Trianon u svjetskoj povijesti nije zapamćeno samo po kraljevskoj raskoši, već i kao sinonim za jedan od najkontroverznijih mirovnih sporazuma 20. stoljeća. Dana 4. lipnja 1920. godine, u Galeriji zrcala Grand Trianona, predstavnici sila Antante i Mađarske potpisali su Trianonski mirovni ugovor, čime je i službeno okončan Prvi svjetski rat za Mađarsku.
Trianonski mirovni ugovor: Pečat koji je promijenio povijest
Ime Trianon u svjetskoj povijesti nije zapamćeno samo po kraljevskoj raskoši, već i kao sinonim za jedan od najkontroverznijih mirovnih sporazuma 20. stoljeća. Dana 4. lipnja 1920. godine, u Galeriji zrcala Grand Trianona, predstavnici sila Antante i Mađarske potpisali su Trianonski mirovni ugovor, čime je i službeno okončan Prvi svjetski rat za Mađarsku.
Posljedice ugovora bile su drastične za Mađarsku. Izgubila je dvije trećine svog teritorija, koji je podijeljen između susjednih država: Austrije, Čehoslovačke, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca te Rumunjske. Više od tri milijuna Mađara ostalo je živjeti izvan novih granica svoje domovine. Uz teritorijalne gubitke, mađarske oružane snage ograničene su na svega 35.000 vojnika.
Za Mađarsku, Trianonski ugovor predstavlja nacionalnu traumu i simbol nepravde. Dan potpisivanja ugovora, 4. lipnja, u Mađarskoj se od 2010. godine obilježava kao Dan nacionalnog zajedništva.
Umjetnički eksponati i interijer
Posjetitelji Trianona danas ne ulaze u klasičan muzej s vitrinama, već u prostor koji je sam po sebi glavni eksponat.
Umjetnički eksponati i interijer
Posjetitelji Trianona danas ne ulaze u klasičan muzej s vitrinama, već u prostor koji je sam po sebi glavni eksponat.
Namještaj, dekoracije i raspored soba vjerno dočaravaju život francuskog dvora. Iako su umjetnine prisutne, one su dio cjelokupnog ambijenta. Palača je restaurirana i djelomično namještena u stilu Prvog Carstva, podsjećajući na vrijeme kada ju je Napoleon Bonaparte koristio kao svoju rezidenciju.
Kako doći do Trianona i turističke informacije
Posjet dvorcima Trianon neizostavan je dio obilaska Versaillesa, no svakako zahtijeva dobro planiranje.
Lokacija: Dvorci se nalaze unutar ogromnog kompleksa Versailleskih vrtova, na značajnoj udaljenosti od glavne palače. Pješačenje od glavnog dvorca može potrajati, stoga mnogi posjetitelji koriste turistički vlakić, unajmljuju električna vozila (slična onima za golf) ili bicikle.
Ulaznice: Za posjet Trianonu potrebna je posebna ulaznica ili "Passport" karta koja obuhvaća cijeli posjed Versaillesa (palaču, vrtove i Trianon). Cijena "Passporta" kreće se oko 20 eura, ali može biti viša danima kada se održavaju glazbene predstave s fontanama. Preporučuje se kupnja ulaznica unaprijed putem interneta kako bi se izbjegli dugi redovi.
Radno vrijeme: Važno je napomenuti da se imanje Trianon otvara kasnije od glavne palače, obično tek u 12:00 sati.
Planiranje posjeta: Obilazak glavne palače i dijela vrtova može potrajati i do šest sati. Ako želite posjetiti i Grand i Petit Trianon te obližnje "Kraljičino selo" (Le Hameau de la Reine), odvojite za to cijeli dan ili barem veći dio poslijepodneva.
Powered by GetYourGuide
 – arhitekt...){kind=link}