Riznica svijeta pod jednim krovom British Museuma, gdje kuca srce globalne povijesti

U samom srcu londonskog Bloomsburyja, iza monumentalne neoklasične fasade, ne nalazi se samo muzej. Nalazi se vremenska kapsula, kolosalni arhiv ljudske civilizacije koji pod jednim spektakularnim staklenim krovom čuva preko osam milijuna predmeta. British Museum nije samo britanski; on je muzej svijeta. Posjet njemu je putovanje kroz kontinente i tisućljeća, ali i ulazak u epicentar fascinantnih priča, umjetničkih čuda i kompleksnih kulturnih prijepora.

Povijest: Od kabineta čudesa do globalne institucije

Priča započinje 1753. godine, smrću liječnika, prirodoslovca i strastvenog kolekcionara Sir Hansa Sloanea. U svojoj oporuci, ponudio je svoju golemu zbirku od preko 71.000 predmeta – knjiga, biljaka, antikviteta i umjetnina – kralju Georgeu II. za naciju, uz uvjet da se za nju izgradi muzej dostupan "svim studioznim i znatiželjnim osobama". Parlament je prihvatio ponudu i tako je rođen prvi nacionalni javni muzej na svijetu, otvoren za javnost 1759. godine.

Smješten u tadašnjoj palači Montagu, muzej je rastao eksponencijalnom brzinom, potaknut prosvjetiteljskom znatiželjom i širenjem Britanskog Carstva. Uskoro je postojeća zgrada postala premalena, a u 19. stoljeću izgrađeno je današnje veličanstveno zdanje. U 21. stoljeću, muzej je dobio svoje novo srce – Veliki atrij kraljice Elizabete II., najveći natkriveni javni trg u Europi, čiji je valoviti stakleni krov, djelo arhitekta Normana Fostera, postao simbol modernog muzeja.

Krunski dragulji kolekcije: Priče koje su oblikovale svijet

Nemoguće je u jednom danu pojmiti svo blago koje se ovdje čuva, no neki predmeti predstavljaju apsolutne ikone ljudske povijesti.



Kamen iz Rosette: Bez sumnje, najvažniji izložak. Ova tamna granitna ploča, ispisana istim tekstom na tri pisma (hijeroglifima, demotskom i grčkom), bila je ključ koji je Jean-François Champollionu 1822. omogućio dešifriranje egipatskih hijeroglifa, otključavši time tajne čitave jedne civilizacije.



Partenonski reljefi (Elgin Marbles): U prostranim, suncem okupanim galerijama nalazi se veličanstvena zbirka skulptura s atenskog Partenona. 

One prikazuju vrhunac klasične grčke umjetnosti, ali su ujedno i predmet najpoznatijeg svjetskog kulturnog spora. Lord Elgin ih je početkom 19. stoljeća donio u Britaniju, a Grčka od tada traži njihov trajni povratak.



Egipatske mumije: Nigdje na svijetu izvan Egipta ne postoji tako značajna zbirka. Galerije posvećene starom Egiptu vode posjetitelje na mistično putovanje kroz zagrobni život faraona. 

Blago iz Sutton Hooa: Anglosaksonski pogrebni brod pronađen u Suffolku 1939. godine otkrio je jedno od najvažnijih arheoloških blaga pronađenih u Britaniji. Centralni eksponat je predivno restaurirana kaciga, simbol moćnog ratničkog vođe iz "mračnog doba".



Lewisove šahovske figure: Pronađene na škotskom otoku Lewis, ove misteriozne figure iz 12. stoljeća, izrezbarene iz morževih kljova, sa svojim zabrinutim i komičnim izrazima lica, predstavljaju najpoznatiji set šahovskih figura na svijetu.

Prijepori i suvremena uloga

British Museum se danas suočava s vlastitom kompleksnom poviješću. Pitanje vlasništva i povrata artefakata poput Partenonskih reljefa, Beninskih bronci iz Nigerije ili kipa Hoa Hakananai'a s Uskršnjeg otoka, u središtu je globalne debate.