Kada prvi put stanete na početak avenije Champs-Élysées i pogledate prema zapadu, on ne djeluje samo kao spomenik. Djeluje kao sidro koje drži na okupu dvanaest kaotičnih pariških avenija. Arc de Triomphe (Slavoluk pobjede) nije samo pozadina za savršenu Instagram fotografiju; on je nijemi svjedok carske megalomanije, nacionalnih tragedija i jedne od najljepših panorama koju "Grad svjetlosti" nudi.
Za putnika koji želi zagrebati ispod površine, ovo je priča o luku koji je zamalo bio — slon.
Ironija sudbine htjela je da Napoleon nikada nije vidio završen slavoluk. Umro je 1821., a gradnja, usporena padom Carstva i političkim previranjima, završena je tek 1836. godine pod kraljem Lujem Filipom. Napoleon je kroz njega prošao tek posmrtno — kada su njegovi ostaci 1840. prevezeni ispod luka na putu do konačnog počivališta u Domu invalida.
Pedesetak godina prije Napoleona, arhitekt Charles Ribart predložio je kralju Luju XV. da na tom istom mjestu sagradi divovskog slona na tri kata. Unutar slona nalazile bi se plesne dvorane i raskošni saloni, a voda bi izlazila iz surle. Projekt je odbijen kao bizaran, ali zamislite kako bi Pariz danas izgledao da na vrhu Champs-Élyséesa stoji kameni surlaš!
Let kroz ušicu igle
Slavoluk je bio poprište mnogih mračnih trenutaka. Godine 2002., tijekom parade za Dan pada Bastille, jedan je neonacist izvadio pušku iz futrole za gitaru i pokušao ubiti predsjednika Jacquesa Chiraca upravo kod Slavoluka. Srećom, promašio je.
Što ćete vidjeti: Arhitektura i Vječni plamen
Fasada i skulpture
Slavoluk je ukrašen s četiri masivne skulpturalne grupe na svojim stupovima. Najpoznatija je "Marseljeza" (službeno Polazak dobrovoljaca 1792.) autora Françoisa Rudea, koja prikazuje krilatu figuru Slobode koja vrišti i poziva narod u borbu.
Na zidovima su uklesana imena 660 generala i 128 bitaka. Ako vidite ime koje je podcrtano, to znači da je general poginuo u borbi.
Muzej u potkrovlju
Mnogi posjetitelji ne znaju da se unutar samog luka nalazi dvorana – muzej. Tu su izloženi modeli arhitekture, interaktivni ekrani koji objašnjavaju povijest gradnje te, zanimljivo, kamera koja uživo prikazuje pogled na ljude koji hodaju točno ispod vas (ispod luka).
Uspon
Da biste došli do panoramske terase, morate svladati 284 stepenice spiralnim stubištem. Postoji dizalo, ali ono je rezervirano primarno za osobe s invaliditetom i vozi samo do razine muzeja (potkrovlja), odakle vas još uvijek čeka 40-ak stepenica do terase.
Za putnika koji želi zagrebati ispod površine, ovo je priča o luku koji je zamalo bio — slon.
Povijest: Napoleonov nedosanjani san
Priča počinje 1806. godine, nakon bitke kod Austerlitza. Napoleon Bonaparte, u vrhuncu svoje moći, obećao je svojim vojnicima: "Kući ćete se vratiti prolazeći kroz slavoluke pobjede". Naredio je izgradnju kolosalnog spomenika koji bi slavio francusku vojnu silu.
Arhitekt Jean-François Chalgrin nadahnuće je pronašao u rimskom Titovom slavoluku, ali s jednom bitnom razlikom — dimenzijama. Pariški slavoluk je divovski, visok 50 metara i širok 45 metara, čime je zasjenio sve antičke uzore.
Priča počinje 1806. godine, nakon bitke kod Austerlitza. Napoleon Bonaparte, u vrhuncu svoje moći, obećao je svojim vojnicima: "Kući ćete se vratiti prolazeći kroz slavoluke pobjede". Naredio je izgradnju kolosalnog spomenika koji bi slavio francusku vojnu silu.
Arhitekt Jean-François Chalgrin nadahnuće je pronašao u rimskom Titovom slavoluku, ali s jednom bitnom razlikom — dimenzijama. Pariški slavoluk je divovski, visok 50 metara i širok 45 metara, čime je zasjenio sve antičke uzore.
Ironija sudbine htjela je da Napoleon nikada nije vidio završen slavoluk. Umro je 1821., a gradnja, usporena padom Carstva i političkim previranjima, završena je tek 1836. godine pod kraljem Lujem Filipom. Napoleon je kroz njega prošao tek posmrtno — kada su njegovi ostaci 1840. prevezeni ispod luka na putu do konačnog počivališta u Domu invalida.
Mistika, intrige i "Fantomski Slon"
Slavoluk pobjede krije priče koje turistički vodiči često preskaču.
Slavoluk koji je zamalo bio Slon
Mistika, intrige i "Fantomski Slon"
Slavoluk pobjede krije priče koje turistički vodiči često preskaču.
Slavoluk koji je zamalo bio Slon
Pedesetak godina prije Napoleona, arhitekt Charles Ribart predložio je kralju Luju XV. da na tom istom mjestu sagradi divovskog slona na tri kata. Unutar slona nalazile bi se plesne dvorane i raskošni saloni, a voda bi izlazila iz surle. Projekt je odbijen kao bizaran, ali zamislite kako bi Pariz danas izgledao da na vrhu Champs-Élyséesa stoji kameni surlaš!
Let kroz ušicu igle
Tri tjedna nakon parade pobjede u Prvom svjetskom ratu, pilot Charles Godefroy izveo je ludo hrabar čin. Kako bi prosvjedovao protiv tretmana pilota, 7. kolovoza 1919. svojim je dvokrilcem Nieuport proletio kroz sam Slavoluk. Raspon krila aviona bio je 9 metara, a širina otvora 14,5 metara — margina za pogrešku bila je minimalna.
Atentati i metci
Atentati i metci
Slavoluk je bio poprište mnogih mračnih trenutaka. Godine 2002., tijekom parade za Dan pada Bastille, jedan je neonacist izvadio pušku iz futrole za gitaru i pokušao ubiti predsjednika Jacquesa Chiraca upravo kod Slavoluka. Srećom, promašio je.
Što ćete vidjeti: Arhitektura i Vječni plamen
Fasada i skulpture
Slavoluk je ukrašen s četiri masivne skulpturalne grupe na svojim stupovima. Najpoznatija je "Marseljeza" (službeno Polazak dobrovoljaca 1792.) autora Françoisa Rudea, koja prikazuje krilatu figuru Slobode koja vrišti i poziva narod u borbu.
Na zidovima su uklesana imena 660 generala i 128 bitaka. Ako vidite ime koje je podcrtano, to znači da je general poginuo u borbi.
Grob neznanog junaka
Ispod luka, u razini tla, nalazi se Grob neznanog junaka iz Prvog svjetskog rata, postavljen 1921. godine. Iznad njega gori Vječni plamen, koji se pali svake večeri točno u 18:30 sati. To je jedna od najsvečanijih ceremonija u Parizu i odvija se bez prekida od 1923. godine, čak i tijekom nacističke okupacije.
Ispod luka, u razini tla, nalazi se Grob neznanog junaka iz Prvog svjetskog rata, postavljen 1921. godine. Iznad njega gori Vječni plamen, koji se pali svake večeri točno u 18:30 sati. To je jedna od najsvečanijih ceremonija u Parizu i odvija se bez prekida od 1923. godine, čak i tijekom nacističke okupacije.
Muzej u potkrovlju
Mnogi posjetitelji ne znaju da se unutar samog luka nalazi dvorana – muzej. Tu su izloženi modeli arhitekture, interaktivni ekrani koji objašnjavaju povijest gradnje te, zanimljivo, kamera koja uživo prikazuje pogled na ljude koji hodaju točno ispod vas (ispod luka).
Turistički vodič: Kako doći i preživjeti posjet
Ovo su ključne informacije za planiranje posjeta u 2026. godini.
Ovo su ključne informacije za planiranje posjeta u 2026. godini.
Lokacija i dolazak
Slavoluk se nalazi na trgu Place Charles de Gaulle (nekada Place de l'Étoile).
Metro: Linije 1, 2 i 6 (stanica Charles de Gaulle – Étoile)
RER: Linija A (stanica Charles de Gaulle – Étoile)
Slavoluk se nalazi na trgu Place Charles de Gaulle (nekada Place de l'Étoile).
Metro: Linije 1, 2 i 6 (stanica Charles de Gaulle – Étoile)
RER: Linija A (stanica Charles de Gaulle – Étoile)
Zlatno pravilo: Ne pretrčavajte cestu!
Rotor oko Slavoluka je prometni pakao bez prometnih traka gdje vrijedi pravilo "tko je jači". Nikada ne pokušavajte pretrčati cestu do Slavoluka. Postoji podzemni prolaz (Passage du Souvenir) koji vodi sigurno od vrha Champs-Élyséesa do samog spomenika.
Rotor oko Slavoluka je prometni pakao bez prometnih traka gdje vrijedi pravilo "tko je jači". Nikada ne pokušavajte pretrčati cestu do Slavoluka. Postoji podzemni prolaz (Passage du Souvenir) koji vodi sigurno od vrha Champs-Élyséesa do samog spomenika.
Ulaznice i radno vrijeme (2025/2026)
Cijena: Ulaznica za penjanje na vrh stoji oko 16 € za odrasle.
Popusti: Besplatno je za mlađe od 18 godina, kao i za građane EU stare između 18 i 25 godina.
Radno vrijeme:
Ljeti (travanj–rujan): 10:00 – 23:00
Zimi (listopad–ožujak): 10:00 – 22:30
Posljednji ulaz je 45 minuta prije zatvaranja.
Cijena: Ulaznica za penjanje na vrh stoji oko 16 € za odrasle.
Popusti: Besplatno je za mlađe od 18 godina, kao i za građane EU stare između 18 i 25 godina.
Radno vrijeme:
Ljeti (travanj–rujan): 10:00 – 23:00
Zimi (listopad–ožujak): 10:00 – 22:30
Posljednji ulaz je 45 minuta prije zatvaranja.
Uspon
Da biste došli do panoramske terase, morate svladati 284 stepenice spiralnim stubištem. Postoji dizalo, ali ono je rezervirano primarno za osobe s invaliditetom i vozi samo do razine muzeja (potkrovlja), odakle vas još uvijek čeka 40-ak stepenica do terase.
Najbolji pogled u Parizu?
Mnogi Parižani tvrde da je pogled s vrha Slavoluka bolji od onog s Eiffelovog tornja. Zašto? Zato što s vrha Slavoluka vidite Eiffelov toranj u svoj njegovoj veličini, kao i savršenu geometriju dvanaest avenija koje se zvjezdasto šire od vas. Najbolje vrijeme za posjet je sumrak, kada se pale svjetla grada.
Savjet za kraj: Ako želite osjetiti pravi duh mjesta, dođite oko 18:00 sati i pričekajte ceremoniju paljenja vječnog plamena u 18:30. To je trenutak kada turistička atrakcija postaje živi spomenik povijesti.
Mnogi Parižani tvrde da je pogled s vrha Slavoluka bolji od onog s Eiffelovog tornja. Zašto? Zato što s vrha Slavoluka vidite Eiffelov toranj u svoj njegovoj veličini, kao i savršenu geometriju dvanaest avenija koje se zvjezdasto šire od vas. Najbolje vrijeme za posjet je sumrak, kada se pale svjetla grada.
Savjet za kraj: Ako želite osjetiti pravi duh mjesta, dođite oko 18:00 sati i pričekajte ceremoniju paljenja vječnog plamena u 18:30. To je trenutak kada turistička atrakcija postaje živi spomenik povijesti.
Powered by GetYourGuide