Dnevnik sa putovanja

Portal o putovanjima, zanimljivostima,tehnologiji i životnom stilu.


Home Archive for 2025
Visoko iznad azurnog Sredozemnog mora, na stijenskom proplanku poznatom kao "Le Rocher", uzdiže se Kneževa palača Monaka – živa svjedočanstva jedne od najdugovječnijih europskih vladajućih dinastija i jedan od najzanimljivijih arhitektonskih dragulja Mediterana.


Povijest fortificiranog dragulja

Priča Knježeve palače započinje daleke 1191. godine kada je njemački car Henrik IV ustupio luku i stjenoviti poluotok Genovi, uz uvjet da izgrade utvrdu za zaštitu od gusarstva. Iako je formalno darovana 1191., prava gradnja započela je tek u lipnju 1215. godine, kada je Fulco de Castello, jedan od najpoduzetni-jih genoveških konzula, usidrila svoju flotu brodova natovarenih građevinskim materijalom u luku. Četiri tornja povezana bedemima i zaštićena obrambenim zidom formirala su jezgru današnje palače.


Presudna prekretnica dogodila se 8. siječnja 1297. godine, kada je François Grimaldi, preodjeven u franjevačkog redovnika, legendom prožetim lukavstvom preuzeo utvrdu. Ovaj događaj obilježio je početak vladavine obitelji Grimaldi koja traje više od sedam stoljeća – najdugovječnija vladajuća dinastija u kontinuitetu.​

Transformacija iz tvrđave u palaču

Od sursovog početka kao vojne tvrđave, palača je pretrpjela dramatične transformacije. Posebno značajan preobražaj dogodio se za vrijeme vladavine princa Honoréa II u 17. stoljeću. 


Visoko obrazovan i mecena umjetnosti, Honoré II započeo je skupljati djela Tiziana, Dürera, Rafaela, Rubensa i Michelangela, postavivši temelje umjetničke kolekcije koja je palači dala snažan kulturni identitet. Tijekom sljedećih 30 godina, transformirao je utvrdu u raskošnu rezidenciju dostojnu kneza.
​
Obiteljske sage i poznati stanari

Palača je prije svega dom dinastije Grimaldi, ali njeno najsjajnije poglavlje povezano je s hollywoodskim glamurom koji je u Monaco stigao 1956. godine. Princ Rainier III prvi put je upoznao Grace Kelly tijekom Filmskog festivala u Cannesu 1954. godine, kada ju je pozvao u svoju palaču. Princ je bio očaran elegantnom filmskom zvijezdom, a njihova veza prerasla je u zaruke objavljene u siječnju 1956..​

Dana 19. travnja 1956. godine, dobitnicu Oscara i zvijezdu Hitchcockovih filmova poput Rear Window i Dial M for Murder, Grace Kelly postala je "Njezina Serenska Visost, princeza Grace od Monaka". Ova vjenčanje svjetskih razmjera privuklo je globalnu pozornost na Monaco, a princeza Grace unijela je modernu eleganciju i međunarodni glamur u stoljetnu palaču.​



Danas je palača službena rezidencija princa Alberta II, sina Rainiera III i Grace Kelly, te njegove supruge princeze Charlène. Njihovo dvoje djece – nasljednik prijestolja princ Jacques i princeza Gabriella – predstavljaju buduću generaciju Grimaldija.​

Arhitektonski blistavi apartmani

Državni apartmani palače, otvoreni za javnost tijekom ljetnih mjeseci (obično od travnja do listopada), nude strahopoštovanje dostojno putovanje kroz europsku povijest i umjetnost.​

Galerie d'Hercule dočekuje posjetitelje mitološkim freskama koje su vijekovima bile skrivene, a nedavno su otkrivene i restaurirane. Ovi renesansni zidni ukrasi prikazuju heroje antike poput Herkula, Odiseja i Europe, povezujući palaču sa širom mediteranskom kulturom.​

Dvorana zrcala (Hall of Mirrors) inspirirana je Versaillesom i predstavlja vrhunac klasične elegancije, dok York salon i York soba odražavaju klasični šarm 18. stoljeća. Salon Louis XV ukrašen je u stilu epohe, s originalnim namještajem i dekorativnim detaljima.
​

Prijestolna dvorana (Throne Room)

i dalje se koristi za velike ceremonije i ostaje srce državnih funkcija. Upravo u ovoj dvorani svi vladajući kneževi dinastije Grimaldi intonizirani su na prijestolje.​

Kroz prostorije palače razastrta je bogata kolekcija tapiserija, fresaka, antičkih slika i namještaja iz različitih razdoblja, svjedočeći o profinjenoj estetici Grimaldija. Posebno je značajno djelo The Israelites in the Desert Jacopa Bassana, koje je 1732. godine napustilo palaču za Pariz, nestalo tijekom Francuske revolucije, a princ Albert II ga je vratio u palaču prije nekoliko godina.
​
Mistike, intrige i prokletstvo Grimaldija

Palača nije samo spomenik povijesti – okružena je legendama i tajnama koje dodaju mistični sloj njezinoj fascinaciji. Najpoznatija je priča o "prokletstvu Grimaldija" koje navodno prati kraljevsku obitelj kroz stoljeća. Prema legendi, tragedije i neobjašnjivi događaji proganjaju Grimaldre generacijama.​

Tragična smrt princeze Grace 1982. godine u automobilskoj nesreći samo je ojačala uvjerenje mnogih u postojanje prokletstva. Neki šaputaju da je brak između princa Rainiera i Grace Kelly također bio opterećen ovim naslijeđem tuge i očaja.​

Ispod ulica Monaka navodno se protežu tajni tuneli koji su kroz povijest služili različitim svrhama – od tajnih prolaza za kraljevsku obitelj do puteva za bijeg u vremenima nemira. Postoje i priče o podvodnim pećinama s drevnim blagom duž obale, nasljeđem pomorske prošlosti Monaka.
​
Svakodnevni rituali: Smjena straže

Jedno od najpoznatijih ceremonija koje posjetitelji mogu besplatno prisustvovati je svakodnevna smjena Carabi du Prince (Kneževih karabinjera) ispred palače. 


Od svog osnutka 1817. godine, Kneževski karabinjeri odgovorni su za čuvanje palače i sigurnost vladara. Ova precizna ceremonija odvija se svaki dan u 11:55 sati i privlači brojne turiste koji se okupljaju na Place du Palais.

Praktične turističke informacije

Kako doći do palače

Palača se nalazi u starom gradu Monaco-Ville na "Le Rocher" (Stijeni) i lako je dostupna različitim prijevoznim sredstvima:​

Autobusom: Javni autobusi linije 1 ili 2 završavaju na autobusnoj stanici Place de la Visitation s oznakom "Terminus Monaco-Ville". Od stanice je palača udaljena tek 5 minuta hoda prema oznakama. Iz središta Monaka (Place Ste-Devote) autobus linije 2 vozi do Place d'Armes svakih 10 minuta, a putovanje traje približno 3 minute.​

Pješice: Iz Place d'Armes do palače vodi Rampe Major, impresivan uspon koji za 10 minuta dovodi do Place du Palais. Iz željezničke stanice Monaco Monte Carlo hod do palače traje oko 18 minuta.​

Taksijem: Od željezničke stanice do palače vožnja taksijem traje samo 1-2 minute i košta 9-12 eura.
​
Ulaznice i cijene


Državni apartmani palače zatvoreni su za javnost tijekom zimskih mjeseci kada kraljevska obitelj boravi u njima, no otvaraju se od travnja do listopada.​

Cijene ulaznica:​

Puna cijena: 10 eura
Snižena cijena: 5 eura (djeca 6-17 godina, studenti, osobe s invaliditetom)
Besplatno: djeca mlađa od 6 godina

Ulaznica uključuje audiovodič dostupan na 11 jezika. Kombinirane ulaznice s Oceanografskim muzejem dostupne su po sniženim cijenama.​

Preporuka: Preporučuje se online kupnja ulaznica unaprijed putem službene web stranice (www.visitepalaisdemonaco.com), posebno tijekom ljetne sezone, kako bi se izbjeglo čekanje. Ulaznice je moguće kupiti i na licu mjesta u suvenirnici na trgu ispred palače.
​
Trajanje posjeta

Za temeljit obilas Državnih apartmana potrebno je najmanje sat vremena. Obilazak je samostalan uz audiovodič, ali su dostupne i vođene ture koje se moraju rezervirati unaprijed putem e-maila: visites@palais.mc.


Dvorište palače i gledanje smjene straže besplatni su i dostupni bez ulaznice. Place du Palais nudi spektakularne panoramske poglede na luku i Mediteran, čineći ga idealnim mjestom za fotografije čak i za one koji ne ulaze u apartmane.
​
Pristupačnost

Napomena: Državni apartmani nisu u potpunosti pristupačni osobama u invalidskim kolicima zbog povijesne arhitekture zgrade.​

Moderna ostavština

Palača i dalje ostaje živo srce Monaka, gdje se održavaju diplomatski prijemi, državne ceremonije i službene audijencije. Princ Albert II nastavio je tradiciju svojih predaka, aktivno radeći na povratku umjetničkih djela koja su napustila palaču tijekom Francuske revolucije i obogaćujući kolekcije.​

Nedavno je palača ugostila i iznimne izložbe, uključujući "Monaco i Napoleoni: Isprepletene sudbine" koja prikazuje više od 180 djela dokumentirajući veze između obitelji Grimaldi i Bonapartea tijekom 19. stoljeća.​

Knježeva palača Monaka ostaje više od turističke atrakcije – ona je živi simbol kontinuiteta, glamura i neprekidne veze između prošlosti i sadašnjosti, gdje se srednjovjekovna tvrđava pretvorila u rezidenciju holivudske princeze, a svaka je generacija dodala svoj sloj povijesti ovom izvanrednom spomeniku mediteranske kulture.


Powered by GetYourGuide
Zamislite garažu u kojoj se povijest ne mjeri godinama, već konjskim snagama, elegancijom karoserije i mirisom benzina koji se miješa s morskom soli. Na samoj obali Sredozemlja, na prestižnom Port Herculeu, krije se jedan od najosobnijih muzeja na svijetu – Kolekcija automobila Njegovog Visočanstva Princa od Monaka. Ovo nije samo izložba; ovo je intimni dnevnik obitelji Grimaldi ispisan kromom i čelikom.


Donosimo vam detaljan vodič kroz ovu fascinantnu zbirku, njezine najpoznatije "stanare", skrivene priče i sve informacije potrebne za vaš posjet.

Povijest i vizija: Ostavština Princa Rainiera III.

Kolekciju je krajem 1950-ih godina počeo stvarati princ Rainier III., strastveni ljubitelj automobila. Za njega automobili nisu bili samo prijevozna sredstva, već umjetnička djela i svjedoci vremena. Kako se zbirka širila, garaža Kneževe palače postala je pretijesna. Godine 1993. princ je odlučio otvoriti svoje blago javnosti, a 2022. godine kolekcija je preseljena u novi, moderni prostor na Port Herculeu, u samo srce staze Formule 1.

Danas, pod pokroviteljstvom princa Alberta II., zbirka broji oko 100 vozila, od kojih svako ima svoju priču vezanu uz dinastiju Grimaldi.

Slavni "stanari" i eksponati: Od kočija do bolida


Prostor od 3.500 četvornih metara podijeljen je u nekoliko tematskih cjelina koje oduzimaju dah.

1. Kraljevska elegancija i vjenčani automobili

Ovdje automobili nisu samo strojevi, već sudionici kraljevskih vjenčanja i državnih posjeta.



Chrysler Imperial (1956.): Ovaj automobil ima posebno mjesto u srcu Monegažana. Princ Rainier ga je osobno kupio u SAD-u kako bi dočekao Grace Kelly kada je brodom stigla u Monako na svoje vjenčanje. To je automobil koji je "dovezao" Hollywood u Kneževinu.​



Lexus LS 600h Landaulet (2011.): Unikatno vozilo izrađeno posebno za vjenčanje princa Alberta II. i princeze Charlene. Posebnost mu je prozirni krov od polikarbonata (tehnologija posuđena iz avioindustrije za borbene avione i helikoptere) koji je omogućio da par bude viđen, a istovremeno zaštićen. Stražnji dio vozila je potpuno otvoren (landaulet stil).​​



Rolls Royce Silver Cloud (1956.): Poklon trgovaca Monaka za vjenčanje princa Rainiera i Grace Kelly.​



2. Trkaća DNK: Formula 1 i Rally

Monako je sinonim za utrke, a ova sekcija je oltar brzine.



Formula 1 bolidi: Kolekcija sadrži bolide koji su pisali povijest na ulicama Monaka, uključujući Ferrarije, McLarene i Lotusove modele. 


Posebno se ističe Ferrari Charlesa Leclerca, lokalnog heroja i pobjednika utrka.​



Rally legende: Izloženi su pobjednici relija Monte Carlo i relija Pariz-Dakar, uključujući kultne modele poput Peugeota 205 T16 i Renaulta 5 Turbo, koji svjedoče o surovoj strani motorsporta.​



3. Vremenski stroj: Od 1903. do danas

Najstariji eksponat je De Dion Bouton iz 1903. godine, koji stoji uz bok legendama poput Hispano-Suize, Delagea, Packarda i Lincolna. 


Tu su i "narodni" automobili poput simpatičnog Fiata 600 i Citroëna 2CV, pokazujući da princ nije cijenio samo luksuz, već i inženjersku genijalnost.


​
Mistika, intrege i ono čega nema

Svaka velika kolekcija ima svoje tajne, a ovdje je "tajna" u onome što nedostaje.

Slučaj Rover P6 3500 (1971.)

Posjetitelji često tiho pitaju za automobil u kojem je 1982. godine tragično stradala princeza Grace. Tog automobila nema u kolekciji, niti će ga ikada biti.

Mistikom obavijena priča kaže da je olupina Rovera, nakon policijske istrage, prebačena na tajnu lokaciju, prešana u kocku i bačena u najdublji dio Sredozemnog mora. Princ Rainier je to učinio kako bi spriječio lovce na suvenire i morbidnu trgovinu dijelovima automobila, te kako bi zaštitio dostojanstvo svoje supruge. Njegova odsutnost u muzeju glasnija je od bilo kojeg eksponata, podsjećajući na trenutak koji je zauvijek promijenio povijest Kneževine.​

 Turistički vodič: Kako doći i što trebate znati (2025.)

Ako planirate posjet, evo ključnih informacija za besprijekorno iskustvo.

Lokacija:
Kolekcija se nalazi na Port Herculeu, točnije na adresi 54 route de la Piscine.

Savjet: Nalazi se točno uz stazu Formule 1, kod poznatog bazena (Piscine). Od Casina Monte-Carlo do muzeja vam treba oko 15 minuta ugodne šetnje uz obalu.​

Radno vrijeme:

Rujan – Lipanj: 10:00 – 18:00 (zadnji ulaz u 17:00)
Srpanj – Kolovoz: 10:00 – 19:00 (zadnji ulaz u 18:00)

Zatvoreno: 25. prosinca i 19. studenog (Nacionalni praznik), te tijekom vikenda Formule 1 (kraj svibnja) kada je pristup ograničen.​

Cijene ulaznica:


Odrasli: 10 €
Djeca (6-17 godina) i studenti: 5 €
Dostupne su i kombinirane karte s posjetom Kneževoj palači (provjeriti na blagajni sezonsku dostupnost).​

Pristupačnost:
Muzej je u potpunosti prilagođen osobama s invaliditetom i kolicima.​

Zaključak:
Ovo nije samo muzej automobila; to je šetnja kroz život jedne obitelji koja živi brzinom od 300 km/h, ali čuva uspomene s pažnjom antikvara. Bilo da ste "petrolhead" ili samo ljubitelj povijesti i glamura, Cars Collection of H.S.H. the Prince of Monaco je nezaobilazna stanica.

U sjeni glamuroznog Monte Carla, gdje superjahte od stotinu metara dominiraju horizontom, u četvrti Fontvieille skriva se (ili se donedavno skrivao) jedan sasvim drugačiji pomorski svijet. Daleko od buke Formule 1 i bljeskova kockarnica, Musée Naval de Monaco nije običan muzej. To je intimna, gotovo sakralna zbirka strasti jednog princa i jednog profesora, mjesto gdje povijest ne pišu pobjednici, već maketari koji su godinama slagali minijaturne daske paluba.


Dok šetate terasama Fontvieillea, miris mora je stvaran, ali onaj pravi miris povijesti, katrana i baruta, nalazi se unutar ove zbirke. Ovo je priča o "tihim stanarima" Monaka – o brodovima koji nikada neće isploviti, ali su proputovali više od ijedne stvarne jahte u luci Hercule.

Povijest: Strast princa graditelja

Priča o muzeju počinje s Princom Rainierom III., poznatim kao "Princ Graditelj". Manje je poznato da je on bio i strastveni kolekcionar. Godinama je skupljao modele brodova, a njegova privatna zbirka postala je temelj ovog muzeja osnovanog 1993. godine. No, srce muzeja kucalo je zahvaljujući profesoru Claudeu Pallanci, uglednom zubaru iz Monaka i pasioniranom ljubitelju mora, koji je svoje životno djelo i zbirku spojio s prinčevom. Rezultat? Preko 1.200 modela koji pričaju povijest plovidbe od egipatskih pogrebnih barki do nuklearnih podmornica.
​
"Poznati stanari": Od Titanica do ljudskih torpeda

Kada pitate za "poznate stanare" ovog muzeja, odgovor nisu ljudi, već legende od drveta i metala koje nastanjuju staklene vitrine.



Tragični div: Jedan od najpoznatijih eksponata je model Titanica. Iako svi znaju priču, vidjeti ga u mjerilu, s minijaturnim čamcima za spašavanje (kojih je bilo premalo), izaziva posebnu jezu. On je "stanar" koji posjetitelje uvijek najduže zadrži u tišini.​



Američki gorostas: Potpuna suprotnost krhkom Titanicu je masivni, 5 metara dug model američkog nosača aviona USS Nimitz. Ovaj model je toliko detaljan da se na palubi mogu vidjeti minijaturni zrakoplovi, simbole američke pomorske moći koji u ovom mirnom kutku Monaka djeluju gotovo kao igračke.​


Znanstveni laboratorij: Posebno mjesto zauzima model broda Hirondelle (Lastavica). To je bio brod-laboratorij Princa Alberta I., pradjeda današnjeg knez, koji je bio pionir oceanografije. Dok su drugi vladari gradili ratne brodove, on je svoju "Lastavicu" opremio za istraživanje morskih dubina, a ovaj model čuva uspomenu na to "zlatno doba" znanosti.
​
Mistika i intrige: "Svinja" u podmorju

Možda najintrigantniji i najmračniji dio zbirke nije model, već stvarni objekt iz Drugog svjetskog rata – talijanski humani torpedo, poznat kao "Maiale" (Svinja).


Ovaj eksponat nosi priču dostojnu špijunskog trilera. "Maiale" (službeno Siluro a Lenta Corsa) bio je podmorničko oružje kojim su upravljala dva ronioca, sjedeći na njemu kao na motociklu ("jašući torpedo"). Nadimak "Svinja" dobio je jer je bio težak za upravljanje i spor. Zamislite klaustrofobiju i hrabrost dvojice ljudi koji u potpunom mraku, pod vodom, moraju prići neprijateljskom brodu, postaviti minu i pobjeći prije eksplozije. Ovaj zahrđali komad metala u muzeju tihi je svjedok jedne od najopasnijih pomorskih taktika u povijesti, korištene u napadima na britansku flotu u Aleksandriji.​

Važna napomena: Status Muzeja (Izgubljeno blago?)

Ovdje dolazimo do dijela koji dodaje notu misterije za današnjeg putnika. Četvrt Fontvieille prolazi kroz masivnu urbanističku transformaciju. Postoje konfliktne informacije o trenutnom statusu muzeja jer je malo "trajno zatvoren",postoje informscije i da je njegova budućnost neizvjesna zbog renovacija trgovačkog centra i okolice no mi smo ga uspijeli posjetiti u radnom vremenu.​

Ovo muzej pretvara u svojevrsni "fantomski brod" Monaka. Prije nego se uputite tamo, provjera je apsolutno nužna.

Turističke informacije: Kako doći i na što paziti

Ako uspijete uhvatiti ovaj muzej otvorenim (ili ako se zbirka preseli na novu lokaciju), evo ključnih informacija:

Lokacija: Terrasses de Fontvieille, Avenue Albert II. Nalazi se u blizini Zbirke automobila kneza od Monaka (još jedan dragulj koji smo posjetitli i svakako preporuka za posjetiti).

Kako doći:

Autobus: Linije 1 ili 2 voze do Fontvieillea (stanica "Papalins" ili "Centre Commercial").

Pješice: Od stijene (Monaco-Ville) možete se spustiti pješice ili dizalima prema luci Fontvieille. To je ugodna šetnja od oko 15-20 minuta s predivnim pogledom.

Cijena i radno vrijeme (podložno promjenama): Ulaznica je simbolična za standarde Monaka, oko 4 EUR za odrasle. Radno vrijeme je obično bilo od 10:00 do 18:00 sati, svaki dan osim Božića i Nove godine.​

Savjet za kraj:

Čak i ako naiđete na zatvorena vrata zbog radova, sama šetnja Fontvieilleom, pogled na luku gdje su usidreni neki od najskupljih brodova na svijetu, i posjet obližnjem Muzeju oceanografije (koji je sigurno otvoren i spektakularan, kojega smo također posjetili ), učinit će vaš "pomorski dan" u Monaku potpunim. Musée Naval ostaje podsjetnik da su najveće priče često ispričane u najmanjem mjerilu.




Zrak u Grasseu ima teksturu. Čim izađete iz automobila koji vijuga provansalskim brdima, ne dočeka vas samo svježina planinskog zraka, već nevidljivi oblak jasmina, ruže i tuberoze. Ovdje, u svjetskoj prijestolnici parfema, na adresi 20 Boulevard Fragonard, stoji zgrada oker boje koja čuva tajne stare više od dva stoljeća. Ovo nije samo tvornica; ovo je "Usine Historique" – Povijesna tvornica Fragonard, katedrala mirisa gdje se umjetnost i kemija ljube još od doba kraljeva.

​
Od smrada kože do mirisa ruže: Mračna povijest

Malo posjetitelja zna da temelji ove elegantne zgrade kriju ironičnu povijest. Prije nego što je postala hram mirisa, ova građevina iz 1782. godine bila je – štavionica kože. Grasse u srednjem vijeku nije mirisao na cvijeće, već na ustajalu kožu i urin (tada korišten za štavljenje).

Upravo je ta smradna industrija rodila parfumeriju. Kako bi plemstvu, uključujući Katarinu Medici, učinili kožne rukavice podnošljivima, lokalni obrtnici počeli su ih natapati esencijama cvijeća. Tako je nastao ceh "Gantiers Parfumeurs" (Rukavičari-Parfumeri). Kada su porezi na kožu postali previsoki, Grasse se u potpunosti okrenuo cvijeću, a stara štavionica postala je tvornica parfema koju je 1926. godine preuzeo Eugène Fuchs.​

Ime kao posveta: Tko zapravo je bio Fragonard?

Zanimljivo je da obitelj Fuchs nije nazvala tvornicu po sebi. Eugène, vješt poduzetnik, želio je odati počast najslavnijem sinu Grassea – slikaru Jean-Honoré Fragonardu (1732.–1806.).
​
Fragonard je bio majstor rokokoa, slikar frivolnih scena i zabranjenih ljubavi (njegova slika "Ljuljačka" je ikona). Iako slikar nikada nije živio u ovoj zgradi, njegov duh lebdi nad brendom kao simbol elegancije i francuske tradicije 18. stoljeća. Obitelj koja danas vodi kompaniju (obitelj Costa, potomci Fuchsa) veliki su kolekcionari njegovih djela, koja se mogu vidjeti u obližnjem Villa-Musée Fragonard.
​
Šetnja kroz tvornicu: Alambici i Tajne Zanata

Ulazak u Usine Historique (koji je besplatan, što je rijetkost u današnje vrijeme) vodi vas direktno u industrijsku prošlost.​

1. Sala Destilacije (Salle des Alambics):

Ovdje dominiraju divovski bakreni kotlovi (alambici) s "labuđim vratovima". 


Iako danas moderna industrija koristi superkritičnu ekstrakciju CO2, ovi kotlovi pričaju priču o parnoj destilaciji – procesu gdje para prolazi kroz tone latica ruža ili lavande kako bi "ukrala" njihovu dušu u obliku eteričnog ulja.



Zanimljivost: Za jednu litru esencije ruže potrebno je ubrati (ručno, u zoru) oko 3 do 5 tona latica. To objašnjava zašto je pravi parfem tekuće zlato.

2. Tehnika Enfleurage (Hladna Enfleurage):

Ovo je dio koji najviše podsjeća na scene iz filma/knjige "Parfem" Patricka Süskinda. Vidjet ćete staklene okvire premazane slojem životinjske masti (danas se koriste biljne zamjene). Cvjetovi poput jasmina, koji ne podnose toplinu destilacije, polagali su se na tu mast danima dok ona ne bi upila njihov miris. 


Ta mirisna pomada se zatim ispirala alkoholom. Iako se industrijski rijetko koristi zbog cijene, Fragonard čuva alate kao dokaz ove fascinantne, gotovo alkemijske metode.

3. Radionica Sapuna:

U prizemlju možete vidjeti (i omirisati) proizvodnju legendarnih Fragonard sapuna u obliku jaja. Strojevi iz 19. stoljeća i dalje miješaju, režu i pečatiraju sapune pred vašim očima.


Mistikom obavijena figura: "Le Nez" (Nos)

Najveća intriga svijeta parfema vrti se oko osobe koju zovu "Nos". U Fragonardu (i cijelom Grasseu) postoji manje od 50 ljudi na svijetu koji nose titulu "Glavnog Nosa".


Eksponat "Orgulje Parfema" (Orgue à Parfums) prikazuje radni stol Nosa – polukružni stol s stotinama bočica esencija poslaganih poput tipki orgulja.​

Mit i stvarnost:

Priča se da "Nos" mora živjeti kao redovnik – bez alkohola, bez cigareta, bez začinjene hrane kako ne bi otupio njuh. Iako moderni parfumeri nisu toliko rigorozni, činjenica je da mogu razlikovati do 3000 različitih mirisnih nota. 


Oni ne "mirišu" parfem dok ga rade; oni ga "pišu" u glavi kao kompozitor simfoniju, znajući točno kako će bergamot reagirati s pačulijem prije nego što uopće otvori bočicu.

Muzej: više od tekućine

Na katu tvornice nalazi se privatni muzej koji sadrži 3000 godina povijesti.​

Pomanderi: Metalne kugle iz srednjeg vijeka koje su se nosile oko vrata, punjene mošusom i ambrom, kako bi se vlasnik zaštitio od kuge i smrada ulica.


Putni neseseri: Raskošni setovi Marije Antoanete i plemstva, koji pokazuju da je parfem nekada bio statusni simbol moćniji od nakita.

Turistički vodič: Kako doći i što znati (Ažurirano za 2025.)

Posjet Fragonardu je hodočašće za ljubitelje povijesti i estetike. Evo ključnih logističkih informacija.

Adresa: 20 Boulevard Fragonard, 06130 Grasse, Francuska.
Radno vrijeme: Otvoreno svaki dan, uključujući nedjelje i praznike, obično od 9:00 do 18:00 (ljeti često i duže).

Cijena: Ulaz i vođene ture su besplatni. Nije potrebna rezervacija za individualne posjete, ture kreću svakih 20-30 minuta na raznim jezicima.
​
Kako doći do Grassea (iz Nice ili Cannesa)?

Oprez: Grasse je brdovit grad. Željeznički kolodvor je u dolini, a centar (i Fragonard) su visoko na brdu.

Autobusom (najbolja opcija):

Iz Nice: Potražite liniju 650 (Mreža ZOU!, bivša linija 500). Polazi s Gare Routière ili blizu aerodroma i vozi vas direktno do stanice Gare Routière Grasse koja je u samom centru, 5 minuta hoda od tvornice.​

Iz Cannesa: Linija 660 (ZOU!, bivša 600) kreće s kolodvora u Cannesu i također vozi do centra Grassea. Cijena karte je oko 2,50 €.​

Vlakom (Slikovito, ali zahtijeva presjedanje):
Vlak (TER) vozi iz Nice ili Cannesa do stanice Gare de Grasse.

Važno: Kada izađete iz vlaka, nemojte pokušavati pješačiti do centra ako niste u top formi (vrlo strm uspon, cca 20-30 min). Umjesto toga, koristite shuttle bus Navette Centenaire (ili linije 5, 6, A) koji vas za cijenu gradske karte (ili često besplatno s kartom vlaka) vozi do centra.​

Automobilom:

Najbliži parking je Parking Indigo Honoré Cresp (17 Boulevard Fragonard), doslovno prekoputa tvornice.​

Savjet za kraj

Nakon ture, put vas vodi kroz "boutique". Iako je to klasična turistička zamka, cijene su ovdje tvorničke (niže nego što smo vidjeli u u Parizu ili Nici). 
Preporuka za suvenir: njihov kultni "zlatni" aluminijski flakon (Estagnon) koji čuva parfem od svjetlosti i traje godinama.

Posjet Usine Historique Fragonard nije samo kupovina parfema; to je ulazak u svijet gdje je miris najjače sjećanje.


Musée océanographique de Monaco je jedan od najpoznatijih i najvećih muzeja oceanografije u svijetu, smješten na spektakularnoj lokaciji na stijeni Le Rocher, iznad Mediterana, u srcu Monaka. Ovaj muzej, poznat i kao „Hram mora“, osnovan je 1910. godine po inicijativi kneza Alberta I. i od tada je bio vodeći centar za istraživanje i popularizaciju znanja o moru.


​
Povijest i značaj

Muzej je osnovan kako bi se promovirala znanost i umjetnost, a knez Albert I. želio je stvoriti „palaču posvećenu umjetnosti i znanosti“. Tijekom više od jednog stoljeća, muzej je bio dom mnogih istraživača i znanstvenika, a najpoznatiji među njima bio je Jacques-Yves Cousteau, koji je bio direktor muzeja od 1957. do 1988. godine. Muzej je proslavio stogodišnjicu 2010. godine nakon opsežnih obnova.



Princ Albert I. od Monaka bio je ključna figura u osnivanju i razvoju Musée océanographique de Monaco, a njegova uloga u oceanografiji i znanosti bila je izuzetno važna za cijeli svijet. Rođen 1848. godine, Albert I. je bio poznat kao „morski knez“ i „knez istraživač“ zbog svoje strasti prema moru i znanosti.

​
Znanstveni doprinos i ekspedicije

Princ Albert I. nije bio samo knez, već i pomorac i oceanograf amater koji je organizirao više od dvadeset pomorskih ekspedicija na Atlantskom oceanu i u Sredozemlju. Na tim putovanjima istraživao je morske struje, dubine i otkrio nove vrste morskih životinja. Uz pomoć svojih brodova, poput L’Hirondelle i Princesse-Alice, prikupio je ogromnu zbirku artekafata, uzoraka i znanstvenih podataka.

​
Inovacije i oprema

Albert I. je bio pionir u razvoju oceanografske opreme i tehnike. Uveo je brojne inovacije, poput novih vrsta mreža za hvatanje planktona, dubinskih sondi i uređaja za uzimanje uzoraka vode. Također je bio prvi koji je koristio fotografiju i kinematografiju u znanstvenim istraživanjima mora.

​
Osnivanje muzeja

Godine 1910. princ Albert I. otvorio je Oceanografski muzej Monaka, u koji je smjestio sve artekafte i znanstvene rezultate svojih ekspedicija. Muzej je bio dio njegove vizije da promovira znanost i umjetnost, te da bude „palača posvećena umjetnosti i znanosti“. Uz muzej, osnovao je i Institut za okeanografiju u Parizu, što je dodatno utvrdilo njegovu ulogu kao pokrovitelja znanosti.

​
Međunarodni utjecaj

Princ Albert I. bio je priznat i po svojim znanstvenim radovima, a njegova karta oceanskih dubina bila je standard do 1944. godine. Također je bio prvi koji je upozorio na opasnosti prekomjernog ribolova i ekoloških problema mora, što je bilo vrlo progresivno za njegovo vrijeme.

​
Nasljeđe

Princ Albert I. ostavio je trajno nasljeđe u oceanografiji i znanosti, a njegova vizija i rad su osigurali da muzej i danas bude jedan od najvažnijih centara za istraživanje i popularizaciju znanja o moru.
​

Arhitektura i eksponati

Muzej se ističe monumentalnom barokno-revivalističkom arhitekturom, izgrađenom na 85 metara visokoj stijeni iznad mora. Na fasadi su urezana imena dvadeset poznatih istraživačkih brodova koje je osobno odabrao knez Albert I., uključujući HMS Challenger, SMS Novara, Fram, i druge.​

U muzeju se nalazi preko 6.500 eksponata, uključujući:

Akvarij s preko 350 vrsta riba i 6.000 primjeraka, uključujući rijetke i ugrožene vrste.


Zbirke morskih životinja poput morskog konjića, kornjača, meduza, rakova, škorpiona, manta raža, nudibranki i drugih egzotičnih vrsta.​



Zbirke modela brodova, morskih kostura, alata, oružja i ritualnih predmeta izrađenih od perle, školjaka i nacre.​

Znanstvena laboratorija s opremom s broda L’Hirondelle, koju je koristio knez Albert I..


​
Zanimljivosti i mistika

Muzej je bio dom brojnih intrigantnih priča i zanimljivosti:

U muzejskom akvariju 1989. godine otkriven je invazivni plod Caulerpa taxifolia, poznat kao „morski krvavac“, što je izazvalo kontroverze i rasprave o ekološkim posljedicama.​

Muzej je bio inspiracija za brojne umjetnike, a u njemu su izlagali Damien Hirst, Philippe Pasqua, Mark Dion i drugi.​

Posebno zanimljiva je izložba „Oceanomania“, koja predstavlja kabinet čudotvornosti s prirodnim i umjetnim objektima vezanim uz more.
​
Povijesni i poznati stanari

Muzej je bio dom i radno mjesto brojnih istraživača i znanstvenika, a najpoznatiji je bio Jacques-Yves Cousteau, koji je svojim radom i televizijskim emisijama učinio muzej svjetski poznatim. Također, muzej je bio dom i brojnih morskih životinja koje su postale simboli muzeja, poput kornjača i manta raža.
​
Kako doći i turističke informacije

Muzej se nalazi na Le Rocheru, u samom centru Monaka, i lako je dostupan javnim prijevozom:

Najbolji način dolaska bez automobila je autobus linije 2 ili 6, koji vozi iz središta Monaka i Monte Carla.​

Muzej je otvoren svaki dan osim Božića i vikenda Formule 1.​

Radno vrijeme: siječanj – ožujak: 10:00 – 18:00; travanj – lipanj: 10:00 – 19:00; srpanj – kolovoz: 9:30 – 20:00; rujan: 10:00 – 19:00; listopad – prosinac: 10:00 – 18:00.​

Preporučuje se posjet od najmanje 2 sata kako bi se moglo uživjeti u sve izložbe i akvarije.​

Ulaznice se mogu kupiti online, a muzej nudi i virtualni posjet putem 360° kamere.
​
Posebne atrakcije i izložbe

Akvarij s mediteranskim i tropskim ekosustavima, uključujući veliki akvarij dubok 6 metara.​


Interaktivne izložbe poput „Monaco i more“, „Oceanomania“ i „Imersija“ s audiovizualnim prikazima različitih ekosustava.​

Restoran La Terrasse s pogledom na more i igralište za djecu.​

Posebna izložba „L’Odyssée des Tortues Marines“ posvećena morskim kornjačama.

​

Musée océanographique de Monaco je neizostavan dio svakog posjeta Monaku, a njegova kombinacija znanosti, umjetnosti i prirode čini ga jedinstvenim i inspirativnim mjestom za sve ljubitelje mora.


Powered by GetYourGuide
Palace of Fontainebleau (Château de Fontainebleau) jedno je od najvažnijih francuskih kraljevskih rezidencija, povijesno bogata, mistična i puna intrigantnih priča, udaljena oko 55 km jugoistočno od Pariza, savršen primjer kombinacije renesansne i francuske klasične arhitekture, s impresivnim parkovima, muzejima i bogatom poviješću od 800 godina.



Povijest palače Fontainebleau

Prvobitno izgrađena kao lovačka kuća u 12. stoljeću, palača je dograđivana i preuređivana kroz stoljeća od strane 34 kralja i dva cara, uključujući dinastije Capétiens, Valois, Bourbons, Bonapartes i Orléans. Kralj Franjo I. je najzaslužniji za renesansnu obnovu pale, dovodeći talijanske umjetnike i arhitekte te transformirajući zgradu u monumentalni kompleks sa slavnom François I galerijom. Ovdje su boravili Henri II, Henri IV, Napoleon Bonaparte (koji je tu potpisao abdikaciju 1814.), Marie Antoinette, Louis-Philippe, Napoleon III i Eugenia.​

Palača je bila svjedok velikih povijesnih događaja: Napoleonova abdikacija, ubojstvo Marchese Monaldeschija po nalogu kraljice Kristine Švedske, i posjete najvažnijih europskih izaslanika i vladara. Okupljanja, dvorske ceremonije, intrigantne ljubavi i zavjere obilježile su njenu povijest.

Zanimljive priče i mistika

Legenda o duhu Fontainbleau: Mitovi govore o duhovima kraljeva, tajnim tunelima i skrivenim odajama. Povremeno se spominju paranormalna iskustva, osobito u starim dijelovima palače. Svaki hodnik, freska ili zlatna vrata skrivaju priču o ljubavi, izdaji ili sudbonosnim odlukama.


Fontainebleau je istinsko povijesno, umjetničko i kulturno blago Francuske, čije mistične priče, raskošni eksponati i veličanstveni parkovi čine ga jednom od najintrigantnijih europskih destinacija za ljubitelje povijesti, umjetnosti i luksuzne arhitekture

Poznati stanari, mistika i intrige

Fontainebleau je bila dom kraljevima i carima, ali i mjesto tajnih sastanaka, dvorskih spletki i skandala. Najpoznatiji stanar je Napoleon, koji je ovdje stvorio svoj legendarni ured te se dramatično oprostio od garde prije odlaska na Elbu. Kraljica Kristina Švedska je ovdje naredila ubojstvo svog ljubavnika, što je bio skandal koji je šokirao Europu. Marie Antoinette, Louis XIV, Henri IV, Catherine de Medici—svi povezani s romantičnim i intrigantnim pričama palače, a pojedini od njih su u Fontainebleauu skrivali ljubavnike i donosili važne političke odluke.

Fontainebleau obiluje mističnim pričama vezanim za kraljevske sobe, tajne hodnike i nemirne duhove, stvarajući jedinstvenu atmosferu među povijesnim zidovima.
​
Duh crvenog čovjeka

Jedna od najpoznatijih legendi palače je o “Crvenom Čovjeku”, duhu koji se navodno pojavljuje u parku i blizini palače. Prve susrete s njim iskusila je Catherine de’ Medici, koja je bila fascinirana mistikom te je sama naručivala gradnju skrivenih odaja i tajnih hodnika u palači za političke igre i ljubavne sastanke. 


Legenda kaže da se ovaj crveni duh javljao prije velikih tragedija ili promjena u kraljevskoj obitelji, upozoravajući na nesreću ili izdaju.
​
Kraljevske sobe i tajni prolazi

Marie Antoinetteina spavaća soba nosi priču tragične sudbine—krevet je izrađen za nju, ali stigao je tek nakon njezine smrti. Kroz stoljeća su kraljice i princeze svjedočile neobičnim zvukovima i viđenjima u ovim odajama, za koje su vjerovali da pripadaju duhovima nesretnih članova kraljevskih porodica. 


Catherine de’ Medici je poznata po gradnji skrivenih stepenica i privatnih prolaza u kraljevskim apartmanima, gdje je planirala dvorske spletke, susretala se s ljubavnicima i, prema legendi, organizirala tajne magijske rituale za zaštitu svoje obitelji.
​
Legenda o kraljevskom prokletstvu

Duh Filipa IV., poznatog kao Filip Lijepi, jedna je od najintrigantnijih legendi palače Fontainebleau. Prema pričama, Filip IV. navodno proganja kraljevske odaje nakon što je, kao vladar, izdao i progonio vitezove templare. Ključno mjesto ove priče je trenutak kada je veliki meštar templara, Jacques de Molay, čak i na lomači, prokleo kralja i njegove nasljednike, prorokujući im neslavnu sudbinu. Ubrzo nakon tog događaja Filip IV. je preminuo pod nerazjašnjenim okolnostima, a narod je to pripisivao de Molayjevu prokletstvu.


Legenda govori da se u posebnim noćima, osobito u godišnjicama progona templara, u kraljevskim sobama Fontainbleaua primjećuju snažni udari hladnog zraka, čuje se šapat, a osoblje i posjetitelji tvrde da povremeno vide sjenu visoke figure u odajama gdje je kralj boravio. Povjesničari i istraživači paranormalnog ističu da je Filipov duh nemiran zbog teške povijesti i nerazriješenih grijeha prema templarima te se njegov nemir osjeća posebice u prostorijama starog kraljevskog apartmana i hodnicima palače.​

Ova mistična priča dodatno naglašava mračnu i fascinantnu auru koja okružuje dvorac Fontainebleau – mjesto gdje povijest, izdaja i mistika hodaju zajedno kroz vjekove.

Napoleonovi dani u Fontainebleauu

Napoleon Bonaparte ima posebno mjesto u povijesti palače Fontainebleau, koja je postala simbol njegovih trijumfa i padova te dobila nadimak „Dvorac careva“ upravo zbog Napoleona.​


Nakon uspona na vlast, Napoleon je Fontainebleau pretvorio u svoju rezidenciju i mjesto političke moći, temeljito ga obnovio, uredio privatne apartmane i ured, te uveo carsku estetiku. Posebno je poznata „Dvorana abdikacije“, gdje je Napoleon 1814. potpisao svoju prvu abdikaciju, a zatim emotivno pozdravio gardu prije odlaska na Elbu. Taj prizor, poznat kao „Oproštaj u Fontainebleauu“, ostao je zabilježen u povijesti i umjetnosti kao dramatičan trenutak kraj jedne epohe.
​
Napoleonovi tragovi i muzejski eksponati

Njegova spavaća soba, privatni ured i dvorana za audijencije danas su autentično sačuvani s njegovim osobnim predmetima, elegantnim namještajem i militarističkim detaljima. U muzeju Fontainebleau izložene su Napoleonove vojne uniforme, kraljevski pečati, privatna pisma, portreti te raskošna prijestolja i carica Eugénie.


Napoleonova ostavština i mistika

Osim političke ostavštine, povijesni izvori bilježe da je Napoleon, u trenucima očaja nakon abdikacije, pokušao izvršiti samoubojstvo upravo u palači, koristeći otrov; pokušaj je bio neuspješan, a Napoleon je preživio—no to je dodatno obavilo njegov boravak aurom tragičnosti, patnje i „teške energije“, o kojoj danas kruže mnoge priče među osobljem i posjetiteljima.


Fontainebleau tako i danas evocira Napoleonovu epsku sudbinu—od slavnog vladara do prognanika, a svaki posjet dvorcu podsjetnik je na moć, ambiciju i odlučnost jednog od najutjecajnijih ljudi europske povijesti.

Tragične ljubavi i sablasti


Priče govore i o nesretnoj kraljici zatočenoj u tornju palače, čiji duh noću luta hodnicima u potrazi za slobodom, te o slomljenom srcu Gabrielle d’Estrées, koja je iznenada preminula prije nego je postala kraljica. Napoleonov pokušaj samoubojstva u privatnim apartmanima ostavio je “tešku energiju” koju su kasnije osjetili posjetitelji i osoblje.

Fontainebleau je tako, uz bogatu povijest, ostao zauvijek obavijen velom mistike, legendi i neobjašnjivih fenomena povezanih s kraljevskim sobama i njihovim stanovnicima.​

Zanimljivosti, eksponati i muzeji


Fontainebleau je ponosan na nekoliko muzeja i iznimnih prostora:

François I galerija: 60 metara duga galerija slavnih freski i stucco ukrasa.

​

Opulentna bal dvorana s monogramima kralja Henri II.




Privatni apartmani Napoleona Bonapartea, njegova spavaća soba, ured i dvorana za audijencije.



Boudoir Marie Antoinette i Papinske odaje.​


Kineski muzej (Musée Chinois): kolekcija orijentalnih dragocjenosti što ih je skupila carica Eugenia, uključuje predmete iz Kine, Japana, raznih Buddha figura, kao i darove siamske ambasade.​


Diana galerija preuređena u carsku knjižnicu Napoleona III s originalnim globusom Napoleona I.​


Četiri stalna muzeja: Napoleonov, Kineski, umjetnički i povijesni muzej.​

Izloženi su umjetnički radovi Francuske škole Fontainebleau, stilski namještaj, monumentalne stepenice, štukaturna i freskama oslikana ovalna dvorišta, stara dvorska kapela i soba sa zlatnim vratima.
​
Parkovi i vrtovi


Kompleks obuhvaća 130 hektara vrtova: formalnih vrtova koje je dizajnirao Le Nôtre, Engleski vrt, Vrt Diane, Grand Canal, jezera s velikim šaranima, ribnjaci, Avenue des Trente-Six-Fontaines, parkovi idealni za šetnje, bicikliranje i opuštanje.




Turističke informacije – kako doći

Najbolji način dolaska iz Pariza je vlakom s kolodvora Gare de Lyon do stanice Fontainebleau-Avon (40–60 minuta). Sa stanice Fontainebleau-Avon gradski autobus linije 1 vozi do centra grada i do samog dvorca svakih 15 minuta. Grad Fontainebleau izuzetno je pješački pristupačan, a bicikli su vrlo popularni način razgledavanja parkova i šume. Vozni redovi i cijene dostupni su na webu.

Transilien/SNCF.​

Radno vrijeme: Dvorac je otvoren za javnost, uz organizirane ture, audio vodiče i posebne izložbe. Ulaznice se mogu kupiti online ili na ulazu, a preporučuje se rezervacija unaprijed, posebice vikendom i sezoni. Uz dvorac, moguće je posjetiti tematske muzeje, sudjelovati u raznim radionicama i kulinarskim programima te prošetati impresivnim vrtovima.​
Powered by GetYourGuide
Powered by GetYourGuide
Hrvatska nogometna reprezentacija napredovala je za jedno mjesto na najnovijoj ljestvici Međunarodne nogometne federacije (FIFA) i trenutačno je deseta reprezentacija svijeta.


Foto:Uefa media

Na vrhu je Španjolska, druga je Argentina, treća Francuska, a četvrta Engleska.

Brazil je napredovao za dvije stepenice i sada je peti, Portugal je pao s petog na šesto mjesto, a Nizozemska sa šestog na sedmo. Ispred Hrvatske su i Belgija, te Njemačka.(Hina)

FIFA će iduću ljestvicu objaviti 23. prosinca.


Ljestica FIFA-e
1. (1) Španjolska 1877.18
2. (2) Argentina 1873.33
3. (3) Francuska 1870
4. (4) Engleska 1834.12
5. (7) Brazil 1760.46
6. (5) Portugal 1760.38
7. (6) Nizozemska 1756.27
8. (8) Belgija 1730.71
9. (10) Njemačka 1724.15
10. (11) HRVATSKA 1716.88
11. (12) Maroko 1713.12
12. (9) Italija 1702.06…

U srcu doline Loare, na uzvisini s koje se pruža veličanstven pogled na najdužu francusku rijeku, smjestio se dvorac Chaumont-sur-Loire, dragulj renesansne arhitekture i svjedok burne francuske povijesti. 


Manje od 200 kilometara južno od Pariza, ovaj dvorac nije samo spomenik prošlosti, već i živahno središte umjetnosti i prirode koje svake godine privlači stotine tisuća posjetitelja. Chaumont nudi jedinstveni spoj gotičke obrambene arhitekture i renesansne elegancije, a njegova priča isprepletena je intrigama kraljevskih obitelji, umjetničkim vizijama i daškom mistike.

Burna povijest i arhitektonski dragulj

Temelje dvorca postavio je oko 1000. godine Odo I., grof od Bloisa, kako bi nadzirao granicu svoga posjeda. Stoljećima je bio u rukama moćne obitelji d'Amboise, koja ga je pet stoljeća nazivala svojim domom. Međutim, sudbina dvorca dramatično se promijenila kada se Pierre d'Amboise pobunio protiv kralja Luja XI., koji je iz osvete naredio njegovo uništenje. 


Ipak, krajem 15. i početkom 16. stoljeća, Charles I. d'Amboise i njegov sin Charles II. obnavljaju dvorac, dajući mu današnji izgled koji spaja elemente gotike s renesansnim ukrasima, što svjedoči o prihvaćanju novog umjetničkog stila pristiglog iz Italije. Charles II. d'Amboise, maršal i admiral Francuske, bio je prvi koji je uočio genij Leonarda da Vincija te ga je 1507. godine prvi put doveo u Francusku.
​
Intrige kraljica i posjeti proroka

Najpoznatije poglavlje povijesti dvorca ispisale su dvije moćne žene – Katarina de' Medici i njezina suparnica, Diane de Poitiers. Nakon smrti svoga supruga, kralja Henrika II., Katarina de' Medici 1560. godine kupuje Chaumont. Poznata po zanimanju za astrologiju, u dvorcu je ugošćavala poznate proroke, uključujući i slavnog Nostradamusa. 


No, njezina prava namjera bila je prisiliti Diane de Poitiers, dugogodišnju ljubavnicu njezina pokojnog muža, da joj prepusti bajkoviti dvorac Chenonceau. U zamjenu joj je dala Chaumont, čime je ispravljena povijesna nepravda, a priča o ovoj kraljevskoj intrigi i danas je jedna od najintrigantnijih priča vezanih uz dvorce na Loari.​



Krajem 19. stoljeća, dvorac dobiva novi sjaj dolaskom princa Henri-Amédéea de Brogliea i njegove supruge, koji su ga pretvorili u raskošno mjesto za primanja na koja su dolazili članovi kraljevskih obitelji iz cijelog svijeta.



Kronološki pregleda ključnih događaja u bogatoj povijesti dvorca Chaumont-sur-Loire:​

Oko 1000. godine: Odo I., grof od Bloisa, gradi prvu utvrdu na ovom strateškom položaju kako bi zaštitio svoje posjede od napada grofova od Anjoua.​

10. - 15. stoljeće: Dvorac prelazi u vlasništvo moćne obitelji d'Amboise, koja će njime gospodariti sljedećih pet stoljeća.​

1465. godina: Nakon pobune Pierrea d'Amboisea, kralj Luj XI. naređuje spaljivanje i uništenje dvorca iz osvete.​

Kraj 15. i početak 16. stoljeća: Charles I. d'Amboise i njegov sin Charles II. obnavljaju dvorac, transformirajući ga iz srednjovjekovne utvrde u renesansnu rezidenciju.​

1560. godina: Katarina de' Medici, moćna kraljica i udovica kralja Henrika II., kupuje dvorac. U njemu je navodno ugošćavala svog astrologa Nostradamusa, koji joj je u tornju dvorca predviđao budućnost francuske monarhije.​

Nakon 1560. godine: U jednoj od najpoznatijih intriga s dvora, Katarina de' Medici prisiljava Diane de Poitiers, dugogodišnju ljubavnicu svog pokojnog muža, da joj prepusti raskošni dvorac Chenonceau u zamjenu za Chaumont.​

1875. godina: Princeza Marie-Charlotte-Constance Say, nasljednica bogatstva od šećera, i njezin suprug, princ Henri-Amédée de Broglie, kupuju dvorac. Oni ga u potpunosti restauriraju, uvode modernu tehnologiju i grade luksuzne staje, pretvarajući ga u mjesto glamuroznih zabava za europsku aristokraciju.​

1938. godina: Zbog financijskih poteškoća, obitelj de Broglie prodaje dvorac francuskoj državi, koja preuzima brigu o njemu.​

Od 1992. godine: U sklopu imanja pokrenut je Međunarodni festival vrtova, koji svake godine privlači pejzažne arhitekte i umjetnike iz cijelog svijeta.​
​

Umjetnost, priroda i Međunarodni festival vrtova

Danas je Chaumont-sur-Loire mnogo više od povijesnog spomenika; pretvoren je u Centar za umjetnost i prirodu koji svake godine ugošćuje petnaestak suvremenih umjetnika i fotografa međunarodnog ugleda. Njihova djela izložena su u samom dvorcu, gospodarskim zgradama i veličanstvenom povijesnom parku koji je dizajnirao pejzažni arhitekt Henri Duchêne.


Najveća atrakcija imanja svakako je Međunarodni festival vrtova, koji se održava od travnja do studenog. Ovaj festival već 30 godina okuplja pejzažne arhitekte i dizajnere iz cijelog svijeta koji svojim kreativnim instalacijama pretvaraju vrtove dvorca u pravu cvjetnu bajku. Posjetitelji mogu otkriti više od 26 jedinstvenih vrtova, svaki s vlastitom temom i pričom, što Chaumont čini nezaobilaznom destinacijom za sve ljubitelje prirode i hortikulture.​

Turističke informacije: Kako doći i što vidjeti

Lokacija: Dvorac se nalazi u regiji Centre-Val de Loire, između gradova Blois i Amboise, na oko 180 km od Pariza.​

Kako doći:

Automobilom: Iz Pariza se do dvorca najbrže stiže autocestom A10, a putovanje traje oko dva sata.​

Vlakom: Najbliža željeznička postaja je Onzain - Chaumont-sur-Loire, odakle do dvorca ima oko 20 minuta hoda. Postoje i vlakovi iz Toursa, a vožnja traje oko 40 minuta.​

Organiziranim turama: Brojne agencije nude jednodnevne izlete iz Pariza koji uključuju posjet dvorcu Chaumont i drugim dvorcima u dolini Loare. Moguće je unajmiti i električne bicikle za obilazak okolice.​

Ulaznice i radno vrijeme: Dvorac je otvoren za posjetitelje tijekom cijele godine. Ulaznica omogućuje pristup dvorcu, koji je jedan od najbolje opremljenih dvoraca na Loari, Centru za umjetnost i prirodu te Međunarodnom festivalu vrtova (tijekom njegova održavanja). Preporučuje se kupnja ulaznica online kako bi se izbjegle gužve.​

Smještaj i gastronomija: U sklopu imanja, na samo 300 metara od ulaza, nalazi se hotel Le Bois des Chambres te gurmanski restoran Le Grand Chaume, koji nude jedinstveno iskustvo boravka u okruženju umjetnosti i prirode.
Powered by GetYourGuide
Pretplati se na: Komentari ( Atom )

Translate Page

Popular News

  • Dvorac Chaumont-sur-Loire: Kraljevse intrige,vrtovi iz bajke sve od Nostradamusa do suvremene umjetnosti
    U srcu doline Loare, na uzvisini s koje se pruža veličanstven pogled na najdužu francusku rijeku, smjestio se dvorac Chaumont-sur-Loire, dra...
  • Fontainebleau – kraljevska palača povijesti, legendi i mistike: Priče iza zidova dvorana francuskih monarha
    Palace of Fontainebleau (Château de Fontainebleau) jedno je od najvažnijih francuskih kraljevskih rezidencija, povijesno bogata, mistična i ...
  • Muzej mora u Monacu : Nasljeđe princa Alberta I. i čarolija Musée océanographique de Monaco
    Musée océanographique de Monaco je jedan od najpoznatijih i najvećih muzeja oceanografije u svijetu, smješten na spektakularnoj lokaciji na ...
  • Musée Naval de Monaco: Pomorski dragulj Fontvieillea gdje brodovi spavaju
    U sjeni glamuroznog Monte Carla, gdje superjahte od stotinu metara dominiraju horizontom, u četvrti Fontvieille skriva se (ili se donedavno ...
  • Alkemičari Mirisa: Putovanje u srce Parfumerie Fragonard
    Zrak u Grasseu ima teksturu. Čim izađete iz automobila koji vijuga provansalskim brdima, ne dočeka vas samo svježina planinskog zraka, već n...
  • Garaža snova u srcu kneževine: Unutar privatne kolekcije automobila HSH Princa od Monaka
    Zamislite garažu u kojoj se povijest ne mjeri godinama, već konjskim snagama, elegancijom karoserije i mirisom benzina koji se miješa s mors...
  • KNEŽEVA PALAČA U MONAKU: PUTOVANJE KROZ OSAM STOLJEĆA POVIJESTI, GLAMURA I TAJNI
    Visoko iznad azurnog Sredozemnog mora, na stijenskom proplanku poznatom kao "Le Rocher", uzdiže se Kneževa palača Monaka – živa sv...
  • Dvorac Amboise: Od kraljevske moći do vječnog doma Leonarda da Vincija
    Smješten na stjenovitoj uzvisini s koje puca veličanstven pogled na rijeku Loire i slikoviti istoimeni gradić, dvorac Amboise (Château Royal...
  • Tajni Rim - Bazilika sv. Pavla izvan zidina - Basilica di San Paolo fuori le Mura
    Bazilika sv. Pavla izvan zidina nalazi se na Via Ostiense, otprilike 2 km od Porta S. Paolo, na mjestu gdje je, prema predaji, Timotej, uče...
  • Tajni Rim - Bazilika sv. Marije od nebeskog oltara- Basilica di Santa Maria in Aracoeli
    Crkva se nalazi na sjevernom vrhu Kapitola (" Arx "), gdje se nekoć nalazio drevni hram Junone Monete (što znači "upozoritelj...

Popular News

  • Dvorac Cheverny: Tamo gdje se susreću aristokratska elegancija, lovački psi i Tintinove avanture
    U srcu doline Loire, poznate po svojim raskošnim dvorcima, nalazi se Cheverny – dragulj klasične francuske arhitekture koji se izdvaja po mn...
  • Arles, grad dva nasljeđa: Rimska Arena i Van Goghova inspiracija
    Arles, grad na jugu Francuske, u regiji Provansa-Alpe-Azurna obala, predstavlja jedinstveni spoj bogate antičke povijesti i umjetničke ostav...
  • Dvorac Amboise: Od kraljevske moći do vječnog doma Leonarda da Vincija
    Smješten na stjenovitoj uzvisini s koje puca veličanstven pogled na rijeku Loire i slikoviti istoimeni gradić, dvorac Amboise (Château Royal...
  • Mont-Saint-Michel: Čudo Zapada koje odolijeva vremenu i plimi
    Na granici Normandije i Bretanje, iz voda La Manchea izdiže se prizor kao iz bajke – Mont-Saint-Michel. Ova granitna stijena okrunjena gotič...
  • Montmartre: Duh boemskog Pariza na vrhu Grada svjetlosti
    Putovanje kroz kaldrmom popločane ulice, od ateljea Picassa i van Gogha do bijele kupole Sacré-Cœura i crvenih vjetrenjača Moulin Rougea. Mo...
  • Litice hrabrosti: s La Pointe du Hoc, mjesta gdje su Rangersi ispisali povijest Dana D
    La Pointe du Hoc, dramatična litica koja se uzdiže 35 metara iznad Engleskog kanala na obali Normandije, stoji kao nijemi, ali snažan svjedo...
  • Tajni Rim - Bazilika sv. Pavla izvan zidina - Basilica di San Paolo fuori le Mura
    Bazilika sv. Pavla izvan zidina nalazi se na Via Ostiense, otprilike 2 km od Porta S. Paolo, na mjestu gdje je, prema predaji, Timotej, uče...
  • Château de Chenonceau: Dvorac dama, misterija i elegancije iznad rijeke Cher
    Dvorac Chenonceau- Château de Chenonceau – “Dvorac dama” – jedan je od najprepoznatljivijih dragulja doline Loire, a njegova povijest, eleg...
  • Dvorac Blois: Gdje zidovi šapuću o kraljevima, urotama i povijesti Francuske
    Dvorac Blois, smješten u srcu istoimenog grada na obali rijeke Loire, predstavlja kamen temeljac francuske povijesti i arhitekture. Kao dom ...
  • Pont du Gard: Kameni div koji je utažio žeđ rimskog grada
    U srcu Provanse, nedaleko od gradova Nîmes, Uzès i Avignon, uzdiže se monumentalni svjedok rimske genijalnosti i moći – Pont du Gard. Ovaj v...

Popular News

  • Forum Romanum
    Rimski forum (Forum Romanum) bio je središte političkog, pravnog, gospodarskog, kulturnog i religioznog života drevnog Rima.Pod foru...
  • Kako stići u Pariz iz zračne luke Charles de Gaulle ili Orly?
    Pariz ima odličan sustav javnog prijevoza , a to uključuje prijevoz putnika učinkovito i relativno jeftino od glavnih zračnih luka do centra...
  • Disneyland Paris Now Allowing Guests to Remove Masks for Character Greetings and Photo-Ops
    Disneyland Paris has closed and reopened multiple times since early 2020 due to the COVID-19 pandemic.  Photo: Wikipedia Guests are required...
  • Is it Worthy to Buy a Paris Pass (priority access, unlimited transports…)?
      Like a number of cities around the world, Paris has recently adopted the system of a City Pass for tourists.  The City Pass gives you dire...
  • Spomenik Kolumbu,Barcelona
    Spomenik Kolumbu (Colon, po španjolskom imenu Kolumba - Cristóbal Colón) je stup visok oko 60 metara na vrhu kojeg stoji pomorac prsta uper...
  • Svetište Maximin la Sainte Baume i legenda o Mariji Magdaleni
    Kad govorimo o svetištu Maximin la Sainte Baume podrazumijevamo katedralu svetog Maximina sa kriptom, gdje se nalazi relikvija svete Marije...
  • New Express Train from Paris to Charles de Gaulle Airport Has Been Approved
    Getting to and from Paris's Charles de Gaulle Airport can be a nightmare, but there's hope for improvement: Last week, the Fren...
  • Legenda o špilji Sainte Baume isposničkom boravištu svete Marije Magdalene
    Legenda dalje kaže kako se nakon propovjedničkog života sveta Marija Magdalena povukla u jednu špilju u planinskom masivu Baume. Tu je navo...
  • Gerbeaud,Budimpešta.
    Nanese li vas put ikada u Budimpeštu (a iskreno se nadam i želim vam da hoće), sigurno ćete šetajući ovim božanstvenim gradom naletiti...
  • Bazilika sv. Ivana Lateranskog,Rim
    Bazilika Svetog Ivana Lateranskog (talijanski: Basilica di San Giovanni in Laterano) rimska je katedrala, službeno crkveno sjedište rim...
Dnevnik sa putovanja

News archive

  • ▼  2025 (204)
    • ▼  studenoga (28)
      • KNEŽEVA PALAČA U MONAKU: PUTOVANJE KROZ OSAM STOLJ...
      • Garaža snova u srcu kneževine: Unutar privatne kol...
      • Musée Naval de Monaco: Pomorski dragulj Fontvieill...
      • Alkemičari Mirisa: Putovanje u srce Parfumerie Fra...
      • Muzej mora u Monacu : Nasljeđe princa Alberta I. i...
      • Fontainebleau – kraljevska palača povijesti, legen...
      • Vatreni napredovali na ljestvici FIFA-e
      • Dvorac Chaumont-sur-Loire: Kraljevse intrige,vrtov...
      • Kvalifikacije za SP 2026.: Nijemci “samljeli” Slov...
      • Vatreni velikim preokretom pobijedili Crnu Goru i ...
      • Dvorac Amboise: Od kraljevske moći do vječnog dom...
      • Château de Chenonceau: Dvorac dama, misterija i el...
      • Dvorac Blois: Gdje zidovi šapuću o kraljevima, uro...
      • VATRENI IZBORILI SVJETSKO PRVENSTVO Sedmo Svjetsko...
      • Dvorac Chambord: Gdje se susreću kraljevska raskoš...
      • Dvorac Cheverny: Tamo gdje se susreću aristokratsk...
      • Arles, grad dva nasljeđa: Rimska Arena i Van Gogho...
      • Tragovima Svetog Martina: Putovanje u srce Francus...
      • Pont Saint-Bénézet: Priča o avignonskom mostu koji...
      • Papinska palača u Avignonu: Gdje zidovi svjedoče o...
      • Tajna svetišta Saint-Maximin: Gdje Provansa čuva p...
      • Pont du Gard: Kameni div koji je utažio žeđ rimsko...
      • Utočište mira u srcu Provanse: Priča o opatiji Tho...
      • Od svete stijene do Van Goghove inspiracije: Opati...
      • Utvrda besmrtnosti u srcu Provanse: Sve što trebat...
      • Mémorial de Caen: Putovanje kroz burno 20. stoljeć...
      • Krvava Omaha: Dan kada je pijesak svjedočio herojs...
      • Arromanches: gdje betonski divovi čuvaju sjećanje ...
    • ►  listopada (36)
    • ►  rujna (34)
    • ►  kolovoza (24)
    • ►  srpnja (5)
    • ►  lipnja (14)
    • ►  svibnja (34)
    • ►  travnja (7)
    • ►  ožujka (11)
    • ►  veljače (3)
    • ►  siječnja (8)
  • ►  2024 (114)
    • ►  prosinca (4)
    • ►  studenoga (15)
    • ►  listopada (10)
    • ►  rujna (19)
    • ►  kolovoza (9)
    • ►  srpnja (11)
    • ►  lipnja (16)
    • ►  svibnja (5)
    • ►  travnja (3)
    • ►  ožujka (7)
    • ►  veljače (6)
    • ►  siječnja (9)
  • ►  2023 (103)
    • ►  prosinca (6)
    • ►  studenoga (10)
    • ►  listopada (3)
    • ►  rujna (12)
    • ►  kolovoza (3)
    • ►  srpnja (8)
    • ►  lipnja (15)
    • ►  svibnja (7)
    • ►  travnja (2)
    • ►  ožujka (15)
    • ►  veljače (6)
    • ►  siječnja (16)
  • ►  2022 (175)
    • ►  prosinca (26)
    • ►  studenoga (27)
    • ►  listopada (11)
    • ►  rujna (11)
    • ►  kolovoza (8)
    • ►  srpnja (7)
    • ►  lipnja (16)
    • ►  svibnja (14)
    • ►  travnja (9)
    • ►  ožujka (12)
    • ►  veljače (13)
    • ►  siječnja (21)
  • ►  2021 (339)
    • ►  prosinca (33)
    • ►  studenoga (16)
    • ►  listopada (15)
    • ►  rujna (9)
    • ►  kolovoza (1)
    • ►  srpnja (16)
    • ►  lipnja (15)
    • ►  svibnja (35)
    • ►  travnja (42)
    • ►  ožujka (54)
    • ►  veljače (45)
    • ►  siječnja (58)
  • ►  2020 (326)
    • ►  prosinca (49)
    • ►  studenoga (34)
    • ►  listopada (37)
    • ►  rujna (40)
    • ►  kolovoza (45)
    • ►  srpnja (22)
    • ►  lipnja (28)
    • ►  svibnja (38)
    • ►  travnja (4)
    • ►  ožujka (4)
    • ►  veljače (10)
    • ►  siječnja (15)
  • ►  2019 (150)
    • ►  prosinca (1)
    • ►  studenoga (1)
    • ►  listopada (5)
    • ►  rujna (3)
    • ►  kolovoza (4)
    • ►  srpnja (9)
    • ►  lipnja (18)
    • ►  svibnja (6)
    • ►  travnja (23)
    • ►  ožujka (13)
    • ►  veljače (35)
    • ►  siječnja (32)
  • ►  2018 (196)
    • ►  studenoga (7)
    • ►  listopada (10)
    • ►  rujna (4)
    • ►  kolovoza (2)
    • ►  srpnja (23)
    • ►  lipnja (29)
    • ►  svibnja (13)
    • ►  travnja (63)
    • ►  ožujka (37)
    • ►  veljače (2)
    • ►  siječnja (6)
  • ►  2017 (131)
    • ►  prosinca (6)
    • ►  studenoga (15)
    • ►  rujna (5)
    • ►  kolovoza (8)
    • ►  srpnja (3)
    • ►  lipnja (24)
    • ►  svibnja (50)
    • ►  travnja (2)
    • ►  ožujka (18)
  • ►  2016 (6)
    • ►  srpnja (6)
Pokreće Blogger.

Oznake

Advent (28) Ancient history (24) Austrija (53) Automobili (59) Aviokompanije (75) Barcelona (55) Budapest (19) COVID19 (536) Catalonia (22) Château Amboise (4) Château de Versailles (13) Cote d' Azur (4) D-Day (3) Danska (11) EU (26) EUEFA qualifiers (50) EURO 2020 (7) EURO 2024. (21) EasyJet (3) Egipat (6) England (3) Engleska (13) Euro 2016. (1) Europa (16) Formula 1 (41) France (150) Francuska (149) HNS (143) History (49) Hrvatska (214) Hungary (14) IRIM (5) Italija (132) Italy (37) Izrael (6) Japan (8) Lifestyle (110) Loire Valley (15) London (27) Louvre (17) Madrid (6) Maranello (2) Mađarska (15) Medieval History (23) Metro (24) Milano (5) Monaco (7) Musée D'Orsay (2) Muzej Louvre (13) Napoli (3) Napulj (15) Nizozemska (9) Njemačka (125) Nogomet (32) Normandija (9) Normandy (12) Papa (3) Paris (169) Pariz (144) Poljska (7) Portugal (8) Povijest (96) Prag (5) Provance (16) Provansa (14) Putovanja (790) Red Bull Air Race (18) Rijeka (2) Rim (65) Roma (17) Rumunjska (1) Rusija (17) Ryanair (28) SP Nogomet (4) STEM (3) Sicilija (3) Slovačka (8) Slovenija (29) Spain (41) Srednji vijek (9) Tajni Rim (12) Tourist (22) Travel (94) Turizam (226) Turska (5) UEFA EURO 2024 (34) UK (24) USA (15) Vatikan (6) Velika Britanija (3) Venecija (14) Vojni Muzej (6) Zanimljivosti (201) Zrakoplov (61) Zračnaluka (55) dvorci Loire (8) nove mjere (257) putovanje (773) Češka (13) Španjolska (30)

Follow

  • facebook

Pages

  • Uvjeti korištenja
Copyright 2014 Dnevnik sa putovanja.
Designed by OddThemes