Zbog COVID-a Njemačka ima stroge mjere za predstojeću skijašku sezonu, strože od Austrije i Švicarske. To bi moglo ugroziti egzistenciju mnogih zaposlenih u tom sektoru piše DW.

Foto:Skiworld

Skijališta u njemačkim Alpama s velikim hendikepom kreću u drugu zimsku sezonu u vrijeme pandemije. Najstrože mjere protiv korone na području od Berchtesgadena do Oberstdorfa plaše mnoge turističke djelatnike. Bavarski premijer Markus Söder i njegova vlada propisali su da na područjima za provedbu slobodnog vremena mora vrijediti pravilo 2G plus. To znači, tko se želi voziti žičarom mora ne samo imati potvrdu da je cijepljen ili da je prebolio COVID 19, nego mora predočiti i svjež negativan test na koronu. Savez njemačkih žičara već se požalio da mu time prijeti „smrtni udarac”.

U Austriji za skijališta vrijedi pravilo 2G, to znači da pristup imaju oni koji su cijepljeni ili su preboljeli COVID. Još opuštenije stvari prilaze Švicarci. Tamo vrijede slična pravila kao i za vožnju u javnom prometu: obveza nošenja maske u zatvorenim prostorima, uključujući i zatvorene kabine žičara. Ne zahtijeva se ni pravilo 3G (cijepljeni, preboljeli, negativno testirani), a kamoli 2G. Vučnice s otvorenim sjedalima se smije koristiti i bez maske.

Strah od novog soja virusa

To ne znači da je u Švicarskoj zavladao optimizam glede korone. Svuda vlada neizvjesnost. „Ne možemo, nažalost, dati nikakvu prognozu s obzirom na to da se ne može znati ni kakva će situacija biti s novim sojem virusa – omikron”, kaže jedna glasnogovornica švicarskog turizma. Prošli tjedan je Njemačka zbog rasta broja inficiranih i Švicarsku proglasila područjem visokog rizika, kao što je već ranije na taj popis uvrstila Austriju. A to je loša vijest za hotelijere u obje susjedne zemlje.

Već prvu zimu u vrijeme korone 2020./2021. švicarska skijališta su prebrodila s najmanjim gubicima. Trenutno puno toga govori u prilog tezi da bi i ove zime stvari mogle proći slično.

Prošle sezone je broj gostiju u bavarskim žičarama bio jednak nuli jer je lockdown vrijedio sve do proljeća. Žičare su radile samo ponegdje i to za neka skijaška natjecanja.

Sve je spremno čekalo cijelu zimu

S obzirom da se početkom prošlogodišnje skijaške sezone nije moglo procijeniti koliko dugo će vrijediti lockdown, skijaške piste u Garmisch-Partenkirchenu i drugdje su marljivo pripremane, žičare i vučnice su spremne čekale dolazak gostiju. Ali, skijaške piste su koristili samo oni koji su se na brda penjali pješice.

U Austriji su prošle sezone gotovo potpuno izostali inozemni gosti, koji su inače većina skijaša. Prije pandemije austrijske žičare su imale više od 50 milijuna „skijaških dana” po sezoni. U sezoni 2020./2021. ih je po navodima austrijske Gospodarske komore bilo samo 9,2 milijuna. Broj gostiju je, dakle, kao i u bavarskim zimovalištima na vrhuncu sezone pao za više od 90 posto. Slično je bilo i u talijanskom Južnom Tirolu.

Švicarski hotelijeri su, međutim, u zimskoj sezoni 2020./2021. imali 9,4 milijuna noćenja, što je pad za 26,4 posto. S obzirom na pandemiju koronavirusa to je razmjerno malen pad. A i početak ove sezone za švicarske turističke djelatnike izgleda ohrabrujuće. „Trenutno imamo jako dobro stanje bukiranja u odnosu na prošlu godinu”, kaže Jan Steiner iz tvrtke Engadin PR iz St. Moritza. „Trenutno nema nikakvih ograničenja ni zatvaranja, naša sezona je, zahvaljujući ranom padu snijega, već u studenom, odlično počela.” To se može zahvaliti i nadmorskoj visini švicarskih skijališta. Područje Hochtal se nalazi na 1.700 metara nadmorske visine.

Niže planine, kraća sezona

U Austriji i Južnom Tirolu se skijališta mogu nadati da će ova sezona ipak biti bolja nego prošlogodišnja.

Ali, nitko ne očekuje povratak tako velikog broja gostiju kao prije pandemije. Trenutno nije moguća ozbiljna prognoza, kaže Franz Hörl, predstavnik Strukovnog saveza žičara u austrijskoj Gospodarskoj komori. „Ali, nama je već jasno da to neće biti sezona ‘kao prije’, prije COVID-a 19, jer se mora računati s ograničenjima.”

U Bavarskoj su očajni u skijaškim odredištima. „S ovim odlukama umire svaka nada na oporavak branše zimskih sportova”, kaže predsjednik Saveza žičara Matthias Stauch u vezi s odlukom o uvođenju pravila 2G plus.

Njemačka skijališta ionako imaju prirodni nedostatak u usporedbi s konkurencijom u susjednim zemljama. Jer, bavarske planine su niže i manje, pa su i skijaška područja manja i sezona kraća.( Deutsche Welle)

Države članice EU usuglasile su danas tekst zaključaka kojima potvrđuju da Hrvatska ispunjava sve uvjete za primjenu šengenske pravne stečevine, što otvara put za konačnu odluku o ulasku u prostor bez kontrola na unutarnjim granicama Unije.

Foto:EU komisija

Usuglašeni tekst zaključaka u četvrtak su formalno usvojiti ministri unutarnjih poslova država članica bez rasprave.

U srijedu na sastanku Odbora stalnih predstavnika (Coreper) još su dvije članice, Nizozemska i Švedska, imale proceduralne rezerve jer su njihovi predstavnici čekali završetak konzultacije s nadležnim odborima u njihovim parlamentima, a bez suglasnosti svih članica ne mogu se usvojiti zaključci. Zeleno svjetlo stiglo je danas, na vrijeme kako bi ga ministri unutarnjih poslova koji su se okupili u Bruxellesu i službeno potvrdili.

“Hrvatska je ispunila sve potrebne uvjete”

Predstavnici obiju zemalja rekli su da u načelu nemaju sadržajnih primjedbi na tekst zaključaka, nego da je riječ o uobičajenim postupcima u njihovim zemljama kada se za stajalište koje će njihovi predstavnici zastupati u Bruxellesu traže konzultacije s nadležnim parlamentarnim odborima.

“Hrvatska je ispunila sve potrebne uvjete za primjenu svih dijelova šengenske pravne stečevine”, kaže se u tekstu usuglašenih zaključaka. Tako su stvoreni preduvjeti da Vijeće može donijeti odluku sukladno članku 4(2) Sporazuma o pristupanju Hrvatske, koja omogućava ukidanje unutarnjih graničnih kontrola. “S ciljem pristupanja Hrvatske Schengenu, Hrvatska se poziva da nastavi dosljedno provoditi šengensku pravnu stečevinu te obveze koje su povezane sa šengenskom pravnom stečevinom”, stoji u zaključcima.

Ovi zaključci su proceduralno nužan uvjet za donošenje odluke o ulasku u šengenski prostor i uklanjanje graničnih kontrola na hrvatskoj kopnenoj granici sa Slovenijom i Mađarskom te u zračnim i morskim lukama.

Konačna odluka o ulasku za šest mjeseci

Konačna odluka o ulasku u Schengen mogla bi se donijeti za oko šest mjeseci, za vrijeme francuskog predsjedništva, a za to je potrebna suglasnost svih država šengenskog prostora. Vijeće također treba zatražiti mišljenje Europskog parlamenta, koje može, ali ne mora slijediti.

Usvojeni zaključci ne znače da je odluka o ulasku u Schengen zajamčena jer, s obzirom na to da se odlučuje jednoglasno, ne može se isključiti da neka od članica blokira odluku. Zaključci o spremnosti za Schengen za Bugarsku i Rumunjsku usvojeni su još 2011. godine, a te dvije zemlje još uvijek su izvan Schengena.

U samom tekstu se navodi da su usvojenim zaključcima ispunjeni preduvjeti da bi Vijeće naknadno moglo donijeti odluku da se svi dijelovi šengenske pravne stečevine primjenjuju u Hrvatskoj.

“Vijeće može početi raditi na nacrtu odluke kako bi ga proslijedilo Europskom parlamentu na konzultacije što je prije moguće”, kaže se u zaključcima.

Za ulazak u Schengen potrebno je proći temeljite evaluacije u kojima se procjenjuje može li zemlja preuzeti odgovornost za kontrolu vanjskih granica u ime ostalih država šengenskog područja, učinkovito surađivati s policijskim tijelima drugih država članica šengenskog područja u cilju održavanja visoke razine sigurnosti nakon ukidanja graničnih kontrola, primjenjivati šengenska pravila, kao što su kontrola kopnenih, morskih i zračnih granica (zračne luke), izdavanje šengenskih viza, policijska suradnja i zaštita osobnih podataka te povezivanje sa Šengenskim informacijskim sustavom i njegova upotreba.

Hrvatska je prošla najopsežniji i najdetaljniji proces ocjenjivanja spremnosti

Hrvatska je 6. ožujka 2015. godine uputila pismo u kojem je istaknula da je od 1. srpnja te godine spremna za početak evaluacija u svim relevantnim područjima šengenske pravne stečevine. Postupak evaluacije počeo je u lipnju 2016. a završen je u svibnju 2019., a Europska komisija je 22. listopada 2019. potvrdila da Hrvatska ispunjava sve tehničke uvjete za pristupanje Schengenu.

Postupak su provodile ekipe stručnjaka iz Europske komisije i država članica, koji su nakon provjera napisali niz izvješća i preporuka za ispravljanje uočenih nedostataka. Slijedom tih preporuka Hrvatska je izrađivala akcijske planove za uklanjanje tih nedostataka. Zadnji akcijski plan za područje upravljanja vanjskim granicama zaključen je u veljači 2021. godine.

Hrvatska je prošla najopsežniji i najdetaljniji proces ocjenjivanja spremnosti za članstvo u šengenskom području, s kakvim se dosad nije susrela nijedna članica EU. Ispunila je 281 preporuku u osam područja šengenske pravne stečevine, od čega se 145 preporuka odnosilo samo na područje nadzora vanjske granice.

Na granici je šest i pol tisuća policajaca

Hrvatska je uz pomoć EU uložila znatna sredstva za zaštitu granica, koju čuva šest i pol tisuća policajaca. Već dulje vrijeme je pod velikim pritiskom migranata koji pokušavaju ući na teritorij EU. Hrvatska granična policija predmet je optužbi medija i nevladinih organizacija za nasilno vraćanje i nečovječno postupanje prema ilegalnim migrantima koji pokušavaju prijeći zelenu granicu.

Stoga je Hrvatska uvela neovisni nadzor postupanja policije na granicama prema migrantima i azilantima, a takve nadzorne mehanizme, prema prijedlogu Komisije europskog pakta o migracijama i azilu, trebale bi imati sve države članice.

U zaključcima Vijeće “ponavlja važnost daljnjeg jačanja šengenskog područja, uključujući tekuće pregovore o učinkovitom mehanizmu evaluacije i praćenja. S ciljem ulaska u Schengen, Hrvatska je pozvana da nastavi dosljedno raditi na provedbi šengenske pravne stečevine, kao i na obvezama povezanim sa šengenskom pravnom stečevinom.”

Božinović: Ovo je važan dan

Ministar Davor Božinović se oglasio na twitteru, piše da je ovo važana odluka.

“Danas je Vijeće za unutarnje poslove usvojilo Zaključke kojima je potvrdilo da Hrvatska ispunjava sve uvjete za punu primjenu schengenske pravne stečevine. Ovo je važan dan i odluka za jer nas je dodatno približila ostvarenju strateškog cilja Vlade o članstvu u Schengen”, piše Božinović.(Hina)

Europska središnja banka (ECB) objavila je u ponedjeljak da planira redizajnirati novčanice eura u sljedeće tri godine kako bi ih učinila bližima Europljanima različite dobi i podrijetla.