Muzej Louvre



Šetajući Parizom čovjek htio ne htio mora u Louvre, mi smo ga posjetili nekoliko puta tijekom boravka, jednom zbog Mona Lise,drugi puta zbog Hamurabijeve ploče, treći zbog dječjih putovnica Pariza a ovo je jedan mali dio slika i onoga što smo tamo vidjeli i doživjeli.

On line ulaznicu možete kupiti preko linka ,te izbjeći nepotrebne gužve :


Muzej Louvre jedan je od najvećih svjetskih muzeja. Nalazi se u središtu Pariza, na obali rijeke Seine, u zdanju nekadašnje kraljevske palače. Središnje dvorište zgrade, u kojemu se danas nalazi staklena piramida, leži na osi avenije Champs Élysées i time tvori staru jezgru Pariza (Axe historique).


Sam muzej sadrži jednu od najbogatijih umjetničkih zbirki na svijetu. U njemu se nalazi više od 35.000 umetničkih djela izloženih na 60.600 m².Procjene su da bi nama posjetiteljima trebalo oko pet tjedana da na odgovarajući način pregledamo sva djela koja su izložena.
Vrlo bogate muzejske kolekcije podijeljene su na 8 odjeljaka: egipatski, bliskoistočni, grčki, etruščanski i rimski antikviteti, te islamska umjetnost, slike, skulpture, predmeti primijenjenih umjetnosti, grafike i crteži. S preko 8 milijuna posjetitelja, Louvre je najposjećeniji muzej na svijetu.



Muzej sadrži neprikosnovenu i najopsežniju zbirku egipatske i antičke umjetnosti uključujući grčku, etruščansku, rimsku, islamsku i orijentalnu umjetnost. U njemu se nalazi i zbirka umjetničkih predmeta i stilskog pokućstva, te neprocjenjiva galerija slika svih europskih naroda i umjetničkih razdoblja do kraja 19. stoljeća. Najpoznatije umjetničko djelo izloženo u Louvreu je Da Vincijeva slika Mona Lisa.

Proces koji je doveo do stvaranja Velikog Louvrea,onakvog kakvom se danas divimo,trajao je gotovo dva stoljeća:konstantni dvjestogodišnji trud usmjeren približavanju muzeja publici,ali prije svega stvaranju što potpunijih zbirki umjetničkog stvaralaštva ljudskog roda,od neolitika do modernog doba.

Izgradnja same palače Louvre je započela 1204. godine, a slijedećih stoljeća je prerađivana i dograđivana. Današnji arhitektonski kompleks koji tvori velik zatvoren četverokut s produženim sjevernim i južnim traktom je započet za Franje I. u stilu renesanse (arhitekt P. Lescot i kipar J. Goujon). U barokno-klasicističkom stilu gradnju nastavljaju J. Lemercier, L. Le Vau, a dovršava Claude Perrault. Izgrađen u obliku potkovice, Louvre je predstavljao najdužu zgradu u Europi, koja se protezala dulje od tri u nizu položena Eiffelova tornja.

U drugoj polovici 17. stoljeća uređeni su interijeri, djelomice sačuvani do danas (kao Apolonova galerija sa slikama Charlesa Le Bruna). God. 1692., palaču su zauzele institucije Académie des Inscriptions et Belles Lettres i Académie Royale de Peinture et de Sculpture koje su 1699. god. održale prvi od mnogih u nizu izložbenih salona. Académie (preteča Francuske likovne akademije) se zadržala u ovim prostorima slijedećih stotinu godina. Dio kraljevske palače Louvrea je prvi put kao muzej otvoren javnosti 8. kolovoza 1793., tijekom Francuske revolucije.

Palača je proširena za Napoleona I. i Napoleona III., a kolekcija je narasla na preko 20.000 primjeraka.
U dvorištu je 1980-ih godina podignuta aluminijsko-staklena piramida američkog arhitekta kineskog podrijetla Minga Peija, a izgradnju je naručio pokojni francuski predsjednik Francois Miterandt. Piramida je sačinjena od 673 staklene ploče i visoka je točno 21,64 metara.Novi ulaz u muzej Louvre je postao je gotovo isto toliko popularan kao i sam muzej. Piramidu je dizajnirao američki arhitekta rođen u Kini I. M. Pei.
Od sedam odjela koji od pariškog muzejskog kompleksa čine jedan od najvećih i najbogatijih muzeja na svijetu,tri su u cijelosti posvećena starom svijetu:orijentalna antika i islamska umjetnost,Stari Egipat i Grčka,rimska i etrušćanska umjetnost.


Ove zbirke,kojima se sa poštovanjem divimo s moderne točke gledišta,donose nam važne sumerske kipove,gigantske egipatske statue i slavne grčke mramore,ali i predmete iz svakodnevnog života tih civilizacija,kao što su kozmetički pribor egipatskih žena,grčke stolne vaze i rimski kišiči od terakote,već onda serijski proizvedeni.



Dakle ne samo umjetnost antičkog svijeta nego i obrt.Najstariji predmeti što se Istoka tiče,potječu iz Mezopotamije,s kraja neolitika,dok su najstariji eksponati iz grčkog svijeta male cikradske mramorne statue iz bakrenog i brončanog doba,elegantne i stilizirane.



Najstariji predmeti što se Egipta tiče datiraju još od kraja IV.tisućlječa prijenove ere.Odjeli Louvrea posvećeni starom svijetu na najpotpuniji način prate evoluciju tih kultura i donose je modernom posjetitelju u svim njezinim fazama,poput vremeplova koji kreće od prapovijesti i uranja u povijest.Postav zbirki održava protjecanje vremena i povijesne mijene te nam daje mogućnost da isčitamo duh vremena pojedinih epoha.

Dok je zbirke Louvrea stvarala povijest ljudskog roda,povijest Louvrea - muzeja kao zdanja - stvarala je povijest Francuske.Nije slučajno da se možete diviti muzejskim zbirkama samo spuštajući se kroz jarak,nekoć pun vode,koji je štitio golemi bastion srednjevjekovne tvrđeve, i koji je ugledao svjetlo dana tijekom gradnje novog,monumentalnog ulaza-staklene piramide arhitekta Ieoha Minga Peija- u prostranom Napoleonovom dvorištu.


Ulazi se, dakle,u piramidu,simbol vječnosti i veličanstvenosti,i spušta u podzemlje povijesti(antičke zbirke),gdje se posjetitelj može diviti i srednjevjekovnim temeljima zgrade.sagrađene krajem XII.stoljeća.Palaća Louvre postaje kasnije kraljevska rezdencija ,dvor kralja Karla V.,da bih tijekom renesanse bila proširena prema nalogu Katarine de’Madici.Jedno krilo Grande Galerie,u osamnaestom će stoljeću iluministi pretvoriri u prostor rezerviran za umjetnike i obrtnike koji nisu samo učili s brojnih slika,nego i upijali sjajni sklad antičkih torza u potrazi za tajnama anatomije.


Monumentalno zdanje nije,dakle,nastalo kao muzej,nego je to postao tek za siecle des lumieres kada je Diderot tražio “jedan muzej za sve Francuze”.



Projekt će biti priveden kraju 1793.godine pod imenom Centralni muzej umjetnosti,a revolucionarne trupe neprekidno će ga obogaćivati plijenom.Godine 1803. Mijenja ime u Muzej Napoleon.Kupnja pojedinih dijela i čitavih zbirki širi početnu,gotovo slučajnu zbirku naslijeđenu od francuskih kraljeva pa Louvre poprima karakteristike koje ima i danas:muzej je ogledalo suvremene povijesti i kulture.

Ali ne samo toga,u njemu se održavaju i Napoleonovi politički ciljevi u Italiji te želja da kroz muzej učini besmrtnom vlastitu obitelj.Zbirka Borghese,gotovo u cijelosti sastavljena od mramornih kipova antikvarskog porijekla,i zbirka Campana koja sadrži veliki broj oslikanih grčkih vaza,pronađenih u nekropolama Etrurije,kupljene su upravo sa tom namjerom.



Povratak djela prokrijumčarenih za Napoleonovih vojnih pohoda ostavio je važne praznine u dvoranama muzeja ali su se one vrlo brzo popunile.Od XIX.do XX.stoljeća antičke zbirke razvijale su se različitim ritmom.Kako bi se već postojeće zbirke upotpunile predmetima i aspektima starih kultura koji su još nedostajali,organizirana su arheološka iskopavanja,znanstvene ekspedicije i ciljena kupnja meterijala.

Valja napomenuti i da je od samoga početka, kustose raznih odjela je vodila zapravo želja da zbirke budu što kompletnije,da na najbolji mogući način predstavljaju što više aspekata antičkog svijeta,kao što su primjerice keramografija,koroplastika,obrada zlata i drugih metala.

Champollionove studije i rad,zajedno sa voljom Karla X.,pridonjeli su stvaranju prvog egipatskog muzeja na svijetu.Bottina arheološka iskapanja s Istoka su u Louvre donjela prekrasne asirske reljefe iz palače Sargona II. u Horsabadu i dovela do stvaranja asirijskog muzeja 1847.godine.Znanstvena istraživanja Renana,Dieulafoya,DeMorgana i Parrota i Pariz su donjela jedinstvena djela poput Gudejinih statua,friza s palače Darija I. u Suzi i skulpture iz grada Marija u Siriji.


O uspjehu istraživanja antičkog svijeta svjedoče otvaranje prvog grčkog muzeja u kojem su zbirke kronološki raspoređene,sama Osmerokutna dvorana Louvrea(zbog uspjeha na Svjetskoj izložbi 1862.) Te prva arheološka izložba posvječena makedonskoj grobnici u Padni,koju je pronašla francuska ekspedicija.Novija vremena nose sa sobom zanimlive događaje,primjerice metopu Zeusova hrama u Olimpiji koju je grčka vlada darovala francuskoj kako bi se odužila za podršku u borbi protiv Osmanlijskog Carstva.

Sama Miloska Venera bila je donacija,kao i srebro iz Boscorealea,dok su razmjene s drugim muzejima i institucijama donjele gradu na Seinei važna djela poput dame iz Auxerrea.

Taj dugi proces stvaranja doveo je do onoga što danas slovi za muzejski kompleks bez premca što se povijesti antičkog svijeta tiče:tri velika arheološka muzeja u jednom golemom muzeju u stalnom razvoju.A što se tiče posjeta istome više je nego preporuka za posjetiti ga.
Svakako ne treba se gurati kod piramide jer su redovi i do 45 minuta a u Novogodišnjem terminu ili terminu njihovog nacionalnog blagdana i duže a sve zbog sigurnosne provjere, jer tek poslije kupujete ulaznice ako nemate Museum pass ili neki drugi kao Paris pass npr.
Uću ležernije svakako možete i iz Metro stanice ili trgovačkog vcentra.sigurnosnu provjeru nećete izbjeći no manje će te čekati.
Karta vrijedi cijeli dan, tj. dok ne izađete iz kompleksa muzeja.Sam muzej je tako koncipiran da slobodno možete izaći iz jednog dijela i ući u drugu, ukoliko imate odmor za ručak ili slično.A to sve možete obaviti u trgovačkom centru ispod muzeja, koji se nalazi na nekoliko rezina i nudi sve što vam treba za cijelodnevni boravak u muzeju.







Provjerite dostupnost i kupite on line kartu:


Booking.com

Share this: