Hamurabijeva stela
I nakon nekoliko posjeta Louvru nikako da se pogleda i Hamurabijeva stela pa smo se nakon obilaska Île de la Citéa i La Sainte-Chapelle i Notre Damea, opet smo se vratili u Louvre ovoga puta da pogledamo,konačno, Hamurabijevu stelu.
On line ulaznicu za nepotrebno čekanje u gužvi na ulazu u Louvre možete kupiti putem linka:
https://www.tiqets.com/en/paris-c66746/louvre-museum-e-ticket-p973698?partner=dnevniksaputovanja+
Sve u svemu stela se nalazi u dijelu Louvrea gdje je Mezopotamija i stari vijek.Lako se nalazi i vrlo je upečatljiva za naći ju.
Za Stelu kaže spis a u jednom od paragrafa uklesanih na Hamurabijevoj steli piše:
“Ako jedan čovjek izbije oko sinu drugog čovjeka ,njemu će se
izbiti oko”.
Za Stelu kaže spis a u jednom od paragrafa uklesanih na Hamurabijevoj steli piše:
“Ako jedan čovjek izbije oko sinu drugog čovjeka ,njemu će se
izbiti oko”.
Povjesni zapisi kažu da je stela prvotno bila postavljena u Siparu,gradu u babilonskom kraljevstvu,i dio je serije antičkih remek-djela koja su pronađena u Suzi u Iranu,kamo su ih donjeli Elamiti kao dio ratnog plijena u XII.stoljeću prije nove ere.Na kraju drugog tisućljeća prije nove ere Babilon je bio tek skromno selo i upravo je Hamurabi od njega učinio politički,intelektualni i vjerski centar Mezopotamije.Njegova je uloga u zakonodavnom smislu ključna i napravila je od njega jednu od najslavnijih ličnosti starog Istoka.
Stela iz Louvrea bila je dio serije sličnih spomenika koji su bili postavljani u važnim naseljima u kraljevstvu.Riječ je o visokom bazaltnom spomeniku čija je površina gotovo potpuno ispunjena tekstom pisanim elegantnim klinopisom,tzv.Zakonikom koji se sastoji od triju dijela: uvodnog prologa,duge središnje sekcije i epiloga na kraju.Glavni dio teksta sadrži 282 paragrafa u kojima su navedene presude iz parnica iz građanskog i kaznenog prava os velike važnosti za naše poznavanje pravnog ustroja babilonskog društva.
Na najvišem dijelu stele uklesan je prizor u kojem se vidi kralj kako se klanja božanstvu koje nosi tijaru s rogovima i u ruci drži štap i krug.riječ je najvjerojatnije o Šamašu,bogu sunca,zaštitnikom prava i pravde.Blistave zrake šire se oko ramena boga koji sjedi na prijestolju što ima oblik pročelja hrama i noge su mu naslonjene na bazu urešenu ljuskama.
Hamurabijev zakonik nije zakonik u modernom smislu,odnosno nije riječ o tematski organiziranoj zbirci zakona,nego više o dopunama već postojećeg zakona.Babilon kao pravna država bio je osnovan na skupu pravila koja su se prenosila usmeno i konsolidirala uporabom: kada bih se neki od vladara udaljio od tradicionalnog zakona ili bi izrekao presudu za koju nije postojala utvrđena pravna osnova,njegove bih se odluke pisale na stele kako bih ostale zabilježene, evo i do današnjih dana.
