Misterij Kamena iz Rosette: Kako je jedan nalaz u British Museumu dešifrirao povijest svijeta.

London, grad u kojem se prošlost i budućnost susreću na svakom uglu, čuva jednu od najimpresivnijih riznica čovječanstva – British Museum. Dok koračate kroz njegov veličanstveni Veliki dvor (Great Court) pod staklenim krovom Normana Fostera, osjećate težinu tisućljeća. No, unutar tih zidina, među milijunima predmeta, jedan skromni komad tamnog granodiorita privlači najviše pogleda. To je Kamen iz Rosette, ključ koji je otključao tri tisuće godina egipatske povijesti.


Glavni ulaz u British Museum u Londonu s prepoznatljivim antičkim stupovima i neoklasičnom arhitekturom

Misterij pronađen u pijesku: Povijest i otkriće

Priča o Kamenu iz Rosette započinje 1799. godine, usred Napoleonovih pohoda na Egipat. Francuski vojnici, utvrđujući obranu u blizini grada Rashid (Rosetta) u delti Nila, naišli su na kamenu ploču prekrivenu čudnim pismima. Nisu ni slutili da drže najvažniji lingvistički artefakt ikada pronađen.

Kamen iz Rosette izložen u British Museumu u Londonu, tamna granodioritna ploča s uklesanim pismima: hijeroglifi, demotsko pismo i starogrčki jezik

Kamen je zapravo fragment veće stele iz 196. godine pr. Kr., na kojoj je uklesan dekret kralja Ptolemeja V. Epifana. Ono što ga čini fascinantnim su tri različita pisma kojima je ispisan isti tekst:

Hijerosglifi: Pismo bogova i svećenika.

Demotsko pismo: Svakodnevno pismo naroda.

Starogrčki: Jezik tadašnje uprave u Egiptu.

Upravo je taj paralelizam omogućio znanstvenicima da, nakon stoljeća tišine, ponovno "progovore" jezikom faraona.

Intriga i intelektualni rat: Champollion protiv Younga

Nakon Napoleonova poraza, Britanci su kamen zaplijenili kao ratni plijen 1801. godine (prema sporazumu iz Aleksandrije), što je i danas predmet tihih diplomatskih napetosti između Kaira, Pariza i Londona. No, prava bitka nije bila vojna, već intelektualna.

Kamen iz Rosette izložen u British Museumu u Londonu, tamna granodioritna ploča s uklesanim pismima: hijeroglifi, demotsko pismo i starogrčki jezik

Engleski polimat Thomas Young napravio je prve korake, shvativši da hijeroglifi u "kartušima" (ovalnim okvirima) predstavljaju imena kraljeva. Ipak, tek je genijalni francuski filolog Jean-François Champollion 1822. godine provalio kod. Legenda kaže da je Champollion dotrčao u ured svog brata, uzviknuo "Je tiens l'affaire!" (Imam ga!) i od uzbuđenja se srušio u nesvijest, ne dolazeći k sebi sljedećih pet dana.

Zašto je ovaj kamen toliko važan?

Prije otkrića Kamena iz Rosette, egipatski su hijeroglifi smatrani isključivo slikovnim simbolima ili magičnim znacima. Champollion je dokazao da je to fonetski sustav, sličan našoj abecedi, gdje znakovi predstavljaju glasove. Tim otkrićem, mrtvi zidovi hramova u Luxoru i Karnaku odjednom su postali otvorene knjige koje pričaju o ratovima, ljubavima, vjeri i svakodnevici drevne civilizacije.

Kamen iz Rosette izložen u British Museumu u Londonu, tamna granodioritna ploča s uklesanim pismima: hijeroglifi, demotsko pismo i starogrčki jezik

Zanimljivost: Kamen iz Rosette se u British Museumu nalazi od 1802. godine i najposjećeniji je izložak u muzeju. Izložen je u dvorani broj 4, u Odjelu za egipatske starine, gdje se oko njega gotovo uvijek tiska mnoštvo znatiželjnika.

Kako planirati posjet: Korisne informacije

British Museum je kolosalna institucija i planiranje je ključno kako biste izbjegli iscrpljenost.

Lokacija i dolazak : Muzej se nalazi u četvrti Bloomsbury (Great Russell Street). Najbolji način dolaska je londonska podzemna željeznica (The Tube):

Tottenham Court Road: Central i Northern linije (najbliža stanica).

Holborn: Central i Piccadilly linije.

Russell Square: Piccadilly linija.

Autobusi: Linije 1, 8, 19, 25, 38, 55, 98 i 242 staju u neposrednoj blizini.

Ulaznice i radno vrijeme

Ulaz je besplatan, ali je zbog velike popularnosti obavezna rezervacija termina putem službene web stranice muzeja.

Radno vrijeme: Svaki dan od 10:00 do 17:00 sati (petkom do 20:30).

Savjeti za posjetitelje

Dođite rano: Kamen iz Rosette se nalazi odmah blizu glavnog ulaza. Ako dođete čim se muzej otvori, imat ćete nekoliko minuta mira prije nego što stigne glavnina turista.

Audio vodič: Preporučujem najam audio vodiča (dostupan i kao aplikacija) koji nudi detaljna objašnjenja stručnjaka o hijeroglifima.

Glavni ulaz u British Museum u Londonu s prepoznatljivim antičkim stupovima i neoklasičnom arhitekturom

Ne propustite ostalo: Nakon Kamena, obavezno pogledajte egipatske mumije, Elginov mramor (skulpture s Partenona) i nevjerojatne asirske reljefe lova na lavove.

Zaključak:

Stajati ispred Kamena iz Rosette više je od pukog promatranja muzejskog izloška; to je susret s trenutkom kada je čovječanstvo povratilo svoje sjećanje. Za svakog zaljubljenika u povijest, tradiciju i putovanja, ovo je "nulta točka" s koje počinje svako dublje razumijevanje naše zajedničke prošlosti. 

Glavni ulaz u British Museum u Londonu s prepoznatljivim antičkim stupovima i neoklasičnom arhitekturom

London nudi mnogo atrakcija, ali samo British Museum pruža priliku da u jednom popodnevu prošetate kroz cijeli svijet.

Share this: