Fontainebleau – kraljevska palača povijesti, legendi i mistike: Priče iza zidova dvorana francuskih monarha

Palace of Fontainebleau (Château de Fontainebleau) jedno je od najvažnijih francuskih kraljevskih rezidencija, povijesno bogata, mistična i puna intrigantnih priča, udaljena oko 55 km jugoistočno od Pariza, savršen primjer kombinacije renesansne i francuske klasične arhitekture, s impresivnim parkovima, muzejima i bogatom poviješću od 800 godina.




Povijest palače Fontainebleau

Prvobitno izgrađena kao lovačka kuća u 12. stoljeću, palača je dograđivana i preuređivana kroz stoljeća od strane 34 kralja i dva cara, uključujući dinastije Capétiens, Valois, Bourbons, Bonapartes i Orléans. Kralj Franjo I. je najzaslužniji za renesansnu obnovu pale, dovodeći talijanske umjetnike i arhitekte te transformirajući zgradu u monumentalni kompleks sa slavnom François I galerijom. Ovdje su boravili Henri II, Henri IV, Napoleon Bonaparte (koji je tu potpisao abdikaciju 1814.), Marie Antoinette, Louis-Philippe, Napoleon III i Eugenia.

Palača je bila svjedok velikih povijesnih događaja: Napoleonova abdikacija, ubojstvo Marchese Monaldeschija po nalogu kraljice Kristine Švedske, i posjete najvažnijih europskih izaslanika i vladara. Okupljanja, dvorske ceremonije, intrigantne ljubavi i zavjere obilježile su njenu povijest.

Zanimljive priče i mistika

Legenda o duhu Fontainbleau: Mitovi govore o duhovima kraljeva, tajnim tunelima i skrivenim odajama. Povremeno se spominju paranormalna iskustva, osobito u starim dijelovima palače. Svaki hodnik, freska ili zlatna vrata skrivaju priču o ljubavi, izdaji ili sudbonosnim odlukama.


Fontainebleau je istinsko povijesno, umjetničko i kulturno blago Francuske, čije mistične priče, raskošni eksponati i veličanstveni parkovi čine ga jednom od najintrigantnijih europskih destinacija za ljubitelje povijesti, umjetnosti i luksuzne arhitekture

Poznati stanari, mistika i intrige

Fontainebleau je bila dom kraljevima i carima, ali i mjesto tajnih sastanaka, dvorskih spletki i skandala. Najpoznatiji stanar je Napoleon, koji je ovdje stvorio svoj legendarni ured te se dramatično oprostio od garde prije odlaska na Elbu. Kraljica Kristina Švedska je ovdje naredila ubojstvo svog ljubavnika, što je bio skandal koji je šokirao Europu. Marie Antoinette, Louis XIV, Henri IV, Catherine de Medici—svi povezani s romantičnim i intrigantnim pričama palače, a pojedini od njih su u Fontainebleauu skrivali ljubavnike i donosili važne političke odluke.

Fontainebleau obiluje mističnim pričama vezanim za kraljevske sobe, tajne hodnike i nemirne duhove, stvarajući jedinstvenu atmosferu među povijesnim zidovima.

Duh crvenog čovjeka

Jedna od najpoznatijih legendi palače je o “Crvenom Čovjeku”, duhu koji se navodno pojavljuje u parku i blizini palače. Prve susrete s njim iskusila je Catherine de’ Medici, koja je bila fascinirana mistikom te je sama naručivala gradnju skrivenih odaja i tajnih hodnika u palači za političke igre i ljubavne sastanke. 


Legenda kaže da se ovaj crveni duh javljao prije velikih tragedija ili promjena u kraljevskoj obitelji, upozoravajući na nesreću ili izdaju.

Kraljevske sobe i tajni prolazi

Marie Antoinetteina spavaća soba nosi priču tragične sudbine—krevet je izrađen za nju, ali stigao je tek nakon njezine smrti. Kroz stoljeća su kraljice i princeze svjedočile neobičnim zvukovima i viđenjima u ovim odajama, za koje su vjerovali da pripadaju duhovima nesretnih članova kraljevskih porodica. 


Catherine de’ Medici je poznata po gradnji skrivenih stepenica i privatnih prolaza u kraljevskim apartmanima, gdje je planirala dvorske spletke, susretala se s ljubavnicima i, prema legendi, organizirala tajne magijske rituale za zaštitu svoje obitelji.

Legenda o kraljevskom prokletstvu

Duh Filipa IV., poznatog kao Filip Lijepi, jedna je od najintrigantnijih legendi palače Fontainebleau. Prema pričama, Filip IV. navodno proganja kraljevske odaje nakon što je, kao vladar, izdao i progonio vitezove templare. Ključno mjesto ove priče je trenutak kada je veliki meštar templara, Jacques de Molay, čak i na lomači, prokleo kralja i njegove nasljednike, prorokujući im neslavnu sudbinu. Ubrzo nakon tog događaja Filip IV. je preminuo pod nerazjašnjenim okolnostima, a narod je to pripisivao de Molayjevu prokletstvu.


Legenda govori da se u posebnim noćima, osobito u godišnjicama progona templara, u kraljevskim sobama Fontainbleaua primjećuju snažni udari hladnog zraka, čuje se šapat, a osoblje i posjetitelji tvrde da povremeno vide sjenu visoke figure u odajama gdje je kralj boravio. Povjesničari i istraživači paranormalnog ističu da je Filipov duh nemiran zbog teške povijesti i nerazriješenih grijeha prema templarima te se njegov nemir osjeća posebice u prostorijama starog kraljevskog apartmana i hodnicima palače.

Ova mistična priča dodatno naglašava mračnu i fascinantnu auru koja okružuje dvorac Fontainebleau – mjesto gdje povijest, izdaja i mistika hodaju zajedno kroz vjekove.

Napoleonovi dani u Fontainebleauu

Napoleon Bonaparte ima posebno mjesto u povijesti palače Fontainebleau, koja je postala simbol njegovih trijumfa i padova te dobila nadimak „Dvorac careva“ upravo zbog Napoleona.


Nakon uspona na vlast, Napoleon je Fontainebleau pretvorio u svoju rezidenciju i mjesto političke moći, temeljito ga obnovio, uredio privatne apartmane i ured, te uveo carsku estetiku. Posebno je poznata „Dvorana abdikacije“, gdje je Napoleon 1814. potpisao svoju prvu abdikaciju, a zatim emotivno pozdravio gardu prije odlaska na Elbu. Taj prizor, poznat kao „Oproštaj u Fontainebleauu“, ostao je zabilježen u povijesti i umjetnosti kao dramatičan trenutak kraj jedne epohe.

Napoleonovi tragovi i muzejski eksponati

Njegova spavaća soba, privatni ured i dvorana za audijencije danas su autentično sačuvani s njegovim osobnim predmetima, elegantnim namještajem i militarističkim detaljima. U muzeju Fontainebleau izložene su Napoleonove vojne uniforme, kraljevski pečati, privatna pisma, portreti te raskošna prijestolja i carica Eugénie.


Napoleonova ostavština i mistika

Osim političke ostavštine, povijesni izvori bilježe da je Napoleon, u trenucima očaja nakon abdikacije, pokušao izvršiti samoubojstvo upravo u palači, koristeći otrov; pokušaj je bio neuspješan, a Napoleon je preživio—no to je dodatno obavilo njegov boravak aurom tragičnosti, patnje i „teške energije“, o kojoj danas kruže mnoge priče među osobljem i posjetiteljima.


Fontainebleau tako i danas evocira Napoleonovu epsku sudbinu—od slavnog vladara do prognanika, a svaki posjet dvorcu podsjetnik je na moć, ambiciju i odlučnost jednog od najutjecajnijih ljudi europske povijesti.

Tragične ljubavi i sablasti


Priče govore i o nesretnoj kraljici zatočenoj u tornju palače, čiji duh noću luta hodnicima u potrazi za slobodom, te o slomljenom srcu Gabrielle d’Estrées, koja je iznenada preminula prije nego je postala kraljica. Napoleonov pokušaj samoubojstva u privatnim apartmanima ostavio je “tešku energiju” koju su kasnije osjetili posjetitelji i osoblje.

Fontainebleau je tako, uz bogatu povijest, ostao zauvijek obavijen velom mistike, legendi i neobjašnjivih fenomena povezanih s kraljevskim sobama i njihovim stanovnicima.​

Zanimljivosti, eksponati i muzeji


Fontainebleau je ponosan na nekoliko muzeja i iznimnih prostora:

François I galerija: 60 metara duga galerija slavnih freski i stucco ukrasa.



Opulentna bal dvorana s monogramima kralja Henri II.




Privatni apartmani Napoleona Bonapartea, njegova spavaća soba, ured i dvorana za audijencije.



Boudoir Marie Antoinette i Papinske odaje.


Kineski muzej (Musée Chinois): kolekcija orijentalnih dragocjenosti što ih je skupila carica Eugenia, uključuje predmete iz Kine, Japana, raznih Buddha figura, kao i darove siamske ambasade.


Diana galerija preuređena u carsku knjižnicu Napoleona III s originalnim globusom Napoleona I.


Četiri stalna muzeja: Napoleonov, Kineski, umjetnički i povijesni muzej.

Izloženi su umjetnički radovi Francuske škole Fontainebleau, stilski namještaj, monumentalne stepenice, štukaturna i freskama oslikana ovalna dvorišta, stara dvorska kapela i soba sa zlatnim vratima.

Parkovi i vrtovi


Kompleks obuhvaća 130 hektara vrtova: formalnih vrtova koje je dizajnirao Le Nôtre, Engleski vrt, Vrt Diane, Grand Canal, jezera s velikim šaranima, ribnjaci, Avenue des Trente-Six-Fontaines, parkovi idealni za šetnje, bicikliranje i opuštanje.




Turističke informacije – kako doći

Najbolji način dolaska iz Pariza je vlakom s kolodvora Gare de Lyon do stanice Fontainebleau-Avon (40–60 minuta). Sa stanice Fontainebleau-Avon gradski autobus linije 1 vozi do centra grada i do samog dvorca svakih 15 minuta. Grad Fontainebleau izuzetno je pješački pristupačan, a bicikli su vrlo popularni način razgledavanja parkova i šume. Vozni redovi i cijene dostupni su na webu.

Transilien/SNCF.

Radno vrijeme: Dvorac je otvoren za javnost, uz organizirane ture, audio vodiče i posebne izložbe. Ulaznice se mogu kupiti online ili na ulazu, a preporučuje se rezervacija unaprijed, posebice vikendom i sezoni. Uz dvorac, moguće je posjetiti tematske muzeje, sudjelovati u raznim radionicama i kulinarskim programima te prošetati impresivnim vrtovima.
Powered by GetYourGuide
Powered by GetYourGuide

Share this: