Herkulanej: Zaleđeni grad u sjeni Vezuva oživljava svoju tragičnu prošlost

U podnožju još uvijek aktivnog vulkana Vezuva, leži drevni grad Herkulanej(latinski: Herculaneum), zamrznut u vremenu kataklizmičkom erupcijom 79. godine poslije Krista.

Manje poznat, ali ništa manje zadivljujući od poznatijih Pompeja, Herkulanej nudi jedinstven i potresan uvid u život i iznenadnu smrt bogatog rimskog grada. Naša ekipa j posjetila ovaj arheološki biser kako bi istražila njegove tajne, otkrila priče njegovih stanovnika i pružila sve potrebne informacije za one koji žele kročiti njegovim drevnim ulicama.

Dan 22. studenog 1738. godine se smatra za rođendan klasične arheologije jer su tada započela iskapanja Harkulaneja.
Voditelj iskopavanja bio je Rocque Joaquin de Alcubierre, a nadgledao ga je markiz Marcelo Venuti koji je boravio u Cortoni gdje je 1732. godine osnovao prvo arheološko društvo, Academia Etrusca. Godine 1749. Venuti je napisao prvu knjigu o otkrićima u Herkuleju i Pompejima.

Tragedija ispisana u pepelu i blatu

Život u Herkulaneju, nekoć prosperitetnom obalnom odmaralištu za rimsku elitu, naglo je kako kazuju stari ljetopisi prekinut jednog kobnog dana u jesen 79. godine. Dok su tada Pompeji bili zatrpani slojevima pepela i plovućca, Herkulanej je zadesila malo drugačija, ali jednako smrtonosna sudbina.

Grad je prekrila bujica piroklastičnog materijala – mješavina vrućeg plina, pepela i vulkanskih stijena – koja se s Vezuva spustila brzinom od preko 160 kilometara na sat.

Ovaj val, temperature i do 500 stupnjeva Celzijusa, trenutačno je usmrtio stanovništvo, ali je istovremeno stvorio anaerobne uvjete koji su na nevjerojatan način sačuvali organske materijale.

Za razliku od Pompeja, gdje su pronađeni gipsani odljevi tijela, u Herkulaneju su otkriveni karbonizirani drveni predmeti poput vrata, kreveta, pa čak i hrane.

Ova iznimna očuvanost čini Herkulanej jedinstvenim arheološkim nalazištem u svijetu. Grad je ostao zatrpan pod slojem vulkanskog materijala debelim i do 20 metara sve do svog slučajnog otkrića 1709. godine tijekom kopanja bunara.

Šetnja kroz oživljenu prošlost: Najznačajnije građevine

Posjet Herkulaneju je poput putovanja vremeplovom. Dobro očuvane ulice, popločane originalnim rimskim kamenom, vode do fascinantnih građevina koje svjedoče o bogatstvu i svakodnevnom životu njegovih stanovnika.

Kuća s mozaikom Neptuna i Amfitrite

Ova raskošna kuća najpoznatija je po zapanjujućem staklenom mozaiku koji prikazuje boga mora Neptuna i njegovu suprugu Amfitritu. Živopisne boje i detalji mozaika, koji krase zid unutarnjeg dvorišta, ostavljaju bez daha i svjedoče o umjetničkom ukusu vlasnika.

Vila papirusa

Smatra se da je ova ogromna i luksuzna vila pripadala
Luciju Kalpurniju Pizonu Cezoninu, puncu samog Julija Cezara.
U njoj je pronađena jedina sačuvana knjižnica iz antike, s više od 1800 svitaka papirusa. Iako je veći dio vile još uvijek neistražen i zatrpan, otkriveni spisi pružaju neprocjenjiv uvid u grčku filozofiju.
Trenutno nije otvorena za javnost.

Terme (Kupališta)

Herkulanske terme, podijeljene na muški i ženski dio, bile su središte društvenog života. Posjetitelji i danas mogu vidjeti dobro očuvane svlačionice (apodyterium), prostorije s hladnom (frigidarium), toplom (tepidarium) i vrućom vodom (caldarium), ukrašene prekrasnim podnim mozaicima.

Sjedište Augustala

Ovo zdanje, posvećeno kultu cara Augusta, služilo je kao sjedište oslobođenih robova koji su postigli bogatstvo i društveni ugled. Freske koje prikazuju Herkula i druge mitološke scene svjedoče o njihovoj želji za isticanjem.

Priče iz pepela: Sudbine stanovnika

Iako su mnogi stanovnici Herkulana stradali u trenutku, arheološka istraživanja otkrivaju i priče o preživjelima. Vjeruje se da je dio populacije pokušao pobjeći morem, no stotine kostura pronađenih u nekadašnjim skladištima za čamce uz obalu svjedoče o njihovoj tragičnoj sudbini. Vrući plinovi su ih zatekli dok su čekali spas. Jedna od potresnih priča je i ona o obitelji Vibidia, bogatim dobrotvorima grada. Arheološki zapisi sugeriraju da su neki članovi obitelji preživjeli erupciju i nastavili sa svojim filantropskim radom u drugim zajednicama.

Turističke informacije: Kako doći i što očekivati

Kako doći iz Napulja: Najjednostavniji i najpovoljniji način za dolazak do Herkulana iz Napulja je vlakom. S glavnog kolodvora Napoli Garibaldi uzmite lokalni vlak Circumvesuviana na liniji za Sorrento. Siđite na postaji "Ercolano Scavi". Vožnja traje otprilike 15-20 minuta. Od postaje do arheološkog parka ima desetak minuta hoda, samo pratite smeđe turističke znakove ili od željezničke postaje samo ravno prema moru.

Ulaznice i radno vrijeme:

Radno vrijeme: Radno vrijeme se mijenja ovisno o sezoni. 

U ljetnim mjesecima (otprilike od sredine ožujka do sredine listopada), park je otvoren od 8:30 do 19:30 (zadnji ulaz u 18:00). 

U zimskim mjesecima, radno vrijeme je skraćeno, obično do 17:00 (zadnji ulaz u 15:30). Preporučljivo je provjeriti točno radno vrijeme na službenim stranicama prije posjeta.

Cijena ulaznice: Cijena standardne ulaznice za odrasle iznosi oko 13 €. Dostupni su popusti za mlade iz EU (18-25 godina), a ulaz je besplatan za mlađe od 18 godina. Također, prve nedjelje u mjesecu ulaz je često besplatan.Link za povoljnu ulaznicu u nastavku.

Savjeti za posjetitelje:

Nosite udobnu obuću jer ćete puno hodati po neravnom terenu.
Ponesite vodu i zaštitu od sunca, posebno ljeti.
Planirajte provesti barem 2-3 sata kako biste u potpunosti doživjeli lokalitet.

Razmislite o unajmljivanju audio vodiča ili pridruživanju vođenoj turi kako biste saznali više o povijesti i značaju pojedinih građevina.

Posjet Herkulanu nije samo obilazak drevnih ruševina; to je duboko i dirljivo iskustvo koje posjetitelja suočava s krhkošću života i snagom prirode. To je mjesto gdje prošlost progovara glasnije od tišine, a svaka ulica i kuća pričaju priču o gradu koji je jednom bio, a sada vječno živi u sjeni svoga uništitelja.