U Parizu, gradu svjetlosti i bučnih bulevara, postoje mjesta gdje se ritam usporava, a šapat prošlosti nadjačava modernu vrevu. Jedno od takvih čarobnih mjesta je Galerie Vivienne, natkriveni prolaz koji nije samo prečac između ulica, već putovanje u srce pariške elegancije 19. stoljeća. Svojim raskošnim mozaicima, staklenim krovom i buticima koji odišu šarmom, ova galerija je živi spomenik jednom zaboravljenom dobu i nezaobilazna postaja za sve koji traže autentični duh Pariza.
Povijest: Uspon, pad i ponovno rođenje
Priča o Galerie Vivienne započinje 1823. godine, u vrijeme kada su natkriveni prolazi, ili passages couverts, bili na vrhuncu popularnosti u Parizu. Projektirana od strane arhitekta Françoisa-Jeana Delannoya, galerija je izgrađena na zahtjev notara Marchouxa u samom srcu tadašnjeg financijskog i trgovačkog centra, u blizini Palais-Royala. Otvorena 1826. godine pod imenom Galerie Marchoux, ubrzo je preimenovana u Vivienne i, zahvaljujući svom strateškom položaju i neviđenom luksuzu, postala je epicentar pariške elite.
U njoj su se nalazile najfinije trgovine: krojači, postolari, vinarije, knjižare i slastičarnice. Parižani su hrlili pod njen stakleni krov kako bi bili viđeni, ali i kako bi se zaštitili od kiše i blata tadašnjih ulica. Međutim, s usponom velikih robnih kuća za vrijeme Haussmannove obnove Pariza u drugoj polovici 19. stoljeća, popularnost natkrivenih prolaza, uključujući i Galerie Vivienne, počinje blijedjeti. Galerija je polako tonula u zaborav, postavši tek sjenka svoje nekadašnje slave.
Srećom, njen izniman arhitektonski i povijesni značaj prepoznat je te je 1974. godine proglašena povijesnim spomenikom. To je označilo početak njene renesanse, pažljive restauracije koja joj je vratila stari sjaj i ponovno je pozicionirala kao jednu od najelegantnijih adresa u gradu.
Umjetnost i arhitektura: Oda neoklasicizmu i Pompejanskom stilu
Ulazak u Galerie Vivienne je poput ulaska u umjetničko djelo. Arhitekt Delannoy stvorio je remek-djelo neoklasičnog pompejanskog stila. Najveća atrakcija galerije nedvojbeno je njen pod – originalni, zamršeni mozaik koji je izradio talijanski majstor Giandomenico Facchina. Njegovi elegantni geometrijski i cvjetni uzorci vode posjetitelje kroz 176 metara dug prolaz, a na nekim mjestima još se uvijek može vidjeti i njegov potpis.
Danas je galerija dom nekih od najšarmantnijih butika u Parizu. Ovdje nećete pronaći globalne lance, već jedinstvene trgovine koje čuvaju duh mjesta:
Stara knjižara Librairie Jousseaume: Otvorena još 1826. godine, ova knjižara-antikvarijat nudi gomile rabljenih i rijetkih knjiga, stvarajući raj za bibliofile.
Modni butici: U galeriji se smjestio i butik poznatog dizajnera cipela Christian Louboutina, kao i drugi butici visoke mode.
Bistroi i saloni čaja: Šarmantni bistro "Le Bougainville" i elegantni salon čaja "A Priori Thé" savršena su mjesta za predah uz kavu, ručak ili čašu vina, upijajući atmosferu koja vas okružuje.
Turističke informacije: Kako doživjeti čaroliju
Kako doći: Galerie Vivienne ima tri ulaza: 4 rue des Petits-Champs, 5 rue de la Banque i 6 rue Vivienne, u 2. arondismanu. Nalazi se u neposrednoj blizini Palais-Royala, Comédie-Française i muzeja Louvre.
Najbliže metro stanice su: Bourse (linija 3) i Palais Royal - Musée du Louvre (linije 1 i 7).
Radno vrijeme: Galerija je otvorena za javnost svaki dan od 8:30 do 20:30 sati, uključujući i vikende. Ulaz je, naravno, besplatan.
Savjet za posjetitelje: Dođite rano ujutro ili kasnije poslijepodne kako biste izbjegli gužve i na miru doživjeli ljepotu prostora. Ne zaboravite spustiti pogled i diviti se mozaicima pod svojim nogama, ali i podići ga prema veličanstvenom staklenom krovu. Galerie Vivienne nije mjesto kroz koje se samo prolazi; to je mjesto u kojem treba zastati, promatrati i dopustiti da vas njegova bezvremenska ljepota odvede na putovanje u neko drugo, elegantnije doba.
Povijest: Uspon, pad i ponovno rođenje
Priča o Galerie Vivienne započinje 1823. godine, u vrijeme kada su natkriveni prolazi, ili passages couverts, bili na vrhuncu popularnosti u Parizu. Projektirana od strane arhitekta Françoisa-Jeana Delannoya, galerija je izgrađena na zahtjev notara Marchouxa u samom srcu tadašnjeg financijskog i trgovačkog centra, u blizini Palais-Royala. Otvorena 1826. godine pod imenom Galerie Marchoux, ubrzo je preimenovana u Vivienne i, zahvaljujući svom strateškom položaju i neviđenom luksuzu, postala je epicentar pariške elite.
U njoj su se nalazile najfinije trgovine: krojači, postolari, vinarije, knjižare i slastičarnice. Parižani su hrlili pod njen stakleni krov kako bi bili viđeni, ali i kako bi se zaštitili od kiše i blata tadašnjih ulica. Međutim, s usponom velikih robnih kuća za vrijeme Haussmannove obnove Pariza u drugoj polovici 19. stoljeća, popularnost natkrivenih prolaza, uključujući i Galerie Vivienne, počinje blijedjeti. Galerija je polako tonula u zaborav, postavši tek sjenka svoje nekadašnje slave.
Srećom, njen izniman arhitektonski i povijesni značaj prepoznat je te je 1974. godine proglašena povijesnim spomenikom. To je označilo početak njene renesanse, pažljive restauracije koja joj je vratila stari sjaj i ponovno je pozicionirala kao jednu od najelegantnijih adresa u gradu.
Umjetnost i arhitektura: Oda neoklasicizmu i Pompejanskom stilu
Ulazak u Galerie Vivienne je poput ulaska u umjetničko djelo. Arhitekt Delannoy stvorio je remek-djelo neoklasičnog pompejanskog stila. Najveća atrakcija galerije nedvojbeno je njen pod – originalni, zamršeni mozaik koji je izradio talijanski majstor Giandomenico Facchina. Njegovi elegantni geometrijski i cvjetni uzorci vode posjetitelje kroz 176 metara dug prolaz, a na nekim mjestima još se uvijek može vidjeti i njegov potpis.
Pogled prema gore otkriva elegantan stakleni krov koji kupa prostor prirodnom svjetlošću, dok zidove krase arkade, pilastri te alegorijske skulpture koje simboliziraju trgovinu, obilje i uspjeh. Polukružni prozori i reljefi s rogovima izobilja i lovorovim vijencima upotpunjuju osjećaj profinjenosti i luksuza.
Priče, zanimljivosti i današnji život galerije
Jedna od najpoznatijih povijesnih ličnosti vezanih uz galeriju je Eugène-François Vidocq, bivši kriminalac koji je postao prvi šef francuske nacionalne sigurnosne policije, Sûreté. Nakon umirovljenja, Vidocq je upravo u Galerie Vivienne imao ured svoje privatne detektivske agencije.
Priče, zanimljivosti i današnji život galerije
Jedna od najpoznatijih povijesnih ličnosti vezanih uz galeriju je Eugène-François Vidocq, bivši kriminalac koji je postao prvi šef francuske nacionalne sigurnosne policije, Sûreté. Nakon umirovljenja, Vidocq je upravo u Galerie Vivienne imao ured svoje privatne detektivske agencije.
Danas je galerija dom nekih od najšarmantnijih butika u Parizu. Ovdje nećete pronaći globalne lance, već jedinstvene trgovine koje čuvaju duh mjesta:
Stara knjižara Librairie Jousseaume: Otvorena još 1826. godine, ova knjižara-antikvarijat nudi gomile rabljenih i rijetkih knjiga, stvarajući raj za bibliofile.
Modni butici: U galeriji se smjestio i butik poznatog dizajnera cipela Christian Louboutina, kao i drugi butici visoke mode.
Bistroi i saloni čaja: Šarmantni bistro "Le Bougainville" i elegantni salon čaja "A Priori Thé" savršena su mjesta za predah uz kavu, ručak ili čašu vina, upijajući atmosferu koja vas okružuje.
Turističke informacije: Kako doživjeti čaroliju
Kako doći: Galerie Vivienne ima tri ulaza: 4 rue des Petits-Champs, 5 rue de la Banque i 6 rue Vivienne, u 2. arondismanu. Nalazi se u neposrednoj blizini Palais-Royala, Comédie-Française i muzeja Louvre.
Najbliže metro stanice su: Bourse (linija 3) i Palais Royal - Musée du Louvre (linije 1 i 7).
Radno vrijeme: Galerija je otvorena za javnost svaki dan od 8:30 do 20:30 sati, uključujući i vikende. Ulaz je, naravno, besplatan.
Savjet za posjetitelje: Dođite rano ujutro ili kasnije poslijepodne kako biste izbjegli gužve i na miru doživjeli ljepotu prostora. Ne zaboravite spustiti pogled i diviti se mozaicima pod svojim nogama, ali i podići ga prema veličanstvenom staklenom krovu. Galerie Vivienne nije mjesto kroz koje se samo prolazi; to je mjesto u kojem treba zastati, promatrati i dopustiti da vas njegova bezvremenska ljepota odvede na putovanje u neko drugo, elegantnije doba.