Smješten na stjenovitoj uzvisini s koje puca veličanstven pogled na rijeku Loire i slikoviti istoimeni gradić, dvorac Amboise (Château Royal d'Amboise) stoji kao monumentalni svjedok burne francuske povijesti, moći kraljevske dinastije Valois te genijalnosti renesansnih umova. Ovo nije samo tvrđava, već raskošna rezidencija koja je ugostila kraljeve, kraljice i najveće umjetnike svoga doba, a čiji zidovi i danas šapuću priče o intrigama, ljubavi i smrti. Godišnje privuče oko 400.000 posjetitelja, što ga čini jednim od ključnih dragulja u kruni dvoraca doline Loire.
Njegov sin, Luj XI., ondje je proveo dio djetinjstva, no pravu transformaciju dvorac doživljava pod vlašću Karla VIII., koji je u njemu rođen i tragično preminuo. Očaran talijanskom renesansom tijekom svojih vojnih pohoda, Karlo VIII. dovodi talijanske arhitekte i umjetnike poput Domenica da Cortone, koji su gotičku strukturu obogatili prvim renesansnim motivima u Francuskoj. Pod njegovom palicom izgrađeno je gotičko krilo s pogledom na rijeku i raskošni vrtovi.
Dvorac je svoj vrhunac doživio za vrijeme vladavine Franje I., koji je odrastao u Amboiseu i pretvorio ga u središte dvorskog života. Franjo I. bio je veliki mecena umjetnosti, a njegov najslavniji gost bio je Leonardo da Vinci, kojeg je pozvao da posljednje godine života provede u Francuskoj.
Burna povijest i kraljevski sjaj
Povijest Amboisea seže duboko u prošlost, od keltskog opiduma i rimske utvrde do prvog kamenog zdanja iz 11. stoljeća. Ključni trenutak dogodio se 1434. godine kada dvorac, zbog izdaje tadašnjeg vlasnika Louisa d'Amboisea, prelazi u vlasništvo krune i kralja Karla VII. Od tada postaje omiljena rezidencija francuskih monarha.
Povijest Amboisea seže duboko u prošlost, od keltskog opiduma i rimske utvrde do prvog kamenog zdanja iz 11. stoljeća. Ključni trenutak dogodio se 1434. godine kada dvorac, zbog izdaje tadašnjeg vlasnika Louisa d'Amboisea, prelazi u vlasništvo krune i kralja Karla VII. Od tada postaje omiljena rezidencija francuskih monarha.
Njegov sin, Luj XI., ondje je proveo dio djetinjstva, no pravu transformaciju dvorac doživljava pod vlašću Karla VIII., koji je u njemu rođen i tragično preminuo. Očaran talijanskom renesansom tijekom svojih vojnih pohoda, Karlo VIII. dovodi talijanske arhitekte i umjetnike poput Domenica da Cortone, koji su gotičku strukturu obogatili prvim renesansnim motivima u Francuskoj. Pod njegovom palicom izgrađeno je gotičko krilo s pogledom na rijeku i raskošni vrtovi.
Dvorac je svoj vrhunac doživio za vrijeme vladavine Franje I., koji je odrastao u Amboiseu i pretvorio ga u središte dvorskog života. Franjo I. bio je veliki mecena umjetnosti, a njegov najslavniji gost bio je Leonardo da Vinci, kojeg je pozvao da posljednje godine života provede u Francuskoj.
Intrige, zavjere i slavni stanari
Zidovi Amboisea svjedočili su brojnim povijesnim ličnostima i dramatičnim događajima.
Intrige, zavjere i slavni stanari
Zidovi Amboisea svjedočili su brojnim povijesnim ličnostima i dramatičnim događajima.
Leonardo da Vinci: Na poziv mladog francuskog kralja Franje I., koji ga je iznimno cijenio, Leonardo da Vinci stigao je u Francusku 1516. godine. U dobi od 64 godine, prešavši Alpe na leđima mazge, slavni umjetnik i izumitelj donio je sa sobom tri svoja remek-djela: "Mona Lisu", "Svetog Ivana Krstitelja" i "Svetu Anu, Bogorodicu i dijete", kao i brojne bilježnice i skice. Time je započelo posljednje, ali iznimno plodno poglavlje njegova života, usko povezano s kraljevskim dvorcem Amboise.
Leonardo da Vinci: Na poziv mladog francuskog kralja Franje I., koji ga je iznimno cijenio, Leonardo da Vinci stigao je u Francusku 1516. godine. U dobi od 64 godine, prešavši Alpe na leđima mazge, slavni umjetnik i izumitelj donio je sa sobom tri svoja remek-djela: "Mona Lisu", "Svetog Ivana Krstitelja" i "Svetu Anu, Bogorodicu i dijete", kao i brojne bilježnice i skice. Time je započelo posljednje, ali iznimno plodno poglavlje njegova života, usko povezano s kraljevskim dvorcem Amboise.
Posljednje godine genija
Kralj Franjo I. imenovao je Leonarda "prvim kraljevim slikarom, inženjerom i arhitektom" te mu na korištenje darovao dvorac Clos Lucé (tada poznat kao Château de Cloux), smješten svega nekoliko stotina metara od kraljevske rezidencije u Amboiseu. Podzemni prolaz navodno je povezivao dva dvorca, omogućujući kralju da često i neometano posjećuje svog cijenjenog gosta.
Leonardo nije dobio specifične slikarske narudžbe, već je uživao potpunu slobodu i izdašnu mirovinu kako bi mogao nesmetano raditi na svojim brojnim projektima. Tijekom te tri godine u Francuskoj, posvetio se organiziranju kraljevskih proslava, dizajniranju idealnog grada Romorantina i radu na hidrauličkim projektima za rijeke doline Loire. Postao je blizak prijatelj i savjetnik mladog kralja, koji je bio fasciniran njegovim enciklopedijskim znanjem i genijalnošću.
Posljednje godine genija
Kralj Franjo I. imenovao je Leonarda "prvim kraljevim slikarom, inženjerom i arhitektom" te mu na korištenje darovao dvorac Clos Lucé (tada poznat kao Château de Cloux), smješten svega nekoliko stotina metara od kraljevske rezidencije u Amboiseu. Podzemni prolaz navodno je povezivao dva dvorca, omogućujući kralju da često i neometano posjećuje svog cijenjenog gosta.
Leonardo nije dobio specifične slikarske narudžbe, već je uživao potpunu slobodu i izdašnu mirovinu kako bi mogao nesmetano raditi na svojim brojnim projektima. Tijekom te tri godine u Francuskoj, posvetio se organiziranju kraljevskih proslava, dizajniranju idealnog grada Romorantina i radu na hidrauličkim projektima za rijeke doline Loire. Postao je blizak prijatelj i savjetnik mladog kralja, koji je bio fasciniran njegovim enciklopedijskim znanjem i genijalnošću.
Smrt i turbulentna povijest grobnice
Leonardo da Vinci preminuo je u dvorcu Clos Lucé 2. svibnja 1519. godine u 67. godini života, vjerojatno od posljedica moždanog udara. Nekoliko dana prije smrti sastavio je oporuku u kojoj je, između ostalog, izrazio želju da bude pokopan u crkvi sv. Florentina, unutar kompleksa dvorca Amboise. Njegovoj posljednjoj želji je udovoljeno, te je njegovo tijelo položeno u grobnicu unutar te crkve.
Međutim, povijest nije bila blagonaklona prema njegovu vječnom počivalištu. Tijekom Francuske revolucije, krajem 18. stoljeća, crkva sv. Florentina teško je oštećena. Početkom 19. stoljeća, Napoleonov Senat odlučio je srušiti ruševnu crkvu, a njezini ostaci, uključujući i kosti pokopanih, razbacani su i izgubljeni.
Tek 1863. godine, vođen povijesnim zapisima, pjesnik i arheolog Arsène Houssaye započeo je iskapanja na mjestu nekadašnje crkve. Pronašao je djelomično sačuvan kostur, fragmente nadgrobnog spomenika s natpisima "EO [...] DUS VINC" te medaljone koji su odgovarali dobu i Leonardovu statusu. Nakon detaljnog proučavanja, kosti su identificirane kao ostaci Leonarda da Vincija.
Leonardo da Vinci preminuo je u dvorcu Clos Lucé 2. svibnja 1519. godine u 67. godini života, vjerojatno od posljedica moždanog udara. Nekoliko dana prije smrti sastavio je oporuku u kojoj je, između ostalog, izrazio želju da bude pokopan u crkvi sv. Florentina, unutar kompleksa dvorca Amboise. Njegovoj posljednjoj želji je udovoljeno, te je njegovo tijelo položeno u grobnicu unutar te crkve.
Međutim, povijest nije bila blagonaklona prema njegovu vječnom počivalištu. Tijekom Francuske revolucije, krajem 18. stoljeća, crkva sv. Florentina teško je oštećena. Početkom 19. stoljeća, Napoleonov Senat odlučio je srušiti ruševnu crkvu, a njezini ostaci, uključujući i kosti pokopanih, razbacani su i izgubljeni.
Tek 1863. godine, vođen povijesnim zapisima, pjesnik i arheolog Arsène Houssaye započeo je iskapanja na mjestu nekadašnje crkve. Pronašao je djelomično sačuvan kostur, fragmente nadgrobnog spomenika s natpisima "EO [...] DUS VINC" te medaljone koji su odgovarali dobu i Leonardovu statusu. Nakon detaljnog proučavanja, kosti su identificirane kao ostaci Leonarda da Vincija.
Današnja grobnica u kapeli sv. Huberta
Godine 1874. Leonardovi posmrtni ostaci svečano su preneseni u kapelu sv. Huberta, malo remek-djelo plamene gotike smješteno na samim zidinama dvorca Amboise. Danas se njegova grobnica nalazi unutar kapele, prekrivena jednostavnom kamenom pločom i brončanim medaljonom s njegovim likom. Dva epitafa, na francuskom i talijanskom jeziku, uklesana u zidove, podsjećaju posjetitelje na genija koji ovdje počiva, čineći ovo mjesto hodočašća za ljubitelje umjetnosti i znanosti iz cijelog svijeta.
Amboiška urota (1560.):Amboiška urota iz 1560. godine jedan je od najmračnijih i najkrvavijih događaja u povijesti dvorca Amboise, predstavljajući neuspjeli pokušaj hugenotskih (protestantskih) plemića da preotmu vlast od moćne katoličke obitelji Guise. Ovaj događaj nije bio samo dvorska spletka, već dramatičan uvod u Francuske vjerske ratove koji su uslijedili i desetljećima pustošili zemlju.
Kraljice i buduće kraljice: U dvorcu je kao dvorska dama kraljice Klaudije sedam godina provela Anne Boleyn, buduća supruga engleskog kralja Henrika VIII., gdje je usavršila vještine dvorskih intriga. Također, Marija Stuart, kraljica Škotske, provela je ovdje 13 godina svog djetinjstva kao zaručnica budućeg kralja Franje II., pod paskom Henrika II. i Katarine Medici.
Kapela sv. Huberta: Remek-djelo plamene gotike, ukrašeno detaljnim rezbarijama koje prikazuju prizore iz lova, posvećeno svecu zaštitniku lovaca. U njoj se nalazi grobnica Leonarda da Vincija.
Amboiška urota (1560.):Amboiška urota iz 1560. godine jedan je od najmračnijih i najkrvavijih događaja u povijesti dvorca Amboise, predstavljajući neuspjeli pokušaj hugenotskih (protestantskih) plemića da preotmu vlast od moćne katoličke obitelji Guise. Ovaj događaj nije bio samo dvorska spletka, već dramatičan uvod u Francuske vjerske ratove koji su uslijedili i desetljećima pustošili zemlju.
Pozadina sukoba
Nakon smrti kralja Henrika II. 1559. godine, na francusko prijestolje zasjeo je njegov petnaestogodišnji sin, Franjo II. Budući da je bio mlad i boležljiv, stvarnu vlast u državi preuzela su braća Guise: Franjo, vojvoda od Guisea, i Karlo, kardinal od Lorrainea. Kao ujaci mlade kraljice Marije Stuart, supruge Franje II., Guiseovi su iskoristili svoj položaj kako bi ojačali katolički utjecaj i pokrenuli sustavni progon hugenota. Njihova politika izazvala je golemo nezadovoljstvo među protestantskim plemstvom, koje je u njihovoj vladavini vidjelo prijetnju svojim pravima i vjerskoj slobodi.
Nakon smrti kralja Henrika II. 1559. godine, na francusko prijestolje zasjeo je njegov petnaestogodišnji sin, Franjo II. Budući da je bio mlad i boležljiv, stvarnu vlast u državi preuzela su braća Guise: Franjo, vojvoda od Guisea, i Karlo, kardinal od Lorrainea. Kao ujaci mlade kraljice Marije Stuart, supruge Franje II., Guiseovi su iskoristili svoj položaj kako bi ojačali katolički utjecaj i pokrenuli sustavni progon hugenota. Njihova politika izazvala je golemo nezadovoljstvo među protestantskim plemstvom, koje je u njihovoj vladavini vidjelo prijetnju svojim pravima i vjerskoj slobodi.
Plan urote
Kao odgovor na represiju, skupina hugenotskih plemića, predvođena Godefroyem de Barryjem, gospodarom La Renaudiejem, skovala je plan. Njihov cilj nije bio svrgnuti ili ozlijediti kralja, već ga oteti i ukloniti iz utjecaja braće Guise. Namjeravali su "predstaviti" kralju svoje pritužbe i zahtjeve za vjerskom tolerancijom, vjerujući da će ih on, jednom oslobođen tutorstva Guiseovih, uslišiti. Plan je bio da se naoružane skupine hugenota iz različitih dijelova Francuske potajno okupe u blizini dvorca Amboise, gdje je boravio kraljevski dvor, te iznenadnim napadom preuzmu kontrolu nad kraljem.
Kao odgovor na represiju, skupina hugenotskih plemića, predvođena Godefroyem de Barryjem, gospodarom La Renaudiejem, skovala je plan. Njihov cilj nije bio svrgnuti ili ozlijediti kralja, već ga oteti i ukloniti iz utjecaja braće Guise. Namjeravali su "predstaviti" kralju svoje pritužbe i zahtjeve za vjerskom tolerancijom, vjerujući da će ih on, jednom oslobođen tutorstva Guiseovih, uslišiti. Plan je bio da se naoružane skupine hugenota iz različitih dijelova Francuske potajno okupe u blizini dvorca Amboise, gdje je boravio kraljevski dvor, te iznenadnim napadom preuzmu kontrolu nad kraljem.
Otkriće, propast i brutalna odmazda
Urota je od samog početka bila loše organizirana i osuđena na propast. Braća Guise su preko svojih doušnika na vrijeme saznala za zavjeru te su kraljevski dvor iz Bloisa premjestili u sigurniji i bolje utvrđeni dvorac Amboise. Kada su se u ožujku 1560. godine razjedinjene i slabo koordinirane skupine urotnika počele približavati dvorcu, dočekale su ih spremne kraljevske trupe.
Urotnici su lako poraženi, a vođa urote, La Renaudie, ubijen je u jednom od prvih sukoba. Uslijedila je stravična i javna odmazda koja je trebala poslužiti kao zastrašujući primjer svima. Stotine zarobljenih hugenota, bez suđenja, pogubljene su na najbrutalnije načine. Mnogi su obješeni izravno s balkona i zidina dvorca Amboise, dok su drugi utopljeni u rijeci Loire u vrećama. Krvavi prizori trajali su tjednima, a prema kronikama, kraljevski dvor, uključujući mladog kralja i dame, bio je prisiljen promatrati ta jeziva pogubljenja s prozora dvorca.
Urota je od samog početka bila loše organizirana i osuđena na propast. Braća Guise su preko svojih doušnika na vrijeme saznala za zavjeru te su kraljevski dvor iz Bloisa premjestili u sigurniji i bolje utvrđeni dvorac Amboise. Kada su se u ožujku 1560. godine razjedinjene i slabo koordinirane skupine urotnika počele približavati dvorcu, dočekale su ih spremne kraljevske trupe.
Urotnici su lako poraženi, a vođa urote, La Renaudie, ubijen je u jednom od prvih sukoba. Uslijedila je stravična i javna odmazda koja je trebala poslužiti kao zastrašujući primjer svima. Stotine zarobljenih hugenota, bez suđenja, pogubljene su na najbrutalnije načine. Mnogi su obješeni izravno s balkona i zidina dvorca Amboise, dok su drugi utopljeni u rijeci Loire u vrećama. Krvavi prizori trajali su tjednima, a prema kronikama, kraljevski dvor, uključujući mladog kralja i dame, bio je prisiljen promatrati ta jeziva pogubljenja s prozora dvorca.
Amboiška urota ne samo da je propala, već je i produbila jaz i mržnju između katolika i protestanata, postavši izravan povod za početak Francuskih vjerskih ratova koji su izbili dvije godine kasnije, 1562. godine. Dvorac Amboise tako je, umjesto simbola renesansne raskoši, privremeno postao pozornica jedne od najkrvavijih epizoda francuske povijesti.
Amboiška urota ne samo da je propala, već je i produbila jaz i mržnju između katolika i protestanata, postavši izravan povod za početak Francuskih vjerskih ratova koji su izbili dvije godine kasnije, 1562. godine. Dvorac Amboise tako je, umjesto simbola renesansne raskoši, privremeno postao pozornica jedne od najkrvavijih epizoda francuske povijesti.
Kraljice i buduće kraljice: U dvorcu je kao dvorska dama kraljice Klaudije sedam godina provela Anne Boleyn, buduća supruga engleskog kralja Henrika VIII., gdje je usavršila vještine dvorskih intriga. Također, Marija Stuart, kraljica Škotske, provela je ovdje 13 godina svog djetinjstva kao zaručnica budućeg kralja Franje II., pod paskom Henrika II. i Katarine Medici.
Arhitektura i eksponati
Dvorac Amboise savršen je primjer prijelaza iz kasne gotike u renesansu. Posjetitelji danas mogu istražiti raskošno uređene odaje, kraljeve i kraljičine spavaće sobe, dvoranu za vijećanje te impozantne kule.
Arhitektura i eksponati
Dvorac Amboise savršen je primjer prijelaza iz kasne gotike u renesansu. Posjetitelji danas mogu istražiti raskošno uređene odaje, kraljeve i kraljičine spavaće sobe, dvoranu za vijećanje te impozantne kule.
Kapela sv. Huberta: Remek-djelo plamene gotike, ukrašeno detaljnim rezbarijama koje prikazuju prizore iz lova, posvećeno svecu zaštitniku lovaca. U njoj se nalazi grobnica Leonarda da Vincija.
Kule Minimes i Heurtault: Ove monumentalne konjaničke kule bile su arhitektonsko čudo svoga vremena. Njihove spiralne rampe omogućavale su konjanicima i zapregama da se s razine rijeke popnu izravno do terase dvorca.
Interijer i namještaj: Unutrašnjost je opremljena vrijednom zbirkom gotičkog i renesansnog namještaja, tapiserija i umjetničkih djela koja dočaravaju život na kraljevskom dvoru.
Podzemni prolazi: Posebnu dozu misterije dvorcu daju podzemni prolazi i tamnice koji svjedoče o njegovoj obrambenoj prošlosti i tajnama koje je skrivao.
Podzemni prolazi: Posebnu dozu misterije dvorcu daju podzemni prolazi i tamnice koji svjedoče o njegovoj obrambenoj prošlosti i tajnama koje je skrivao.
Turističke informacije
Posjet dvorcu Amboise nezaboravno je iskustvo, a sam grad Amboise nudi šarmantnu atmosferu s brojnim restoranima i trgovinama.
Kako doći: Amboise je udaljen oko 25 km istočno od grada Toursa. Najjednostavnije je doći automobilom (autoceste A10, A28, A85) ili vlakom. Postoje izravne linije iz Pariza (sa stanice Austerlitz) do Amboisea, a od željezničke stanice do dvorca ima 17 minuta hoda. Također, postoje veze preko brze željeznice (TGV) do stanice Tours/St. Pierre-des-Corps, odakle lokalni vlak vozi do Amboisea.
Ulaznice i radno vrijeme: Dvorac je otvoren za javnost tijekom cijele godine, osim 1. siječnja i 25. prosinca. Preporučuje se kupnja ulaznica online kako bi se izbjegle gužve. Dostupni su obilasci u trajanju od sat vremena i interaktivni eksponati.
Događanja: Tijekom ljeta u dvorcu se održava spektakularna noćna predstava "Proročanstvo iz Amboisea" (The Prophecy of Amboise), u kojoj sudjeluje 250 izvođača, kaskadera i konjanika, oživljavajući raskošni dvor Karla VIII. uz pomoć impresivnih projekcija na zidinama dvorca
Turističke informacije
Posjet dvorcu Amboise nezaboravno je iskustvo, a sam grad Amboise nudi šarmantnu atmosferu s brojnim restoranima i trgovinama.
Kako doći: Amboise je udaljen oko 25 km istočno od grada Toursa. Najjednostavnije je doći automobilom (autoceste A10, A28, A85) ili vlakom. Postoje izravne linije iz Pariza (sa stanice Austerlitz) do Amboisea, a od željezničke stanice do dvorca ima 17 minuta hoda. Također, postoje veze preko brze željeznice (TGV) do stanice Tours/St. Pierre-des-Corps, odakle lokalni vlak vozi do Amboisea.
Ulaznice i radno vrijeme: Dvorac je otvoren za javnost tijekom cijele godine, osim 1. siječnja i 25. prosinca. Preporučuje se kupnja ulaznica online kako bi se izbjegle gužve. Dostupni su obilasci u trajanju od sat vremena i interaktivni eksponati.
Događanja: Tijekom ljeta u dvorcu se održava spektakularna noćna predstava "Proročanstvo iz Amboisea" (The Prophecy of Amboise), u kojoj sudjeluje 250 izvođača, kaskadera i konjanika, oživljavajući raskošni dvor Karla VIII. uz pomoć impresivnih projekcija na zidinama dvorca
Powered by GetYourGuide
Powered by GetYourGuide
Powered by GetYourGuide