Samo nekoliko kilometara sjeverno od srca Pariza, u predgrađu Saint-Denis, stoji monumentalna građevina koja nije samo crkva, već i kamen temeljac europske arhitekture i vječno počivalište francuskih kraljeva. Basilique cathédrale Saint-Denis, ili Bazilika-katedrala Saint-Denis, mjesto je gdje je rođen gotički stil i gdje povijest Francuske doslovno leži uklesana u kamenu.
Povijesni značaj: Od sveca mučenika do kraljevskog svetišta
Povijest ovog mjesta seže u antičko doba. Prema legendi, sveti Denis (Saint-Denis), prvi biskup Pariza i svetac zaštitnik Francuske, bio je obezglavljen na Montmartreu oko 250. godine. Legenda kaže da je nakon pogubljenja uzeo svoju glavu u ruke i hodao nekoliko kilometara sjeverno, da bi na koncu pao na mjestu gdje je želio biti pokopan. Na tom je mjestu, nad njegovim grobom, prvotno izgrađeno malo svetište.
U 7. stoljeću, franački kralj Dagobert I. osniva benediktinsku opatiju na istom mjestu i daje izraditi raskošan grob za relikvije sveca. Upravo je Dagobert I. bio prvi francuski kralj koji je izrazio želju da bude pokopan uz sveca, čime je započela tradicija koja će Saint-Denis pretvoriti u kraljevsku nekropolu.
Arhitektonska revolucija: Rođenje gotičkog stila
Iako je opatija postojala stoljećima, njen današnji izgled i arhitektonski značaj duguje jednoj ključnoj osobi: Opatu Sugeru. U prvoj polovici 12. stoljeća (između 1135. i 1144.), Suger je započeo obnovu stare karolinške crkve s vizijom stvaranja prostora ispunjenog svjetlošću, koji bi simbolizirao božansko. Njegova inovativna upotreba arhitektonskih elemenata označila je prijelaz iz masivne i tamne romanike u elegantnu i prozračnu gotiku.
Ključne karakteristike gotike koje su prvi put primijenjene u Saint-Denisu su:
Križno-rebrasti svod (Voutes sur croiseˊes d′ogives): Omogućio je gradnju viših i lakših stropova te veću fleksibilnost u dizajnu.
Šiljasti luk (Arc briseˊ): Usmjeravao je težinu stropa prema dolje, smanjujući bočni potisak i omogućujući tanje zidove.
Veliki prozori i vitraji: Budući da zidovi više nisu bili primarni nositelji težine, mogli su se otvoriti velikim prozorima ispunjenim vitrajima, koji su unutrašnjost preplavili obojenom svjetlošću, što je za Sugera bila manifestacija božanskog svjetla.
Rozeta (Ruža): Iako su postojale i ranije u manjem obliku, Suger je na zapadnom pročelju implementirao jednu od prvih velikih rozeta, koja je postala zaštitni znak gotičkih katedrala.
Zapadno pročelje i kor bazilike, koje je Suger izgradio, smatraju se prvim pravim primjerima gotičke arhitekture, stila koji će dominirati europskom sakralnom gradnjom sljedećih 400 godina.
Vječno počivalište kraljeva: Kraljevska nekropola
Od 10. stoljeća gotovo svi francuski monarsi birali su Saint-Denis kao svoje posljednje počivalište. U bazilici je pokopano 43 kralja, 32 kraljice i brojni drugi članovi kraljevske obitelji, od Klodviga I. (čiji su ostaci kasnije preneseni) do Luja XVIII. u 19. stoljeću.
Unutar crkve nalazi se najveća zbirka nadgrobnih skulptura na svijetu, koja pruža nevjerojatan pregled razvoja francuske umjetnosti od 12. do 16. stoljeća.
Grob Dagoberta I.: Raskošna gotička grobnica iz 13. stoljeća.
Renesansne grobnice Luja XII. i Ane Bretanjske te Henrika II. i Katarine de' Medici: Ova monumentalna djela prikazuju preminule u dva stanja - kao idealizirane likove na vrhu i kao realistične, beživotne likove (gisants) ispod.
Spomenici Luju XVI. i Mariji Antoaneti: Iako su njihova tijela bačena u zajedničku grobnicu tijekom Francuske revolucije, njihovi posmrtni ostaci su kasnije preneseni u kriptu, a u bazilici su im podignuti neoklasični spomenici.
Tijekom Francuske revolucije, bazilika je opljačkana, a grobovi kraljeva su oskvrnuti. Kosti monarha izvađene su i bačene u zajedničke jame. Tek nakon obnove monarhije, po nalogu Luja XVIII., kosti su ekshumirane i pohranjene u zajedničku kosturnicu u kripti bazilike.
Turističke informacije
Kako doći:
Metro: Najjednostavniji način dolaska iz Pariza je metroom. Uzmite liniju 13 (smjer Saint-Denis Université) i siđite na stanici Basilique de Saint-Denis. Bazilika se nalazi odmah ispred izlaza iz metroa.
RER: Možete koristiti i RER liniju D do stanice Saint-Denis, ali od nje je potrebno pješačiti oko 15 minuta.
Radno vrijeme:
Od 1. travnja do 30. rujna: Ponedjeljak-subota od 10:00 do 18:15. Nedjeljom od 12:00 do 18:15.
Od 1. listopada do 31. ožujka: Ponedjeljak-subota od 10:00 do 17:15. Nedjeljom od 12:00 do 17:15.
Napomena: Ulaz se zatvara 30 minuta prije zatvaranja. Radno vrijeme može biti izmijenjeno zbog vjerskih obreda, stoga je uvijek dobro provjeriti službenu web stranicu prije posjeta.
Ulaznice:
Ulaz u glavni dio crkve (lađu) je besplatan.
Plaća se ulaz za posjet dijelu s kraljevskim grobnicama i kriptom. Cijena za odraslu osobu je oko 9.50 €. Besplatno je za mlađe od 18 godina i za građane EU od 18 do 25 godina.
Posjet Bazilici Saint-Denis nije samo obilazak još jedne crkve; to je putovanje kroz stoljeća francuske povijesti, umjetnosti i arhitekture. To je prilika da se stane na mjesto gdje je rođen jedan od najutjecajnijih arhitektonskih stilova i oda počast monarsima koji su oblikovali sudbinu nacije.
Povijesni značaj: Od sveca mučenika do kraljevskog svetišta
Povijest ovog mjesta seže u antičko doba. Prema legendi, sveti Denis (Saint-Denis), prvi biskup Pariza i svetac zaštitnik Francuske, bio je obezglavljen na Montmartreu oko 250. godine. Legenda kaže da je nakon pogubljenja uzeo svoju glavu u ruke i hodao nekoliko kilometara sjeverno, da bi na koncu pao na mjestu gdje je želio biti pokopan. Na tom je mjestu, nad njegovim grobom, prvotno izgrađeno malo svetište.
U 7. stoljeću, franački kralj Dagobert I. osniva benediktinsku opatiju na istom mjestu i daje izraditi raskošan grob za relikvije sveca. Upravo je Dagobert I. bio prvi francuski kralj koji je izrazio želju da bude pokopan uz sveca, čime je započela tradicija koja će Saint-Denis pretvoriti u kraljevsku nekropolu.
Arhitektonska revolucija: Rođenje gotičkog stila
Iako je opatija postojala stoljećima, njen današnji izgled i arhitektonski značaj duguje jednoj ključnoj osobi: Opatu Sugeru. U prvoj polovici 12. stoljeća (između 1135. i 1144.), Suger je započeo obnovu stare karolinške crkve s vizijom stvaranja prostora ispunjenog svjetlošću, koji bi simbolizirao božansko. Njegova inovativna upotreba arhitektonskih elemenata označila je prijelaz iz masivne i tamne romanike u elegantnu i prozračnu gotiku.
Ključne karakteristike gotike koje su prvi put primijenjene u Saint-Denisu su:
Križno-rebrasti svod (Voutes sur croiseˊes d′ogives): Omogućio je gradnju viših i lakših stropova te veću fleksibilnost u dizajnu.
Šiljasti luk (Arc briseˊ): Usmjeravao je težinu stropa prema dolje, smanjujući bočni potisak i omogućujući tanje zidove.
Veliki prozori i vitraji: Budući da zidovi više nisu bili primarni nositelji težine, mogli su se otvoriti velikim prozorima ispunjenim vitrajima, koji su unutrašnjost preplavili obojenom svjetlošću, što je za Sugera bila manifestacija božanskog svjetla.
Rozeta (Ruža): Iako su postojale i ranije u manjem obliku, Suger je na zapadnom pročelju implementirao jednu od prvih velikih rozeta, koja je postala zaštitni znak gotičkih katedrala.
Zapadno pročelje i kor bazilike, koje je Suger izgradio, smatraju se prvim pravim primjerima gotičke arhitekture, stila koji će dominirati europskom sakralnom gradnjom sljedećih 400 godina.
Vječno počivalište kraljeva: Kraljevska nekropola
Od 10. stoljeća gotovo svi francuski monarsi birali su Saint-Denis kao svoje posljednje počivalište. U bazilici je pokopano 43 kralja, 32 kraljice i brojni drugi članovi kraljevske obitelji, od Klodviga I. (čiji su ostaci kasnije preneseni) do Luja XVIII. u 19. stoljeću.
Unutar crkve nalazi se najveća zbirka nadgrobnih skulptura na svijetu, koja pruža nevjerojatan pregled razvoja francuske umjetnosti od 12. do 16. stoljeća.
Među najpoznatijim grobnicama su:
Grob Dagoberta I.: Raskošna gotička grobnica iz 13. stoljeća.
Renesansne grobnice Luja XII. i Ane Bretanjske te Henrika II. i Katarine de' Medici: Ova monumentalna djela prikazuju preminule u dva stanja - kao idealizirane likove na vrhu i kao realistične, beživotne likove (gisants) ispod.
Spomenici Luju XVI. i Mariji Antoaneti: Iako su njihova tijela bačena u zajedničku grobnicu tijekom Francuske revolucije, njihovi posmrtni ostaci su kasnije preneseni u kriptu, a u bazilici su im podignuti neoklasični spomenici.
Tijekom Francuske revolucije, bazilika je opljačkana, a grobovi kraljeva su oskvrnuti. Kosti monarha izvađene su i bačene u zajedničke jame. Tek nakon obnove monarhije, po nalogu Luja XVIII., kosti su ekshumirane i pohranjene u zajedničku kosturnicu u kripti bazilike.
Turističke informacije
Kako doći:
Metro: Najjednostavniji način dolaska iz Pariza je metroom. Uzmite liniju 13 (smjer Saint-Denis Université) i siđite na stanici Basilique de Saint-Denis. Bazilika se nalazi odmah ispred izlaza iz metroa.
RER: Možete koristiti i RER liniju D do stanice Saint-Denis, ali od nje je potrebno pješačiti oko 15 minuta.
Radno vrijeme:
Od 1. travnja do 30. rujna: Ponedjeljak-subota od 10:00 do 18:15. Nedjeljom od 12:00 do 18:15.
Od 1. listopada do 31. ožujka: Ponedjeljak-subota od 10:00 do 17:15. Nedjeljom od 12:00 do 17:15.
Napomena: Ulaz se zatvara 30 minuta prije zatvaranja. Radno vrijeme može biti izmijenjeno zbog vjerskih obreda, stoga je uvijek dobro provjeriti službenu web stranicu prije posjeta.
Ulaznice:
Ulaz u glavni dio crkve (lađu) je besplatan.
Plaća se ulaz za posjet dijelu s kraljevskim grobnicama i kriptom. Cijena za odraslu osobu je oko 9.50 €. Besplatno je za mlađe od 18 godina i za građane EU od 18 do 25 godina.
Posjet Bazilici Saint-Denis nije samo obilazak još jedne crkve; to je putovanje kroz stoljeća francuske povijesti, umjetnosti i arhitekture. To je prilika da se stane na mjesto gdje je rođen jedan od najutjecajnijih arhitektonskih stilova i oda počast monarsima koji su oblikovali sudbinu nacije.
Powered by GetYourGuide