Na samo dvadesetak kilometara od Pariza, iza pozlaćenih vrata koja blistaju na suncu, leži svijet za sebe – Dvorac Versailles. Ovo nije samo palača; ovo je monumentalni spomenik jednoj eri, opipljivi dokaz neograničene moći i ambicije jednog čovjeka, Kralja Sunca Luja XIV.
Godine 1682., Versailles je i službeno postao sjedište dvora i vlade. Luj XIV. je započeo megalomanski projekt proširenja, pretvarajući očevu kolibu u najraskošniju palaču u Europi. Najveći arhitekti, umjetnici i dizajneri tog doba, poput Louisa Le Vaua, Julesa Hardouin-Mansarta i slikara Charlesa Le Bruna, radili su na ostvarenju kraljeve vizije. Versailles je postao zlatni kavez: plemići su se morali natjecati za kraljevu naklonost kroz složene rituale i ceremonije, gubeći pritom svoju neovisnost i moć. Dvorac je bio pozornica na kojoj je Kralj Sunce bio glavni redatelj i glumac.
Arhitektonsko i umjetničko čudo: Put kroz raskoš
Unutrašnjost dvorca je simfonija mramora, zlata, baršuna i umjetnosti koja slavi kralja i Francusku. Svaka prostorija priča svoju priču.
Dvorana ogledala (Galerie des Glaces): Apsolutno srce dvorca i jedno od najimpresivnijih mjesta na svijetu. Ova 73 metra dugačka dvorana ukrašena je sa 357 ogledala postavljenih nasuprot sedamnaest velikih prozora koji gledaju na vrtove. Ogledala su u to vrijeme bila luksuz bez presedana, a njihov broj i veličina demonstrirali su francusku ekonomsku i tehnološku nadmoć nad Venecijom, tadašnjim centrom proizvodnje. Svod dvorane oslikao je Charles Le Brun, prikazujući vojne i političke uspjehe Luja XIV. Ovdje je 1919. godine potpisan i Versajski ugovor, čime je i službeno okončan Prvi svjetski rat.
Niz od sedam salona koji su služili kao javni prostori za ceremonije i primanja. Svaki salon nosi ime po jednom od antičkih božanstava (Venera, Mars, Merkur), a vrhunac je Salon Apolona, boga Sunca, koji je služio kao prijestolna dvorana.
Kraljevska opera i Kraljevska kapela: Dva arhitektonska bisera. Opera, izgrađena u potpunosti od drveta (koje je oslikano da izgleda kao mramor radi akustike), bila je jedna od najmodernijih u Europi. Kapela, s visokim svodovima i raskošnim orguljama, bila je mjesto gdje je dvor svakodnevno prisustvovao misi.
Vrtovi – Gdje priroda sluša kralja
Ako je dvorac bio simbol političke moći, njegovi vrtovi su simbol čovjekove dominacije nad prirodom. Dizajnirao ih je genijalni André Le Nôtre, a prostiru se na 800 hektara.
Formalni vrtovi: Savršeno podšišane živice, geometrijski raspoređene cvjetne gredice (parteri), kipovi i staze stvaraju iluziju reda i beskonačne perspektive.
Fontane i Grand Canal: Više od 50 fontana s mitološkim temama predstavlja tehnološko čudo svog vremena. Grand Canal, dugačak 1.6 kilometara, služio je za kraljevske zabave i vožnje gondolama koje je Luj XIV. dobio na poklon od Mletačke Republike.
Veliki i Mali Trianon: Udaljeni od glavne palače, ovi manji dvorci služili su kao privatna utočišta za kraljeve. Veliki Trianon, s prepoznatljivom ružičastom mramornom fasadom, bio je bijeg za Luja XIV.
Kraljičino selo (Hameau de la Reine): Najšarmantniji dio imanja, izgrađen za Mariju Antoanetu. Ona je ovdje stvorila idealizirano, rustikalno selo s mlinom, farmom i jezerom, bježeći od krute etikecije glavnog dvorca u privid jednostavnog seoskog života.
Priče iza Zlatne fasade
Revolucija kuca na vrata: 5. listopada 1789., gomila od nekoliko tisuća žena marširala je iz Pariza do Versaillesa, zahtijevajući kruh. Sljedećeg dana, provalile su u dvorac, prisilivši kralja Luja XVI. i Mariju Antoanetu da se s njima vrate u Pariz. Nikada se više nisu vratili u Versailles.
Život na dvoru: U dvorcu je živjelo i radilo i do 10,000 ljudi – od kraljevske obitelji do slugu. Život je bio reguliran strogom etiketom koja je diktirala svaki aspekt dana, od kraljevog buđenja do odlaska na spavanje.
Turističke informacije: Planirajte vaše putovanje
Lokacija: Place d'Armes, 78000 Versailles, Francuska.
Kako doći: Najlakši i najpopularniji način dolaska iz Pariza je regionalnim vlakom RER, linija C. Vlak vozi do postaje Versailles-Château – Rive Gauche, koja je udaljena samo 10 minuta hoda od ulaza u dvorac.
Ulaznice i radno vrijeme:
Cijena po danu (ulaznica 'Passport'): Preporučuje se kupnja ulaznice "Passport" koja omogućuje ulaz u cijelo imanje (Dvorac, vrtovi, imanje Trianon i Kraljičino selo). Cijena se kreće oko 32 € po osobi pri online kupnji. Cijene mogu varirati. Online kupnja unaprijed je gotovo obavezna kako biste rezervirali točno vrijeme ulaska i izbjegli višesatne redove.
Radno vrijeme: Dvorac je otvoren svakog dana osim ponedjeljka, od 9:00 do 18:30 (visoka sezona). Vrtovi i park su otvoreni svaki dan i ulaz u njih je često besplatan, osim u dane kada se održavaju glazbeni showovi fontana (obično vikendom od proljeća do jeseni).
Savjet: Odvojite cijeli dan za posjet. Versailles je ogroman i nemoguće ga je doživjeti u žurbi.
Posjet Versaillesu je putovanje u drugo vrijeme. To je lekcija iz povijesti, umjetnosti i ljudske ambicije. Dok šetate Dvoranom ogledala ili se divite savršenoj simetriji vrtova, ne možete se ne osjećati kao statist u jednoj od najvećih drama svjetske povijesti, čiji odjeci i danas oblikuju naš svijet
Zakoračiti u Versailles znači uroniti u epicentar francuske povijesti, u labirint blještavila, intriga, umjetnosti i revolucije koji i danas, stoljećima kasnije, ostavlja bez daha. Posjetili smo ovaj UNESCO-ov spomenik svjetske baštine kako bismo istražili njegove priče, od raskošnih dvorana do skrivenih kutaka njegovih legendarnih vrtova.
Povijest: Od lovačke kolibe do političkog svemira
Priča o Versaillesu ne počinje s glamurom. Na njegovom mjestu se u ranom 17. stoljeću nalazila tek skromna lovačka koliba od cigle i kamena, koju je sagradio Luj XIII. Njegov sin, Luj XIV., imao je daleko veće vizije. Duboko potresen pobunom plemstva (Fronda) tijekom svoje mladosti, Luj XIV. je odlučio stvoriti sjedište moći izvan Pariza – mjesto gdje bi mogao centralizirati francusku vladu i, što je još važnije, držati plemiće pod stalnim nadzorom.
Povijest: Od lovačke kolibe do političkog svemira
Priča o Versaillesu ne počinje s glamurom. Na njegovom mjestu se u ranom 17. stoljeću nalazila tek skromna lovačka koliba od cigle i kamena, koju je sagradio Luj XIII. Njegov sin, Luj XIV., imao je daleko veće vizije. Duboko potresen pobunom plemstva (Fronda) tijekom svoje mladosti, Luj XIV. je odlučio stvoriti sjedište moći izvan Pariza – mjesto gdje bi mogao centralizirati francusku vladu i, što je još važnije, držati plemiće pod stalnim nadzorom.
Godine 1682., Versailles je i službeno postao sjedište dvora i vlade. Luj XIV. je započeo megalomanski projekt proširenja, pretvarajući očevu kolibu u najraskošniju palaču u Europi. Najveći arhitekti, umjetnici i dizajneri tog doba, poput Louisa Le Vaua, Julesa Hardouin-Mansarta i slikara Charlesa Le Bruna, radili su na ostvarenju kraljeve vizije. Versailles je postao zlatni kavez: plemići su se morali natjecati za kraljevu naklonost kroz složene rituale i ceremonije, gubeći pritom svoju neovisnost i moć. Dvorac je bio pozornica na kojoj je Kralj Sunce bio glavni redatelj i glumac.
Arhitektonsko i umjetničko čudo: Put kroz raskoš
Unutrašnjost dvorca je simfonija mramora, zlata, baršuna i umjetnosti koja slavi kralja i Francusku. Svaka prostorija priča svoju priču.
Dvorana ogledala (Galerie des Glaces): Apsolutno srce dvorca i jedno od najimpresivnijih mjesta na svijetu. Ova 73 metra dugačka dvorana ukrašena je sa 357 ogledala postavljenih nasuprot sedamnaest velikih prozora koji gledaju na vrtove. Ogledala su u to vrijeme bila luksuz bez presedana, a njihov broj i veličina demonstrirali su francusku ekonomsku i tehnološku nadmoć nad Venecijom, tadašnjim centrom proizvodnje. Svod dvorane oslikao je Charles Le Brun, prikazujući vojne i političke uspjehe Luja XIV. Ovdje je 1919. godine potpisan i Versajski ugovor, čime je i službeno okončan Prvi svjetski rat.
Niz od sedam salona koji su služili kao javni prostori za ceremonije i primanja. Svaki salon nosi ime po jednom od antičkih božanstava (Venera, Mars, Merkur), a vrhunac je Salon Apolona, boga Sunca, koji je služio kao prijestolna dvorana.
Kraljevska opera i Kraljevska kapela: Dva arhitektonska bisera. Opera, izgrađena u potpunosti od drveta (koje je oslikano da izgleda kao mramor radi akustike), bila je jedna od najmodernijih u Europi. Kapela, s visokim svodovima i raskošnim orguljama, bila je mjesto gdje je dvor svakodnevno prisustvovao misi.
Vrtovi – Gdje priroda sluša kralja
Ako je dvorac bio simbol političke moći, njegovi vrtovi su simbol čovjekove dominacije nad prirodom. Dizajnirao ih je genijalni André Le Nôtre, a prostiru se na 800 hektara.
Formalni vrtovi: Savršeno podšišane živice, geometrijski raspoređene cvjetne gredice (parteri), kipovi i staze stvaraju iluziju reda i beskonačne perspektive.
Fontane i Grand Canal: Više od 50 fontana s mitološkim temama predstavlja tehnološko čudo svog vremena. Grand Canal, dugačak 1.6 kilometara, služio je za kraljevske zabave i vožnje gondolama koje je Luj XIV. dobio na poklon od Mletačke Republike.
Veliki i Mali Trianon: Udaljeni od glavne palače, ovi manji dvorci služili su kao privatna utočišta za kraljeve. Veliki Trianon, s prepoznatljivom ružičastom mramornom fasadom, bio je bijeg za Luja XIV.
Kraljičino selo (Hameau de la Reine): Najšarmantniji dio imanja, izgrađen za Mariju Antoanetu. Ona je ovdje stvorila idealizirano, rustikalno selo s mlinom, farmom i jezerom, bježeći od krute etikecije glavnog dvorca u privid jednostavnog seoskog života.
Priče iza Zlatne fasade
Revolucija kuca na vrata: 5. listopada 1789., gomila od nekoliko tisuća žena marširala je iz Pariza do Versaillesa, zahtijevajući kruh. Sljedećeg dana, provalile su u dvorac, prisilivši kralja Luja XVI. i Mariju Antoanetu da se s njima vrate u Pariz. Nikada se više nisu vratili u Versailles.
Život na dvoru: U dvorcu je živjelo i radilo i do 10,000 ljudi – od kraljevske obitelji do slugu. Život je bio reguliran strogom etiketom koja je diktirala svaki aspekt dana, od kraljevog buđenja do odlaska na spavanje.
Turističke informacije: Planirajte vaše putovanje
Lokacija: Place d'Armes, 78000 Versailles, Francuska.
Kako doći: Najlakši i najpopularniji način dolaska iz Pariza je regionalnim vlakom RER, linija C. Vlak vozi do postaje Versailles-Château – Rive Gauche, koja je udaljena samo 10 minuta hoda od ulaza u dvorac.
Ulaznice i radno vrijeme:
Cijena po danu (ulaznica 'Passport'): Preporučuje se kupnja ulaznice "Passport" koja omogućuje ulaz u cijelo imanje (Dvorac, vrtovi, imanje Trianon i Kraljičino selo). Cijena se kreće oko 32 € po osobi pri online kupnji. Cijene mogu varirati. Online kupnja unaprijed je gotovo obavezna kako biste rezervirali točno vrijeme ulaska i izbjegli višesatne redove.
Radno vrijeme: Dvorac je otvoren svakog dana osim ponedjeljka, od 9:00 do 18:30 (visoka sezona). Vrtovi i park su otvoreni svaki dan i ulaz u njih je često besplatan, osim u dane kada se održavaju glazbeni showovi fontana (obično vikendom od proljeća do jeseni).
Savjet: Odvojite cijeli dan za posjet. Versailles je ogroman i nemoguće ga je doživjeti u žurbi.
Posjet Versaillesu je putovanje u drugo vrijeme. To je lekcija iz povijesti, umjetnosti i ljudske ambicije. Dok šetate Dvoranom ogledala ili se divite savršenoj simetriji vrtova, ne možete se ne osjećati kao statist u jednoj od najvećih drama svjetske povijesti, čiji odjeci i danas oblikuju naš svijet
Powered by GetYourGuide