Kada putujemo i istražujemo svijet, često zaboravljamo kako su povijesne niti nevidljivo, ali čvrsto isprepletene, povezujući naizgled udaljene krajeve Europe u jednu veličanstvenu priču. Kao netko tko duboko cijeni povijest, tradiciju i one nijeme svjedoke prošlosti koje pronalazimo na starim trgovima i bojištima, uvijek iznova ostanem fasciniran time kako jedan sudbonosni događaj na blatnjavom polju može oblikovati najluksuznije vizure svjetskih metropola. Upravo takva, gotovo nevjerojatna nit, povezuje pitomi moravski krajolik i blistavi pariški osmerokut moći.
Genijalnom taktičkom varkom, fingirajući slabost i namjerno prepuštajući strateški važnu uzvisinu Prace(Pratzen), Napoleon je namamio saveznike u smrtonosnu zamku. Dok su ruske i austrijske trupe silazile s visoravni u lov na naizgled slabo francusko desno krilo, skriveni francuski korpus pod zapovjedništvom maršala Soulta iznenada je udario iz magle, presjekao njihove linije i izazvao potpuni kaos.
Želeći ovjekovječiti pobjedu svoje Velike armije, Napoleon je usred trga naredio podizanje 44 metra visokog Vendômskog stupa. Prema legendi, impresivni spiralni brončani reljefi koji ga ukrašavaju izliveni su upravo od onih 1200 topova zaplijenjenih od poraženih ruske i austrijske vojske na moravskim poljima. Na samom vrhu tog zdanja postavljena je Napoleonova statua u liku rimskog cara. Gledajući taj spomenik, nemoguće je ne osjetiti težinu tradicije, svjesni da je bronca koja danas blista na pariškom suncu nekoć sijevala vatrom i barutom.
Danas je Place Vendôme globalni epicentar visokog draguljarstva i luksuza, mjesto gdje povijest susreće prestiž u salonima legendarnih kuća kao što su Cartier, Boucheron i Rolex. Na broju 15 stoji slavni Hôtel Ritz, u čijim su hodnicima svoje priče ispisivali Coco Chanel, Ernest Hemingway, pa čak i princeza Diana, koja je tamo provela svoju posljednju večer. S druge strane, ravnice oko Slavkova u Brna danas su tihi spomenici mira, prostranstva koja pozivaju na promišljanje.
Za svakog pravog zaljubljenika u putovanja, obilazak ova dva mjesta pruža jedinstvenu zaokruženu priču. Posjetite li Pariz, prošetajte Trgom Place Vendôme dvaput – jednom danju kako biste se divili arhitekturi, a drugi put navečer, kada diskretna rasvjeta stvara gotovo filmsku atmosferu. A kada vas put nanese u pitomu Češku, stanite na uzvisinu Prace(Pratzen). U tišini tog mjesta, daleko od pariškog glamura, odzvanja jeka prošlosti koja nas uči o neizbrisivim tragovima koje veliki povijesni trenuci ostavljaju u vremenu i prostoru.
Bitka koja je prekrojila Europu
Sve počinje u srcu Moravske, nedaleko od Brna, u gradiću Slavkov – poznatijem pod povijesnim njemačkim imenom Austerlitz. Tog hladnog 2. prosinca 1805. godine, točno na prvu godišnjicu svoje krunidbe, Napoleon Bonaparte ispisao je jednu od najbriljantnijih stranica vojne povijesti. U znamenitoj "Bitci triju careva", sa svojih 70.000 vojnika suočio se s brojčano nadmoćnijom udruženom vojskom ruskog cara Aleksandra I. i austrijskog cara Franje II.
Sve počinje u srcu Moravske, nedaleko od Brna, u gradiću Slavkov – poznatijem pod povijesnim njemačkim imenom Austerlitz. Tog hladnog 2. prosinca 1805. godine, točno na prvu godišnjicu svoje krunidbe, Napoleon Bonaparte ispisao je jednu od najbriljantnijih stranica vojne povijesti. U znamenitoj "Bitci triju careva", sa svojih 70.000 vojnika suočio se s brojčano nadmoćnijom udruženom vojskom ruskog cara Aleksandra I. i austrijskog cara Franje II.
Genijalnom taktičkom varkom, fingirajući slabost i namjerno prepuštajući strateški važnu uzvisinu Prace(Pratzen), Napoleon je namamio saveznike u smrtonosnu zamku. Dok su ruske i austrijske trupe silazile s visoravni u lov na naizgled slabo francusko desno krilo, skriveni francuski korpus pod zapovjedništvom maršala Soulta iznenada je udario iz magle, presjekao njihove linije i izazvao potpuni kaos.
Rezultat je bio katastrofalan za koaliciju: oko 27.000 poginulih, ranjenih i zarobljenih vojnika, te 180 izgubljenih topova. Taj je poraz doveo do kraja Svetog Rimskog Carstva, a Austrija je potpisivanjem Požunskog mira izgubila goleme teritorije, uključujući i naše krajeve – Dalmaciju i Istru.
Bronca iz Austerlitza u srcu Pariza
No, priča o tim zaplijenjenim topovima tu ne završava. Ona se seli stotinama kilometara dalje, u srce 1. pariškog arondismana, na arhitektonski dragulj – Trg Place Vendôme. Iako je ovaj savršeno simetrični osmerokutni trg prvotno zamišljen krajem 17. stoljeća kao spomenik Kralju Suncu, Luju XIV., svoj današnji, najprepoznatljiviji pečat dobio je upravo zahvaljujući trijumfu kod Austerlitza.
No, priča o tim zaplijenjenim topovima tu ne završava. Ona se seli stotinama kilometara dalje, u srce 1. pariškog arondismana, na arhitektonski dragulj – Trg Place Vendôme. Iako je ovaj savršeno simetrični osmerokutni trg prvotno zamišljen krajem 17. stoljeća kao spomenik Kralju Suncu, Luju XIV., svoj današnji, najprepoznatljiviji pečat dobio je upravo zahvaljujući trijumfu kod Austerlitza.
Želeći ovjekovječiti pobjedu svoje Velike armije, Napoleon je usred trga naredio podizanje 44 metra visokog Vendômskog stupa. Prema legendi, impresivni spiralni brončani reljefi koji ga ukrašavaju izliveni su upravo od onih 1200 topova zaplijenjenih od poraženih ruske i austrijske vojske na moravskim poljima. Na samom vrhu tog zdanja postavljena je Napoleonova statua u liku rimskog cara. Gledajući taj spomenik, nemoguće je ne osjetiti težinu tradicije, svjesni da je bronca koja danas blista na pariškom suncu nekoć sijevala vatrom i barutom.
Od revolucionarnog gnjeva do vrhunca luksuza
Sudbina Vendômskog stupa bila je jednako burna kao i povijest same Francuske. Tijekom Pariške komune 1871. godine, revolucionari predvođeni slavnim slikarom Gustaveom Courbetom srušili su stup uz veliko slavlje, videći ga kao omraženi simbol militarizma. Ipak, povijesna baština je na kraju pobijedila. Stup je ponovno podignut 1874. godine, a nesretni Courbet osuđen je na plaćanje basnoslovnih troškova obnove, što ga je financijski potpuno uništilo.
Sudbina Vendômskog stupa bila je jednako burna kao i povijest same Francuske. Tijekom Pariške komune 1871. godine, revolucionari predvođeni slavnim slikarom Gustaveom Courbetom srušili su stup uz veliko slavlje, videći ga kao omraženi simbol militarizma. Ipak, povijesna baština je na kraju pobijedila. Stup je ponovno podignut 1874. godine, a nesretni Courbet osuđen je na plaćanje basnoslovnih troškova obnove, što ga je financijski potpuno uništilo.
Danas je Place Vendôme globalni epicentar visokog draguljarstva i luksuza, mjesto gdje povijest susreće prestiž u salonima legendarnih kuća kao što su Cartier, Boucheron i Rolex. Na broju 15 stoji slavni Hôtel Ritz, u čijim su hodnicima svoje priče ispisivali Coco Chanel, Ernest Hemingway, pa čak i princeza Diana, koja je tamo provela svoju posljednju večer. S druge strane, ravnice oko Slavkova u Brna danas su tihi spomenici mira, prostranstva koja pozivaju na promišljanje.
