Saint-Maximin-la-Sainte-Baume, gradić smješten u srcu Provanse, predstavlja jedinstveni spoj duboke povijesti, vjerske predanosti i mediteranskog šarma. Udaljen svega 40 kilometara od Aix-en-Provencea, u podnožju planine Sainte-Baume, ovaj grad nije samo slikovito provansalsko naselje, već i jedno od najvažnijih hodočasničkih mjesta u kršćanstvu, neraskidivo vezano uz legendu o Mariji Magdaleni.
Povijest i legenda o Mariji Magdaleni
Povijest grada seže u rimsko doba, o čemu svjedoče ostaci rimske vile Lata pronađeni u središtu grada. Međutim, ključni trenutak koji je zauvijek oblikovao sudbinu Saint-Maximina dogodio se 12. prosinca 1279. godine. Tada je, prema predaji, u kripti male crkve otkriven sarkofag za koji se vjerovalo da sadrži posmrtne ostatke Marije Magdalene.
Ovo otkriće, popraćeno pričama o čudima, privuklo je pažnju Karla II. Anžuvinskog, tadašnjeg napuljskog kralja i grofa od Provanse. On je 1295. godine, uz blagoslov pape Bonifacija VIII., započeo izgradnju monumentalne gotičke bazilike posvećene svetici, koja je trebala postati dom njezinim relikvijama.
Prema legendi, Marija Magdalena je, zajedno sa svojim bratom Lazarom i svetim Maksiminom, čudom doplovila iz Svete Zemlje do obala Camarguea. Nakon što je obratila stanovnike Marseillea, povukla se u pokornički život u špilju (na provansalskom baume) u planinama koje danas nose njezino ime – Sainte-Baume. Sahranjena je u tada malenom mjestu koje će kasnije po njezinom suputniku dobiti ime Saint-Maximin.
Povijest i legenda o Mariji Magdaleni
Povijest grada seže u rimsko doba, o čemu svjedoče ostaci rimske vile Lata pronađeni u središtu grada. Međutim, ključni trenutak koji je zauvijek oblikovao sudbinu Saint-Maximina dogodio se 12. prosinca 1279. godine. Tada je, prema predaji, u kripti male crkve otkriven sarkofag za koji se vjerovalo da sadrži posmrtne ostatke Marije Magdalene.
Ovo otkriće, popraćeno pričama o čudima, privuklo je pažnju Karla II. Anžuvinskog, tadašnjeg napuljskog kralja i grofa od Provanse. On je 1295. godine, uz blagoslov pape Bonifacija VIII., započeo izgradnju monumentalne gotičke bazilike posvećene svetici, koja je trebala postati dom njezinim relikvijama.
Prema legendi, Marija Magdalena je, zajedno sa svojim bratom Lazarom i svetim Maksiminom, čudom doplovila iz Svete Zemlje do obala Camarguea. Nakon što je obratila stanovnike Marseillea, povukla se u pokornički život u špilju (na provansalskom baume) u planinama koje danas nose njezino ime – Sainte-Baume. Sahranjena je u tada malenom mjestu koje će kasnije po njezinom suputniku dobiti ime Saint-Maximin.
Bazilika Svete Marije Magdalene: Gotički div Provanse
Izgradnja bazilike trajala je stoljećima, prekidana epidemijom kuge 1348. godine, i nikada nije u potpunosti dovršena; i danas joj nedostaju zapadno pročelje, portal i zvonici. Unatoč tome, ona predstavlja najvažniji primjer gotičke arhitekture u Provansi.
Glavne znamenitosti unutar bazilike:
Kripta: Srce bazilike i glavno mjesto hodočašća, gdje se čuvaju najvažniji artefakti. Posjetitelji se mogu spustiti u ovu podzemnu prostoriju posvećenu 1316. godine.
Relikvijar s lubanjom Marije Magdalene: Najcjenjenija relikvija, izložena u staklenom sarkofagu. Znanstveno testiranje vlasi kose pronađene uz relikviju potvrdilo je da pripada ženi mogućeg židovskog podrijetla, ali nije moglo potvrditi njezin identitet.
Sarkofazi svetaca: U kripti se nalaze i četiri mramorna sarkofaga za koje se vjeruje da pripadaju svecima koji su pratili Mariju Magdalenu: sv. Maksiminu, sv. Marceli, sv. Suzani i sv. Sidoniju. Ovi sarkofazi, ukrašeni ranokršćanskim reljefima, datiraju iz 4. stoljeća.
Orgulje: Bazilika se ponosi veličanstvenim orguljama koje doprinose duhovnom ozračju prostora.
Bazilika Svete Marije Magdalene: Gotički div Provanse
Izgradnja bazilike trajala je stoljećima, prekidana epidemijom kuge 1348. godine, i nikada nije u potpunosti dovršena; i danas joj nedostaju zapadno pročelje, portal i zvonici. Unatoč tome, ona predstavlja najvažniji primjer gotičke arhitekture u Provansi.
Glavne znamenitosti unutar bazilike:
Kripta: Srce bazilike i glavno mjesto hodočašća, gdje se čuvaju najvažniji artefakti. Posjetitelji se mogu spustiti u ovu podzemnu prostoriju posvećenu 1316. godine.
Relikvijar s lubanjom Marije Magdalene: Najcjenjenija relikvija, izložena u staklenom sarkofagu. Znanstveno testiranje vlasi kose pronađene uz relikviju potvrdilo je da pripada ženi mogućeg židovskog podrijetla, ali nije moglo potvrditi njezin identitet.
Sarkofazi svetaca: U kripti se nalaze i četiri mramorna sarkofaga za koje se vjeruje da pripadaju svecima koji su pratili Mariju Magdalenu: sv. Maksiminu, sv. Marceli, sv. Suzani i sv. Sidoniju. Ovi sarkofazi, ukrašeni ranokršćanskim reljefima, datiraju iz 4. stoljeća.
Orgulje: Bazilika se ponosi veličanstvenim orguljama koje doprinose duhovnom ozračju prostora.
Turističke informacije
Saint-Maximin-la-Sainte-Baume i njegova okolica nude bogat sadržaj za posjetitelje, od duhovnih do prirodnih atrakcija.
Kako doći:
Automobilom: Grad je lako dostupan putem autoceste A8 koja povezuje Aix-en-Provence i Nicu.
Javnim prijevozom: Najbliže veće prometno čvorište je Aix-en-Provence, udaljen oko 40 km. Iz Aix-en-Provencea i Marseillea redovito voze regionalni autobusi (Zou!) prema Saint-Maximin-la-Sainte-Baume. Putovanje autobusom iz Aix-en-Provencea traje otprilike 45-60 minuta.
Što posjetiti:
Bazilika Svete Marije Magdalene: Obavezna postaja za svakog posjetitelja. Ulaz je besplatan, a atmosfera unutar ove masivne građevine je neponovljiva.
Kraljevski samostan: Uz baziliku se nalazi i samostan, koji danas funkcionira kao hotel i kulturni centar, nudeći uvid u život dominikanskog reda koji je stoljećima čuvao relikvije.
Špilja svete Marije Magdalene (Grotte de la Sainte-Baume): Za one željne potpunog iskustva, preporučuje se posjet špilji u kojoj je svetica navodno provela posljednje godine života. Špilja se nalazi u planinskom masivu Sainte-Baume, otprilike 20 km od grada. Do nje se dolazi pješačkom stazom kroz šumu, a uspon traje oko 45 minuta.
Grad se odlikuje vrućom mediteranskom klimom, s najvišim temperaturama u srpnju. S populacijom od preko 16,000 stanovnika, Saint-Maximin je živahan grad koji uspješno spaja svoju bogatu baštinu s modernim životom, nudeći posjetiteljima autentično iskustvo Provanse.
Turističke informacije
Saint-Maximin-la-Sainte-Baume i njegova okolica nude bogat sadržaj za posjetitelje, od duhovnih do prirodnih atrakcija.
Kako doći:
Automobilom: Grad je lako dostupan putem autoceste A8 koja povezuje Aix-en-Provence i Nicu.
Javnim prijevozom: Najbliže veće prometno čvorište je Aix-en-Provence, udaljen oko 40 km. Iz Aix-en-Provencea i Marseillea redovito voze regionalni autobusi (Zou!) prema Saint-Maximin-la-Sainte-Baume. Putovanje autobusom iz Aix-en-Provencea traje otprilike 45-60 minuta.
Što posjetiti:
Bazilika Svete Marije Magdalene: Obavezna postaja za svakog posjetitelja. Ulaz je besplatan, a atmosfera unutar ove masivne građevine je neponovljiva.
Kraljevski samostan: Uz baziliku se nalazi i samostan, koji danas funkcionira kao hotel i kulturni centar, nudeći uvid u život dominikanskog reda koji je stoljećima čuvao relikvije.
Špilja svete Marije Magdalene (Grotte de la Sainte-Baume): Za one željne potpunog iskustva, preporučuje se posjet špilji u kojoj je svetica navodno provela posljednje godine života. Špilja se nalazi u planinskom masivu Sainte-Baume, otprilike 20 km od grada. Do nje se dolazi pješačkom stazom kroz šumu, a uspon traje oko 45 minuta.
Grad se odlikuje vrućom mediteranskom klimom, s najvišim temperaturama u srpnju. S populacijom od preko 16,000 stanovnika, Saint-Maximin je živahan grad koji uspješno spaja svoju bogatu baštinu s modernim životom, nudeći posjetiteljima autentično iskustvo Provanse.