Broj putnika na kruzerima dvostruko je veći ove godine u odnosu na pretpandemijsku 2019., pa kompanije traže od lučkih gradova poput Venecije i Dubrovnika da im dozvole više ulazaka, rekla je danas direktorica zadužena za Europu pri Međunarodnom udruženju kruzerskih linija (CLIA).

"U usporedbi s drugim sektorima u turizmu, kompanije za kružna putovanja brodovima najbrže su se oporavile nakon pandemije koronavirusa", izjavila je Marie-Caroline Laurent za španjolsku novinsku agenciju EFE.

Zahvaljujući snažnom rastu potražnje u Europi i Americi broj putnika na kruzerima bi do kraja godine mogao iznositi 31.5 milijuna, što je dvostruko više nego prije četiri godine.

"Brodovi su praktički već puni za 2024. godinu jer potražnja nikada nije bila veća", rekla je Laurent, čija organizacija zastupa interese takvih brodskih kompanija.

I u Dubrovniku strahuju od navale turista

Stanovnici nekih gradova na Mediteranu, poput Venecije, Dubrovnika i Barcelone, strahuju od tolike navale turista. Zbog toga ograničavaju ulaske divovskim brodovima u luke s kojih putnici preplavljuju povijesne centre, negativno utječu na okoliš, opterećuju cestovnu infrastrukturu i remete svakodnevni život građana.

"Ne možemo prisiliti gradove da primaju kruzere, ali oni moraju znati da puno poslova ide ruku pod ruku s njima", rekla je Laurent.

Što su napravili Venecija, Barcelona i Dubrovnik?

Venecija je 2021. godine zabranila sidrenje kruzera u svojoj povijesnoj jezgri zbog štete koju su veliki brodovi prouzročili temeljima grada, a Barcelona će naplaćivati porez na velike brodove. Dubrovnik ne želi da istovremeno u luci budu dva broda s po 2500 ili 3000 putnika.

Brodske kompanije koje ulaze u takve gradove bilježe ove godine rast prihoda jer su ljudi opet počeli putovati nakon što su 2020. ostajali kod kuće zbog pandemije koronavirusa.(Hina)

Hrvatskim Jadranom u prvih pet mjeseci ove godine plovilo je 40 stranih kruzera ili osam manje nego lani, a na njima je u posjet Hrvatskoj došlo 162.5 tisuća ili 68 posto više nego u istim mjesecima prošle godine, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Osim što ih je bilo nešto manje ove godine nego u lanjskih prvih pet mjeseci, strani kruzeri ostvarili su i devet kružnih putovanja manje nego lani, odnosno 126, što je 6.7 posto manje, ali su dulje boravili na Jadranu - ukupno 299 dana ili 7.6 posto više. Od ukupnih kružnih putovanja u pet mjeseci 2023., najviše je ili 71 ostvareno u svibnju, što je dva manje nego u istom mjesecu 2022., ali je na njima u Hrvatsku došlo 83 posto više putnika ili 103 tisuće.

Kako u pet mjeseci tako i u svibnju, tradicionalno je najviše stranih brodova na kružnim putovanjima bilo pod zastavom Bahama, a veliki su kruzeri dolazili pod zastavama još osam zemalja, među kojima iza Bahama slijede brodovi sa zastavama Malte, Paname, Norveške i drugi.

Najviše kružnih putovanja u prvih pet mjeseci kao i cijele godine, a što je višegodišnji trend, ostvareno je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji - 50.8 posto od ukupnih 126, te zatim u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 26.2 posto od ukupnog broja. Preostalih 23 posto od ukupnih putovanja ostvareno je u Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji.

Među hrvatskim morskim lukama, na prvom je mjestu također uobičajeno Dubrovnik, koji je imao najviše posjeta stranih brodova - 95. Slijede luke Split sa 64 posjeta, Zadar s 33, Šibenik s 24, Korčula s 20, Hvar s 15 i Rovinj s deset posjeta kruzera.(Hina)