U srcu Provanse, na obalama rijeke Rhone, uzdiže se Avignon, grad koji odiše poviješću i kulturom. Njegov najprepoznatljiviji simbol je monumentalna Papinska palača (Palais des Papes), veličanstvena građevina koja svjedoči o vremenu kada je Avignon bio središte zapadnog kršćanstva. Zbog svoje iznimne arhitekture i povijesnog značaja, palača je, zajedno sa starom gradskom jezgrom, 1995. godine uvrštena na UNESCO-ov popis svjetske baštine.
Nova palača (Palais Neuf): Izgrađena pod papom Klementom VI. do 1364. godine. Ovaj dio je znatno raskošniji i ekstravagantniji, s velikim kapelama, audijencijskim dvoranama i privatnim odajama ukrašenim dragocjenim freskama.
Unutrašnjost palače bila je raskošno ukrašena djelima nekih od najboljih umjetnika tog doba, uključujući Simonea Martinija i Mattea Giovanettija iz sijenske škole. Njihove freske, iako su mnoge uništene, i danas svjedoče o sjaju papinskog dvora.
Soba jelena (Chambre du Cerf): Papinska radna soba ukrašena freskama s prizorima lova.
Fotografiranje je dopušteno, ali bez upotrebe bljeskalice i stativa
Avignonsko Papinstvo: Stotinu godina moći
Povijest palače neraskidivo je vezana uz takozvano "Avignonsko papinstvo". Godine 1309. papa Klement V., kako bi izbjegao kaos i političke sukobe u Rimu, premjestio je papinsku kuriju u Avignon, koji je tada bio feud napuljskih kraljeva. Time je započelo razdoblje u kojem je sedam papa stolovalo u ovom francuskom gradu, sve do 1377. godine.
Gradnja palače započela je 1335. godine za vrijeme pontifikata Benedikta XII. i nastavila se pod njegovim nasljednicima. U samo nekoliko desetljeća, na stjenovitoj uzvisini iznad rijeke, niknula je impresivna utvrda i rezidencija, koja se prostire na više od 11.000 četvornih metara, što je čini najvećom gotičkom palačom na svijetu. Kako bi osigurao potpunu kontrolu, papa Klement VI. je 1348. godine kupio grad Avignon od napuljske kraljice Ivane I.. Nakon povratka papinstva u Rim, palača je služila kao rezidencija papinskih legata, no tijekom Francuske revolucije je opljačkana i korištena kao vojarna i zatvor, pri čemu je uništen veći dio njezina blaga.
Povijest palače neraskidivo je vezana uz takozvano "Avignonsko papinstvo". Godine 1309. papa Klement V., kako bi izbjegao kaos i političke sukobe u Rimu, premjestio je papinsku kuriju u Avignon, koji je tada bio feud napuljskih kraljeva. Time je započelo razdoblje u kojem je sedam papa stolovalo u ovom francuskom gradu, sve do 1377. godine.
Gradnja palače započela je 1335. godine za vrijeme pontifikata Benedikta XII. i nastavila se pod njegovim nasljednicima. U samo nekoliko desetljeća, na stjenovitoj uzvisini iznad rijeke, niknula je impresivna utvrda i rezidencija, koja se prostire na više od 11.000 četvornih metara, što je čini najvećom gotičkom palačom na svijetu. Kako bi osigurao potpunu kontrolu, papa Klement VI. je 1348. godine kupio grad Avignon od napuljske kraljice Ivane I.. Nakon povratka papinstva u Rim, palača je služila kao rezidencija papinskih legata, no tijekom Francuske revolucije je opljačkana i korištena kao vojarna i zatvor, pri čemu je uništen veći dio njezina blaga.
Arhitektonsko Remek-djelo Gotike
Papinska palača zapravo se sastoji od dva spojena dijela :
Stara palača (Palais Vieux): Izgrađena za vrijeme pape Benedikta XII. između 1334. i 1342. godine. Odlikuje se strogošću i jednostavnošću, a njezina arhitektura podsjeća na cistercitske samostane.
Arhitektonsko Remek-djelo Gotike
Papinska palača zapravo se sastoji od dva spojena dijela :
Stara palača (Palais Vieux): Izgrađena za vrijeme pape Benedikta XII. između 1334. i 1342. godine. Odlikuje se strogošću i jednostavnošću, a njezina arhitektura podsjeća na cistercitske samostane.
Nova palača (Palais Neuf): Izgrađena pod papom Klementom VI. do 1364. godine. Ovaj dio je znatno raskošniji i ekstravagantniji, s velikim kapelama, audijencijskim dvoranama i privatnim odajama ukrašenim dragocjenim freskama.
Unutrašnjost palače bila je raskošno ukrašena djelima nekih od najboljih umjetnika tog doba, uključujući Simonea Martinija i Mattea Giovanettija iz sijenske škole. Njihove freske, iako su mnoge uništene, i danas svjedoče o sjaju papinskog dvora.
Danas je za posjetitelje otvoreno više od 25 prostorija, uključujući ceremonijalne dvorane, kapelice, klaustar i privatne papinske odaje. Iako su mnoge sobe ispražnjene tijekom stoljeća, posjetitelji uz pomoć Histopada – tableta s proširenom stvarnošću koji je uključen u cijenu ulaznice – mogu doživjeti kako su te prostorije izgledale u 14. stoljeću u punom sjaju.
Najznačajniji dijelovi palače uključuju:
Velika kapela (Grande Chapelle): Ogromna dvorana koja se danas koristi za velike umjetničke izložbe. U njoj su izlagali umjetnici poput Picassa (1970.).
Najznačajniji dijelovi palače uključuju:
Velika kapela (Grande Chapelle): Ogromna dvorana koja se danas koristi za velike umjetničke izložbe. U njoj su izlagali umjetnici poput Picassa (1970.).
Soba jelena (Chambre du Cerf): Papinska radna soba ukrašena freskama s prizorima lova.
Dvorana za konzistorij (Salle du Consistoire): Mjesto gdje su se sastajali kardinali.
Glavno dvorište (Cour d'Honneur): Svakog ljeta ovo dvorište postaje kazalište na otvorenom i središnje mjesto poznatog Avignonskog festivala, kojeg je 1947. osnovao Jean Vilar.
Osim same palače, posjetitelji mogu obići i Papinske vrtove koji su dostupni neovisno o palači.
Dvorana za konzistorij (Salle du Consistoire): Mjesto gdje su se sastajali kardinali.
Glavno dvorište (Cour d'Honneur): Svakog ljeta ovo dvorište postaje kazalište na otvorenom i središnje mjesto poznatog Avignonskog festivala, kojeg je 1947. osnovao Jean Vilar.
Osim same palače, posjetitelji mogu obići i Papinske vrtove koji su dostupni neovisno o palači.
Turističke Informacije i kako doći
Lokacija: Palača se nalazi na trgu Place du Palais, u samom srcu povijesne jezgre Avignona.
Kako doći:
Pješice: Do palače se lako dolazi pješice s bilo koje točke unutar gradskih zidina, za najviše 20 minuta.
Biciklom: Palača nosi oznaku "Accueil Vélo", što znači da su biciklisti dobrodošli i imaju na raspolaganju posebne usluge.
Javnim prijevozom: Dostupne su gradske autobusne linije koje vode do centra grada.
Radno vrijeme i ulaznice:
Palača je otvorena svaki dan tijekom cijele godine. Posljednji ulaz je sat vremena prije zatvaranja.
Preporučuje se kupnja ulaznica putem interneta kako bi se izbjegle gužve.
Cijene variraju, a postoje popusti za studente, starije od 60 godina i djecu (8-17 godina). Za djecu mlađu od 8 godina ulaz je besplatan.
Histopad tablet s audio vodičem dostupan je na 7 jezika i uključen je u cijenu ulaznice.
Važne napomene:
Osobe u invalidskim kolicima imaju ograničen pristup palači i mostu.
Unos velikih torbi i hrane nije dozvoljen.
Lokacija: Palača se nalazi na trgu Place du Palais, u samom srcu povijesne jezgre Avignona.
Kako doći:
Pješice: Do palače se lako dolazi pješice s bilo koje točke unutar gradskih zidina, za najviše 20 minuta.
Biciklom: Palača nosi oznaku "Accueil Vélo", što znači da su biciklisti dobrodošli i imaju na raspolaganju posebne usluge.
Javnim prijevozom: Dostupne su gradske autobusne linije koje vode do centra grada.
Radno vrijeme i ulaznice:
Palača je otvorena svaki dan tijekom cijele godine. Posljednji ulaz je sat vremena prije zatvaranja.
Preporučuje se kupnja ulaznica putem interneta kako bi se izbjegle gužve.
Cijene variraju, a postoje popusti za studente, starije od 60 godina i djecu (8-17 godina). Za djecu mlađu od 8 godina ulaz je besplatan.
Histopad tablet s audio vodičem dostupan je na 7 jezika i uključen je u cijenu ulaznice.
Važne napomene:
Osobe u invalidskim kolicima imaju ograničen pristup palači i mostu.
Unos velikih torbi i hrane nije dozvoljen.
Fotografiranje je dopušteno, ali bez upotrebe bljeskalice i stativa