Dnevnik sa putovanja

Portal o putovanjima, zanimljivostima,tehnologiji i životnom stilu.


Home Archive for 2020-01-05

Ulazak u Carrières de Lumières umjetničku galeriju ravan je ulasku u san gdje vas čeka jedinstveno iskustvo slike, zvuka i svjetla. 

Smješten na jugu Francuske, stari kamenolom Doline Pakla (Val d’Enfer) je pretvoren u umjetničku galeriju još prije 30 godina, a od tada se u njemu redovno priređuju spektakularne audiovizualne izložbe.



Na površini od preko 6000 metara kvadratnih 100 projektora prikazuju legendarna umjetnička djela,ovog puta smo mi vidjeli Van Gogh ova djela a njih prati niz zvučnika koji puštaju prigodnu glazbu u svim krajevima kamenoloma. 



Od kako su u galeriji instalirani i posebni optički uređaji, slike na zidovima su jasnije nago ikad, točnije, 500 puta jasnije od bilo kojeg najmodernijeg HD televizora.



U Carrières de Lumièresu se često mogu pronaći i tematske izložbe, pa je tako na primjer kamenolom kao kod naše posjete posvećen slikama Van Gogha,koji je najpolodonosnije vrijeme proveo u obližnjem Arlesu a nekad virtualnim slikama Paula Cézannea, koji je također radio i živio vrlo blizu u Aix de Provance.



Ali priča ne završava samo sa velikim umjetničkim djelima prikazanim na ogromnim zidovima kamenoloma. Carrières de Lumières se ponekad pretvori i u potpuno novi svijet, sa projekcijama modernih umjetnika koji galeriju u pretvore u neki futuristički grad, ili pak, u Svemir.Ovog puta je bila izložba jednog Japanskog slikara.




Zanimljivo je i napomenuti da kompletna površina kamenoloma nikad nije do kraja iskorištena samo za audiovizuelne spektakle. Neki dijelovi su rezervirani za sasvim drugačije doživljaje, kao što je na primjer doživljaj drevnog Egipatskog hrama.




Svakako ako ne nađete u preljepoj Provansi u blizini Arlesa ili Avignona Carrières de Lumières vam mora biti sigurna destinacija.

Monaco is the jewel in Formula 1’s crown and has been ever present on the calendar since 1955, making up the roster on all but three years.
They say that a win here is worth more than one anywhere else and that’s in part because of the difficulty in completing a lap here. Track extending and, for the most part, corner cutting isn’t an option here, as unforgiving barriers line the outside of this street circuit from start to finish.
The perfect lap of this place exists, but achieving it an arduous task. Overtaking is almost impossible, with even the best opportunities often limited to speculative dives up the inside which usually end up in a collision.

Sainte Devote & Beau Rivage 

The first corner of Monaco comes after the only DRS “straight” on the circuit and even that bends to the right. This is an overtaking spot but because of the last corner and the fact that using the inside line through Turn 1 costs you on the run up through Beau Rivage it’s often a very difficult one to pull off. Position the car as far to the left as you can, but beware the barriers on the outside of entry, as it jabs out towards the racing line.


Brake at the 50m board down to fourth gear and throw the right lock on the steering. It’s important to cut the inside kerbs, as the straightest line possible will help immensely on the run up to the Casino, but don’t place a wheel over the inside of the kerb, that will invalidate your lap.
Get straight back on the power and navigate the uphill slalom of Beau Rivage. Don’t underestimate how narrow it is here, either, you can easily clip off a part of your front wing.

Massenet & Casino



Be as far to the right as possible for Massenet and brake when you see the pedestrian road crossing or the road signs on the right down to fifth gear. It’s a tricky braking zone here, as going too late and running wide will cost you a heap of time and some of your front wing. 




You have to half-throttle it through Turn 3 to ensure you get the right entry for Casino. You need to brake down to third gear for Turn 4 and don’t aim for the inside kerbing, that will lose you time on the run through the corner. The line here is difficult, as it’s extremely easy to run wide (like I did in the above GIF) but as long as your steering is on a constant lock angle, you shouldn’t lose much time.

Mirabeau



Fade to the right to avoid the bump in the road before swinging back to the left for the best line through this right-hander. Mirabeau is basically a standard 90-degree corner that you’d expect on a street circuit but its cambered surface makes it tricky. 




Brake at the point where the yellow fences on the left begin, or at the point where you’re revving out in fifth gear, down into second gear and lump all the right lock on that you can manage. You can hug the inside kerbing here but one touch of the barrier and you’ll be spun around before you can say Monte Carlo. This is also an overtaking spot for the very brave, but don’t try it unless you’re alongside, as the next corner is very tight…

Hotel Hairpin 



One of the hardest corners on the circuit and one that’s far harder on the pad. Brake just before the point where the tree’s shadow jots out the furthest when it’s sunny or at the point where you’re revving out third gear down to first gear. 


This is the slowest corner on the F1 calendar, taken at about 35 mph (56 kph), so be patient with it. It’s imperative that you have the full lock on here, otherwise, you will clip your front wing off. While it’s not as bad as previous games, pad users will struggle to make it around here and you will lose time to the AI. Using some kerb on the inside is fine, you can even do a full cut if you have to, but lumping more of a wheel on to the pavement will lose you time. 

Mirabeau Bas & Portier 

As soon as you’ve rounded the hairpin, squirt the throttle towards the second “Mirabeau” corner. In the race, I prefer to lift into this one as it saves your brakes and some fuel, but in qualifying or time trial, it’s best to brake a little. This is a second gear corner and you should slow to around 50mph (80 kph) to take it. Use the red and white striped kerbing on the inside but don’t run over the bricks as this will unsettle the car. The margin for error here is tiny, but get as close to the outside barriers as you can for the Portier.


A good run through the Portier is key, as it sets you up for the tunnel, at the end of which is the best overtaking opportunity on track. You definitely need to use the brakes for this one and slow to second gear starting where the orange section of the barriers on the left is. Avoid the inside kerb, that’s there for show and also avoid the kerbing on the outside of the exit, as this will inhibit your traction.

Tunnel & Nouvelle Chicane 

Tunnel (Turn 9) is an easy flat but like the rest of the track, it’s narrow and you can’t let up your concentration for it. In the wet, or on wet tyres at least, it’s not flat and can really ruin your day because of the different grip levels in the tunnel.
You’ll approach the Nouvelle Chicane at around 180 mph (290 kph) which is the fastest speed on the circuit. Brake at around 75m down into second gear and be sure to be as close to the outside entry kerbing as possible. All what’s required is a flick to the left and then the right to get through this one but it’s like threading through the eye of a needle.


Take some kerb on the second part of the chicane, but don’t use the yellow kerb, as this will unsettle the car. Accelerate hard through Turn 11 and avoid the barriers, it’s very easy to run into them here when you’re focussing on Tabac ahead of you. This is probably the best overtaking opportunity on track, but be warned, only one car can fit through the chicane, so you need to be on the inside line to pull a move off.

Tabac 

Brake at the 50m board down into fifth gear for this high-speed left-hander and throw the car towards the apex. Ideally, you should use some inside kerb, but it’s not a problem if you don’t, just make sure you don’t run wide into the barriers on exit. This is not an overtaking point unless the car ahead has made a big mistake, it’s just too narrow at the apex.

Swimming Pool



After Tabac, the corners come thick and fast, with the swimming pool complex comprising four corners that you complete in less than five seconds. When you get to this part of the track, you act on the instinct that you’ve built up in the practice you’ve completed, there’s no substitute for it. 


You’re flat through the first chicane (Turns 13 and 14) but it’s by no means easy. It’s very easy to run wide through the second part of the chicane and if you do so, your lap will be invalidated. Be sure to use kerbs for both parts of these corners, though, as it’s important to have the straightest line possible to be quick.
As soon as you’ve straightened the car up, brake down into fourth gear for the second swimming pool chicane. The issue here isn’t speed, it’s tightness, as the exit of Turn 16 is where you’ll struggle to keep your front wing on. You turn in blind into 15, as doing so later will require you to use the run-off on the inside. Said run-off is tempting to use, but don’t, you’ll end up with a penalty for doing so. Like the Nouvelle Chicane, use plenty of kerbs and even some yellow kerbing on the inside of Turn 16 to get through this one.

Rascasse & Anthony Noghes



As soon as you’ve rounded Turn 16, the first part of Rascasse is upon you. I tend to brake at the point where the TV screen on the right disappears from view in T-Cam or when you’ve got up to 130 mph (210 kph). Braking here is tricky, as you have to do it while turning, so don’t slam the anchors on with full force, or else you’ll head into the barriers. 


Brake down into second gear (40 mph / 64 kph) and take a wide line in qualifying/time trial. In the race, this is an unlikely overtaking opportunity, but one you have to have faith in the driver ahead to pull off. Be careful of turning in too early for the second part of Rascasse, as it’s very easy to clip your right rear on exit.
Anthony Noghes is the last corner on the circuit and the one which sets you up for the start/ finish straight. Be as far to the left as possible on entry and after a short acceleration zone, slow down to second gear. You can use some exit kerb, but I tend to leave some space on the left, as the car always has a kick of oversteer once you get on the throttle once more. The DRS zone begins as soon as this corner ends, so you need to be straightened up and on the power as soon as you can.
And now you can breathe, you’ve just completed a lap of the hardest track on the game, well done!

Jedna je to od onih priča koje vam se čine poput izmišljotine, no povjesničari su se poprilično potrudili i čak dokazali kako je taj čovjek bio stvaran.
Upravo smo to i saznali prilikom posjeta Cannesu od našeg vodića po Cannesu Chantal Jackle.




Ova tajna koja živi više od 350 godina i dalje pobuđuje zanimanje povjesničara i inspirira mnoge pisce i filmaše. Priča je to o Čovjeku sa željeznom maskom. Film u kojem glumi Leonardo DiCaprio i djelo Alexandre Dumasa samo su neka djela koja se ovom misterijom bave. Sigurno je da je Čovjek sa željeznom maskom bio stvarna osoba, a tijekom stoljeća mnogi su povjesničari i autori pokušali odgovoriti na pitanje, tko je taj čovjek bio. Neki će reći da je to bio brat Luja XIV, ili možda njegov sin, dok neki vjeruju da je to bio engleski plemić.


Zatvor na otoku Île Sainte-Marguerite, ćelije čovjeka sa maskom

Priča se da je tijekom vladavine kralja Luja XIV. ovaj čovjek bio zatočen u Bastillei i drugim francuskim zatvorima, desetljećima, do svoje smrti 1703. godine. Godinama je njegov identitet nepoznat  kao i razlog zašto je bio u zatvoru. No ono što je još zanimljivije je da nitko nikada nije vidio njegovo lice, jer je ovaj zagonetni čovjek nosio masku preko svog lica, piše The Vintage News. Voltaire koji je u zatvoru bio 1717. godine, tvrdio je kako je taj čovjek željeznu masku nosio od 1661. godine a po njegovoj knjizi Questions sur l’Encyclopédie, bio je to izvanbračni brat Luja XIV. 





S druge pak strane Alexandre Dumas tvrdio je kako je je to bio njegov brat blizanac, legitimni kralj Francuske i rođen nekoliko minuta prije Lija XIV. Niz je teorija o tome tko bi to mogao biti, pa čak i francuski general, talijanski diplomata, komediograf Molièrea, otac Luja XIV, sobar itd. Najstariji podaci datiraju do 1669. godine kada je markiz de Louvois poslao pismo guverneru zatvora Pignerol, Benigne Dauvergne de Saint-Marsu, u kojem ga je obavijestio da će se zatvorenik po imenu Eustache Dauger prebaciti u zatvor Pignerol.


Zatvor na otoku Île Sainte-Marguerite, ulazna vrate zatvorske ćelija čovjeka sa maskom

Prema mnogim povjesničarima upravo je on naj bolji odgovor na pitanje tko je bio čovjek sa željeznom maskom. Tvrdi to i profesor povijesti na Sveučilištu Kalifornija Paul Sonnino. "Ozbiljni povjesničari odavno su odbacili teoriju koju su proslavili Voltaire i Dumas o bratu blizancu. Slažu se kako je upravo on nosio masku, ali ne željeznu, već baršunastu. I sigurni su kako je bio sobar, no nisu sigurni čiji i zašto je bio zatvoren 30 godina", napisao je Sonnino. U svojoj knjizi The Search for the Man in the Iron Mask: A Historical Detective Story Sonnino tvrdi kako je Eustache Dauger bio sobar kardinala Mazarina, glavnog francuskog ministra, koji je uspio prikupiti veliko bogatstvo tijekom godina a kako piše Sonnino, sobar je vjerovao da je on dio tog novca ukrao. "Sigurno se izlajao krivoj osobi, a kad su ga uhitili rekli su mu da će ga ubiti ako bilo kome otkrije svoj identitet", kaže Sonnino.

Vozajući se Provansom odlučili posjetiti nekoliko svetišta i opatija.
U malo vremena vidjeli smo doista veliko kulturno i vjerničko bogatstvo Francuske Provanse. Posjetili smo Nice, Cannes, Saint Maximin, Aix en Provance,Arles,Saintes-Maries de la Mer,Marselles,Monaco i Monte Carlo.



Za one koji su spremni putovati u raskošni jug Francuske, svakako će te  biti očarani dvijema vrlo posebnim svetištima. 
Prvo je svetište La Sainte Baume. Ovo je vrlo posebno mjesto gdje je Marija Magdalena po provansanskoj tradiciji provela zadnjih trideset godina svog života. Kasnije, njeno tijelo je pokopano u Basilique od Sainte Marie Madeleine u Saint Maximin, a 45 minuta vožnje od La Sainte Baume.



Lik Marije Magdalene godinama je bio predložak intrigantnim scenarijima u pop-kulturi. Jedan od posljednjih, koji je digao popriličnu prašinu, bio je roman Dana Browna 'Da Vincijev kod'. Riječ je o pseudopovjesnom romanu, koji je trilerskom vještinom i ezoterijskim pristupom privukao brojno čitateljstvo,pa i mene. 
Dan Brown kao polazište koristio je teze autorskog trojca romana 'Sveta krv, sveti gral' koje govore o tome da je Marija Magdalena bila Isusova žena, da su imali dvoje djece, emigrirali u Francusku i da je od njih potekla merovinška loza čiji izdanci i danas djeluju na političku scenu putem tajnog društva. Otkad je 1982. godine prvi put izdana, knjiga je u više navrata podizala valove prašine i neodobravanja. Njima su, međutim, prethodila brojna tematski srodna djela. Grčki pisac Nikos Kazantzakis još je 1951. godine napisao roman 'The Last Temptation of Christ', prema kojem je Martin Scorsese 1988. godine snimio istoimeni film. Australski novinar Donovan Joyce objavio je 1972. godine knjigu 'The Jesus Scroll' u kojoj tvrdi da je dobio na uvid svitke pronađene na iskopinama drevnog izraelskog grada Masade koji, navodno, potvrđuju da je Isus živio tamo i umro 80. godine poslije Krista u opsadi grada. Prema Joyceu, Isus je preživio raspeće i oženio se Marijom Magdalenom s kojom je imao dijete.
Navodno je i stajala uz Isusa i kada su okolnosti u Jeruzalemu postajale sve opasnije. Bila mu je blizu za njegova života, željela je biti blizu njega dok je umirao. Dok su se učenici razbježali jer su vrlo lako mogli biti sljedeći, ona je stajala što je bliže mogla križu, promatrajući strašne prizore, svjedočeći smrti ali i uskrsnuću. 
1969. godine Rimokatolička crkva sramežljivo je i tiho priznala ono što su kritičari tvrdili stoljećima: slika Marije Magdalene kao reformirane prostitutke nema nikakvih temelja u biblijskim tekstovima. Je li doista slučajno da se Isus nakon uskrsnuća od svih svojih učenika ukazao upravo prvoj Mariji iz Magdale? 
Isus se poslije ukazivao i drugima, ali čini se da Marija iz Magdale ima posebnu ulogu. Sve se trebalo obaviti vrlo brzo jer Sabat samo što nije počeo. Za tri dana nikom nije bilo dopušteno posjećivati grob na kojem je postavljena straža. Prvog dana u tjednu, već prije zore, Marija se žuri na mjesto gdje je bilo položeno njegovo tijelo. Oko groba ne nalazi nikoga. Nije bilo vojnika, a mjesto je izgledalo napušteno. Opazi da je kamen s groba dignut. Uplašena poziva Šimuna Petra i drugog učenika, kojeg je Isus ljubio. Vidjevši da je grob prazan muškarci odlaze. Marija uplakana proviruje u prazan grob i u njemu nazire dva lika u bjelini.

Beato Angelico Uskrsli Krist i Marija Magdalena

Uto pored sebe začuje glas koji je zazove “Marijo”! Prepoznaje svog učitelja. Ushićeno pruža ruke da mu dohvati stopala, a on joj govori: “Ne zadržavaj se sa mnom jer još ne uziđoh Ocu, nego idi mojoj braći i javi im; Uzlazim Ocu svomu i ocu vašemu, Bogu svomu i Bogu vašemu”. Marija odlazi u kuću u kojoj su muškarci bili skriveni i navijesti učenicima: “Vidjela sam Gospodina”. 
Tko je zapravo bila osoba koja je ostala Isusu blizu u najtežim trenucima, tijekom muke, razapinjanja, ukopa i kod praznog groba, osoba koja je prva susrela, a onda i navijestila uskrsloga Gospodina? 
U Ivanovu evanđelju uloga svjedoka uskrsnuća izrijekom je povjerena Mariji Magdaleni, dok kod drugih evanđelista postoje nešto drukčiji pristupi, naglasci pa i izvjesne razlike. Marija Magdalena uz Isusovu je majku Mariju najčešće spominjani ženski lik u evanđeljima. Oko njezina lika ispreplele su se različite priče, a pokušaj odgonetanja njezina “stvarnog” identiteta bio je povod mnogim kontroverzijama, kako u teologiji tako i u pop-kulturi. 

Nekoliko Marija 

Već samo ime Marija dalo je dosta prostora stvaranju konfuzije oko njezina lika s obzirom na to da u evanđeljima postoji nekoliko Marija: Isusova majka Marija, zatim Marija Kleofina, Marija iz Betanije – Lazarova sestra, a s vremenom uz nju su se “lijepili” i neki drugi anonimni ženski likovi koji su tijekom stoljeća Mariju odredili kao veliku grešnicu ili preljubnicu. Taj proces počinje već u ranim stoljećima kršćanstva te se od više novozavjetnih ženskih likova postupno “oblikuje” jedan lik, lik Marije Magdalene. Marija iz Betanije, Lazarova sestra, u jednoj opisanoj prigodi u Novome zavjetu, kada je bilo jasno da će Isus biti uhićen i pogubljen, uzela je “libru prave dragocjene nardove pomasti” i pomazala je Isusu noge koje je otirala svojom kosom (Iv 12,3). To je, dakle, Marija iz Betanije, sela nedaleko od Jeruzalema, koja se ne bi smjela poistovjećivati s Marijom Magdalenom. Druga žena jest “grešnica” s “alabastrenom posudicom”. Ona je također različita osoba od Marije Magdalene, ali je ne treba miješati ni s Marijom iz Betanije. Tijekom gozbe kod farizeja Šimuna, i ta je žena također na bliskoistočni način iskazala Isusu počast time što je suzama i mirisnom pomašću pomazala Isusu noge, cjelivala ih i brisala vlastitom kosom (Lk 7,38). I jednu i drugu od ovih novozavjetnih žena lako je međusobno “pomiješati”, a onda ih “stopiti” s likom Marije Magdalene. I konačno tu je i lik treće žene iz Novog zavjeta, neimenovane preljubnice (Iv 8). Evanđelist Luka (8,2) navodi da je Isus iz Marije iz Magdale istjerao sedam demona. Što se pod tim podrazumijevalo, nije sigurno. Ta se Lukina tvrdnja tumačila na različite načine. Jedan od njih pretpostavlja da je bila riječ o egzorcizmu.

Postoje naznake da se u Magdali, mjestu kraj Gnezaretskog jezera, odakle Marija Magdalena potječe i po kojemu je dobila naziv Magdalena, prakticirao kult u čast božice Aštarte. Inicijacija u taj kult imala je sedam stupnjeva. Prije susreta s Isusom, za kojim je beskompromisno krenula, prema drugom tumačenju Magdalena je mogla biti upletena u taj kult, a malo je vjerojatno da je bila čak Aštartina svećenica. Međutim, moglo je biti i riječi o nekoj teškoj bolesti koja je bila potpuno zarobila Mariju. U to vrijeme, recimo, vjerovalo se da je opsjednuće zlim duhovima bio uzrok stanja koje danas znamo kao bolesti shizofrenije i epilepsije, a broj sedam (zaokruženi biblijski broj koji označava potpunost, cjelovitost) indicira kako je vjerojatno moglo biti riječi o vrlo ozbiljnoj situaciji. U svakom slučaju Isus oslobađa Mariju njezina teškog stanja ili bolesti, nakon čega ga ona slijedi i postaje njegova učenica. 

Crkva priznaje pogrešku 

Slici Marije Magdalene kao preljubnice ili grešnice uvelike je doprinio i stav pape Grgura Velikog (VI. st.) prema kojem “sedam demona” označava “što drugo nekogo svakojake poroke”, a zbrku s imenima dodatno je produbio kada je Mariju opisao na sljedeći način: “Vjerujemo da je žena koju je Luka nazvao grešnicom, a koju je Ivan nazvao Marijom (iz Betanije), ona Marija iz koje je, prema Luki, istjerano sedam vragova”.

Taj je Grgurov stav postao dio službenog crkvenog učenja, mada ga nakon kasnijih velikih crkvenih raskola nisu prihvatile ortodoksne ni protestantske crkve. Što je Grgura navelo da to učini? Jedna teorija kaže kako je razlog bio pokušaj da se nekako smanji broj Marija u Bibliji – slično je zadesilo i biblijske likove s imenom Ivan. Druga teorija kaže da je bila riječ o pokušaju stvaranja “backgrounda” liku koji je očito bio vrlo važan, a nije iza sebe imao dovoljno uvjerljivu priču. Prema trećoj teoriji, za sve je kriva mizoginija. No, bez obzira na razlog, učinak tog procesa bio je drastičan. Magdalena je svjedočila uskrsnuću, ali, umjesto da je ta činjenica uzdigne iznad ostalih biblijskih likova, njena je uloga svedena na, doduše važnu, ali ni izdaleka toliko značajnu priču o grešnici – pokajnici.Godine 1969. Rimokatolička crkva sramežljivo je i tiho priznala ono što su kritičari tvrdili stoljećima: slika Marije Magdalene kao reformirane prostitutke nema nikakvih temelja u biblijskim tekstovima. Katolička je crkva službeno, u postupku opće revizije crkvenih spisa, odvojila likove grešne žene iz Lukina evanđelja, Marije iz Betanije i Marije iz Magdale. Dakle tko je bila Marija Magdalena? Novozavjetni tekstovi Mariju Magdalenu spominju na mnogo mjesta. Susrećemo je za vrijeme Isusova javnog djelovanja, za vrijeme njegove muke (raspinjanja i pokopa) te kao osobu koja je prva susrela, a onda navijestila uskrsloga Gospodina. Njezino ime upućuje na grad Magdalu u Galileji. Umjesto obiteljske dobila je geografsku oznaku koja bi je razlikovala od drugih likova, dakle, Marija iz Magdale, a zbog činjenice da je se ne veže uz muževo ime pretpostavlja se kako nije bila udana. Prvi se put spominje u Evanđelju po Luki, kao jedna od nekoliko imućnih žena koje su se pridružile apostolima i slijedile Isusa dok je naviještao radosnu vijest “gradom i selom” (Lk 8,1) te “su im posluživale od svojih dobara”. Važno je ovdje ne previdjeti da, prema Luki, te žene ravnopravno s dvanaestoricom surađuju s Isusom. Uloga Marije iz Magdale dobiva osobito značenje u izvješću o Isusovoj smrti i uskrsnuću. Čak se može steći dojam da kontrastira Petru i njegovu ponašanju u presudnim trenucima Isusova života i da katkada dobiva čak i prednost s obzirom na samog Petra. Među ženama koje su izdaleka promatrale Isusa na križu, Matej i Marko na prvom mjestu spominju Mariju iz Magdale, dok Ivan, uz križ Isusov, spominje Majku Njegovu, Marijinu sestru Mariju Kleofinu i Mariju iz Magdale. Luka ih ne navodi poimence s obzirom na to da već ranije spominje žene koje su ga slijedile. Naspram Isusovih učenika Marija iz Magdale, ali i druge žene u skupini s njome, pokazale su veću hrabrost u trenutku Isusove smrti. Naime, Rimljani su Isusa osudili kao političkog buntovnika, a bilo je uobičajeno da su i svi drugi koji su s osuđenikom bili povezani, a nalazili su se u blizini stratišta, mogli lako doći pod udar iste kazne. Rimljani su u tome bili vrlo okrutni te nisu štedjeli ni žene ni djecu. Žene su na čelu s Marijom iz Magdale bile nazočne i kada je Josip iz Arimateje skidao Isusovo tijelo, a Matej čak govori o tome da je Marija iz Magdale s drugom Marijom čuvala stražu kod Isusova groba. Sva četvorica evanđelista izvješćuju da je Marija iz Magdale bila svjedokinja Isusova uskrsnuća i da je prva otkrila kako je grob bio prazan. Sinoptici se slažu da je Marija iz Magdale dobila poruku koju je trebala prenijeti Petru i drugim učenicima da idu pred Isusom u Galileju.

Ipak, Ivanovo evanđelje daje Mariji iz Magdale osobito značenje. Vrlo je potresan prizor kad Marija iz Magdale dolazi na grob, a Isus joj se ukazuje kao vrtlar; prepoznaje ga kada joj izgovara ime “Marijo”, a ona mu uzvraća s “Rabbuni” – “Učitelju moj”, kako ga je, očito, oslovljavala za vrijeme zemaljskog života. Zanimljivo je da je Isus upozorava da ga ne zadržava jer je on na putu Ocu. I nakon ovoga prizora Marija iz Magdale nositeljica je poruke učenicima o Isusovu uskrsnuću. Na taj način ona postaje “apostolica apostola” (apostola apostolarum). Je li doista slučajno da se Isus nakon uskrsnuća od svih svojih učenika ukazao upravo prvoj Mariji iz Magdale? Isus se poslije ukazivao i drugima, ali čini se da Marija iz Magdale ima posebnu ulogu.
 

Pavlov “previd” 

Neki bibličari primjećuju kao zanimljiv podatak kako Pavao u Korinćanima 15,3-5 navodi samo Petra i dvanaestoricu kao svjedoke Isusova uskrsnuća, dok Mariju iz Magdale ne spominje. Ovaj Pavlov “previd” pokušava se tumačiti okolnostima onog vremena gdje se izvještaj žene nije držao vjerodostojnim, ali upravo s toga još je indikativnija činjenica da Isus kao svjedoka svog uskrsnuća bira upravo ženu, Mariju iz Magdale. Kolika li je samo vrijednost, tim činom, dana ženi u društvu u kojem je imala jako malo prava. U židovskom društvu žene su bile potpuno ovisne o svojim očevima i muževima.

U Knjizi brojeva, (30,2-12 na primjer, vidi se ta potpuna ženina ovisnost. Muž, odnosno otac mogao je poništiti neko obećanje ili zavjet svoje žene, odnosno kćeri. Dakle, valjanost nekog ženina zavjeta ovisila je o mužu ili ocu. Hebrejski izraz, npr. “oženiti se” znači “postati gospodar” i zato žena zove svojeg muža gospodarom. U Knjizi izlaska dekalog svrstava ženu u muževljev posjed zajedno s kućom, zemljištem, robovima, volovima i magarcima (20,17). Tako bi pobožni Židov ujutro zahvaljivao Bogu što nije nevjernik, što nije rob i što nije žena. U prvim predajama o Isusovu uskrsnuću postojala je stanovita napetost između izvješća da je Marija iz Magdale prva susrela Uskrsloga i izvješća koje je u tom smislu favoriziralo Petra, što je osobito vidljivo iz apokrifnih evanđelja. Na kraju možemo rezimirati ovako; Marija iz Magdale iz Isusove se učenice, svjedokinje smrti i uskrsnuća, “apostolice apostola” s vremenom postupno preoblikovala u veliku grešnicu koja se u susretu s Isusom obratila. Njezin je lik, dakle, dobio obilježja žene grešnice, a izgubio one presudno važne oznake svjedokinje smrti i uskrsnuća koje su činile Mariju iz Magdale „apostolicom apostola”. Nekadašnja konkurentica Petru u svjedočenju kontinuiteta razapetog i uskrslog Krista ostala je sada samo velika, obraćena grešnica. Unatoč različitim pristupima evanđelista, Mariju Magdalenu vidimo, hrabru i predanu osobu koja je odigrala krucijalnu – možda i nezamjenjivu – ulogu u trenutku odlučujućem za kršćanstvo, a ta njena uloga možda je puno veća od onog što smo navikli slušati.Chester Gillis, voditelj odjela teologije na sveučilištu Georgetown, misli da bi njezino “ponovno otkrivanje”, odnosno preispitivanje uloge Marije iz Magdale moglo imati znatne implikacije u preispitivanju uloge žena u Crkvi.“Evanđelje Marije” Prema apokrifnim spisima, među kojima su u vezi s Marijom Magdalenom posebno važna dva: “Evanđelje Marije (Magdalene)” i “Filipovo evanđelje” Magdalena je bliža Gospodinu i od Petra i drugih učenika, ona bolje od njih razumije Gospodinovu poruku te on više ljubi nju nego apostole. “Evanđelje Marije Magdalene” datira se u kraj 2. ili početka 3. stoljeća ili čak u polovicu 2. st., a u tom je slučaju nastalo oko stotinu godina kasnije od najranijega novozavjetnoga spisa, odnosno oko 50 godina nakon Ivanova evanđelja. Apokrifni spisi – evanđelja i poslanice – kojih je bio priličan broj (Tomino, Petrovo, Judino, Marijino... već prema imenu osobe o kojoj govori ili koju se naziva autorom) donose događaje iz Isusova života, koji ne moraju biti neprihvatljivi i nisu potpuno “u neskladu” s četiri kanonska priznata evanđelja i drugim svetopisamskim tekstovima, no Crkva smatra da njihova poruka nema snagu cjelovitosti i nezamjenjivosti za spasenje pa ih nije uvrstila u kanon.
Dakle, nisu dio Biblije. Neki novozavjetni apokrifi bili su veoma cijenjeni u Crkvi, primjerice Jakovljevo evanđelje, koje na dramatski način, didaktikom i pedagogijom onoga vremena govori o istinama o kojima se oskudno govori u Novom zavjetu. Oni su svojevrsni onodobni komentari i propovijedi o evanđeoskim tekstovima. Apokrifni spisi, slažu se bibličari, u neku ruku zadovoljavaju ljudsku znatiželju kojom se želi “znati nešto više” o, primjerice, Isusovu djetinjstvu o kojemu piše samo evanđelist Luka, a “Marijino evanđelje” kao pokušaj pisanja Isusova životopisa. Pojedine su sljedbe u ranom kršćanstvu nekim apokrifima pripisivale veliko značenje, no Crkva je u njima prepoznala “nedostatak božanskoga nadahnuća“ (“inspiracije”), pa su tako već u drugom stoljeću samo četiri evanđelja uvrštena u katolički kanon (koji je istovjetan i kod drugih nekatoličkih zajednica i Crkava). Velik broj takvih spisa pronađen je u Nag Hammadiju u Egiptu 1945.

Pisac četvrtoga evanđelja? 

Postoje, primjerice, i hipoteze o Magdaleninu autorstvu četvrtoga evanđelja. Na završetku četvrtoga, naime, piše izričito da je ljubljeni učenik (“učenik kojega je Isus ljubio”) napisao to evanđelje. Dakle, autor, pisac četvrtog evanđelja je anoniman, krije se iza izričaja “učenik kojega je Isus ljubio”. Taj zagonetni “drugi učenik” javlja se u tom evanđelju na sedam mjesta većinom u drugom dijelu teksta. Tko se krije iza toga naziva, tko je bio tako blizak s Gospodinom? Prema ranim svjedočanstvima, posebno svjedočanstvu Ireneja Lionskoga, to je bio Ivan apostol, jedan od dvanaestorice. Zbog toga Crkva četvrto evanđelje pripisuje Ivanu i to potkrepljuje i unutarnjim tekstualnim pokazateljima. No, znak pitanja o piscu četvrtoga evanđelja ipak je stalno prisutan. Određene hipoteze pokušavale su dokazati da se zagonetni naziv “učenik kojega je Isus ljubio” ne odnosi ni na jednoga od učenika, ni na jednoga od dvanaestorice apostola. Prema njima to bi bio nitko drugi nego osoba koja je bila Isusu blizu u najtežim trenucima, tijekom muke, razapinjanja, ukopa i kod praznoga groba, dakle, Marija Magdalena.


Kada je došlo do prvog progona kršćana , novi život Marije Magdalene počinje na mediteranskoj obali. Govori se o dolasku Marije Magdalene i njezinih drugova na obalu blizu današnjeg Marseillea a u pratnji Marte, Lazara, Marije Salome i Marije  Jakovljeve, učenika Maximina i Sidoniusa [dva od 70 učenika iz Evanđelja], s njihovim slugom Marcelom, Marija Magdalena bi ukrcana [ili bi prisiljena na to ???] na brodić koji navodno prolazi Mediteranom, i stiže u blizini grada Marseillea , a tad poznat kao Massilia. Mala luka odakle su došli na obalu  koj je kasnije postala poznata kao Saintes Maries-de-la-Mer-(obala Svete Marije od mora). 


Tradicija i legenda tvrdi da je brod s osam putnika tada bio usidren, nemajući ni vesala, ni jedara, niti uređaja za upravljanja. Znači, oni svi su kročili na obalu. Marija Saloma, Marija Jakovljeva i Marcello ostaju na obali dok su ostali svoj put do Massilia nastavili kopnom. Dolazak u Massiliu bijaše poput ulaska u bilo koji drugi rimski  grad s popločanim ulicama, trgovinama, vilama, vrtovima, bazenima, stadionom ,kazalištem  i gostionicama. Bijaše tad to važna trgovačka luka.  Ljudi su bili već upoznati sa životom, smrti i uskrsnućem Isusa Krista, a bilo je i onih kojima nije bilo poznato.


Istočno od Aix-en-Provencea, u stijeni široka šumovita masiva koji dominira jednom viso­ravni, leži spilja Sainte-Baume. Tu je, prema rimokatoličkoj tradiciji, Marija Magdalena pro­vela 30 posljednjih godina svojeg života. Strma staza vodi od parkirališta kroz šumu do spilje i susjednog samostana. Osvijetljen svijećama kameni je oltar sjajio u središtu, a kipovi Marije Magdalene mogli su se vidjeti u nepravilnim uglovima spilje. Dvije relikvije - uvojak kose i pretpostavljeni za­vršetak goljenice, taman od starosti, ležale su u pozlaćenom relikvijaru.O spilji se od 1295. godine brine dominikan­ski red.


"Nakon Djevice Marije", reče Michelet, "Marija Magdalena najvažnija je žena Novog zavje­ta. A ipak o njoj malo govorimo. Šteta, jer mno­ge bi taknula ta žena koja je bila grešnica a Isus ju je izabrao za prvog svjedoka svojeg uskrsnu­ća. Nije odabrao apostola ili Djevicu Mariju. Odabrao je Mariju Magdalenu. Zašto? Možda zato što je bila prva koja je zatražila oprost. Još nije bilo stiglo Petrovo vrijeme", rekao je misle­ći pritom na slavu koju je Petar stekao kao ču­dotvorac. "Bilo je to vrijeme Marije Magdalene."

Takva ustrajnost dobro joj je došla ako je doi­sta tri desetljeća provela u hladnoj i vlažnoj spilji Provanse. "Ovo je poznato kao mjesto pokaja­nja", rekao je Le Hegaret. "Zimi je neugodno. Ri­jetki se penju do spilje. Cesta je tjednima zaleđe­na." "Među braćom u Provansi kru­ži izreka da u Sainte-Baumeu ili poludite ili po­stanete svetac."Danas nije takva klima ipak je toplije i lakše se popeti.

Na samim zidovima spilje mogu se vidjeti za­hvale i spomen-ploče na mnogim jezicima. "Hvala ti, sveta Marijo Magdaleno, što si izlije­čila moju kćer" piše na francuskome na jednoj iz listopada 1860. godine.

Svakako ako vas put povede kroz preljepu Provansu postavite si tijekom putovanja i posjetu Sainte-Baumeu bili vjernik ili ne itekako se ima što za vidjeti.

Legenda dalje kaže kako se nakon propovjedničkog života sveta Marija Magdalena povukla u jednu špilju u planinskom masivu Baume. Tu je navodno provela 30 godina života u molitvi i postu.

Po lokalnoj legendi kad je obavještena od Neba da će uskoro umrijeti spustila se da se susretne sa svetim Maximinom prvim biskupom Aixa i da od njega primi svetu Pričest. Po jednoj drugoj legendi Marija Magdalena je bila prenesena od Anđela do mjesta gdje se susrela s biskupom. Magdalena umire na rukama biskupa svetog Maximina i pokopaje se na mjestu gdje je poslije sagrađena veličanstvena katedrala.



Pećina se ugnjezdila u samoj stijeni planinskog masiva Sainte Baume. S vremenom je pećina pregrađena i sa njenih strana je podignut samostan sa gospodarskim zgradama. Na mjestu samostana isprva su stanovali anakoreti (pustinjaci) i cenobiti (redovnici koje žive u zajednici). Nakon njih monaški red benediktinaca. Izričitom željom i zalaganjem Karla II Angina, benediktinci su zamjenjeni dominikancima.




Put do pećine obično počinje od Hotellerie zapravo jedne vrste hodočasničko hostela kojeg vode redovnice dominikanke kako je želio padre Lacordaire. Tu se mogu pronaći karte i vodići na stranim jezicima.



Portal na Kapelici Hotellerie

Do pećine se može doći sa dva puta i svaki od njih traje oko 45 minuta hoda. Jedan put se zove 'Chemine de Canapé', i cijelim putem vodi kroz šumu, dok se drugi zove 'Chemin des Roys' (kraljevski put). Staza je dakao označena raznim putokazima.


Putokaz do pećine

Nakon što se dođe do samog podnožja samostana započinje jedno dugo stepenište od 150 stepenica koje vodi do samog ulaza u svetište. Stepenice trebaju predstavljati Davidove psalme ili 150 Zdravo Marija.

Na ulaznim vratima se nalazi tabla na kojoj je naznačen vremenski period u kojem su pojedini redovi vršili službu čuvara svetišta. 22.07.2002 godine ovdje su se vratili dominikanici nakon što su svetište napustili 1998 godine. U ovom periodu svetište je bilo zatvoreno za posjete, zbog sigurnosnih radova na objektima unutar svetišta.



Nakon ulaza nalazi se malo dvorište koje se se grana na više razina. Na lijevu stranu od ulaza nalazi se scena razapinjanja-Klavarija.


Unutrašnji dio dvorišta

Kalvrija prikazuje raspetog Krista između dva razbojnika, dok se ispod križeva nalazi crvenokosa Marija Magdalena u društvu druge dvije Marije. Posebno je zanimljivo da samo Marija Magdalena dodiruje Kristov križ.


Kalvarija i tri Marije

Malo naprijed nalazi se jedan drugi kip koji privlači pažnju, a to je Pieta. Gospa drži mrtvog Krista u naručju dok je Marija Magdalena u podnožju. Iza ove skulpure pruža se predivan pogled s visine na ravnicu ispred svetišta.



Iz dvorišta se preko 7 stepenica ulazi se u kapelu, tj. pećinu koja je nadodavanjem pregradnog zida postala crkva. Vanjski nadograđeni zid od kamena ima 6 polukružnh vitražnih prozora i ulazna vrata sa vitrajem u luneti.


Saint Baume ulaz u Pećinu

Crkveni prostor je zadržao prvobitan prirodni oblik pećine koja je ukrašena oltarem i kipovima. Kako je napravljena u prirodnoj pećinini, crkva je veoma hladna i vlažna te se sa svodova cijedi voda.



Svakako u oči odmah upada veliki glavni oltar od bijelog mramora, koji ima stepenicama sa strane. Na oltaru je prikaz raspetog Krista sa sveticom u podnožju križa.
Oltarna menza je postavljena na 12 malih stupova, dok je pod oko oltara popločan crno-bijelim mramornim pločama.



Ako se stepenicama sa bočne strane oltara popne može se vidjeti zadnja strana oltara i kip Marije Magdalene u poluležećem položaju.



U najudaljenijem dijelu pećine nalazi se kip Marije Magdalene koji prikazuje kako sveticu anđeli prenose u dolinu do biskupa Mximina. Dok se na lijevo od oltara nalazi kip anđela Mihajela i Gospin kip.



Pećina je podjeljena na dva dijela, donji i gornji. Za posjetit donji dio može se spustiti kamenim stepeništem što se nalazi na desnoj strani špilje. U donjem dijelu se nalazi oltar gdje se nalazi urna, nalik na svetohranište. U niši oltara se nalazi kip Marije Magdalene u ležećem položaju, zasigurno je predstavlja mrtvu.










Pretplati se na: Postovi ( Atom )

Translate Page

UK300x250

Popular News

  • Forum Romanum
    Rimski forum (Forum Romanum) bio je središte političkog, pravnog, gospodarskog, kulturnog i religioznog života drevnog Rima.Pod foru...
  • Barcelona
    Kao naše odredište za ovoljetnu dozu avanture i upoznavanja nečeg novog odabrali smo Barcelonu u Španjolskoj, koja zaista nije daleko ...
  • New Express Train from Paris to Charles de Gaulle Airport Has Been Approved
    Getting to and from Paris's Charles de Gaulle Airport can be a nightmare, but there's hope for improvement: Last week, the Fren...
  • 16 very original Gallic gifts to buy in France this Christmas
    Photo: massonforstock/Depositphotos If you're looking for some original and slightly wacky Gallic gifts to bring home from Fra...
  • Aix en Provence, grad s tisuću fontana.
    Prije dolaska u Provansu i grad Aix en Provance kontaktirao sam ljubazne djelatnike turističke zajednice koji su mi poslali poprilično...
  • Gerbeaud,Budimpešta.
    Nanese li vas put ikada u Budimpeštu (a iskreno se nadam i želim vam da hoće), sigurno ćete šetajući ovim božanstvenim gradom naletiti...
  • Pomorski muzej u Barceloni
    Malo ću vam pobliže pokušati približiti Barcelonu kao drevni mediteranskom gradu s bogatom pomorskom prošlošću. I naš nedavni dvosat...
  • Carcassonne
    Kod planiranja putovanja za ovo ljeto planirali smo sve i svašta i na kraju je pravagnula Španjolska sa putovanjem kroz Francusku. A ka...
  • Treasury of Notre Dame
    Treasury of Notre Dame, like the other treasures of religious buildings, retains the objects intended for the liturgy of the Catholic Chu...
  • Relics of Sainte-Chapelle in treasury of Notre Dame de Paris
    A church treasure (German: Kirchenschatz) is the collection of historical art treasures belonging to a church, usually a monastery (m...
Start saving your ideas

News archive

  • ►  2023 (31)
    • ►  03/26 - 04/02 (1)
    • ►  03/19 - 03/26 (3)
    • ►  03/12 - 03/19 (4)
    • ►  03/05 - 03/12 (2)
    • ►  02/26 - 03/05 (2)
    • ►  02/19 - 02/26 (2)
    • ►  02/05 - 02/12 (2)
    • ►  01/29 - 02/05 (2)
    • ►  01/22 - 01/29 (3)
    • ►  01/15 - 01/22 (4)
    • ►  01/08 - 01/15 (4)
    • ►  01/01 - 01/08 (2)
  • ►  2022 (174)
    • ►  12/18 - 12/25 (3)
    • ►  12/11 - 12/18 (7)
    • ►  12/04 - 12/11 (10)
    • ►  11/27 - 12/04 (10)
    • ►  11/20 - 11/27 (10)
    • ►  11/13 - 11/20 (5)
    • ►  11/06 - 11/13 (3)
    • ►  10/30 - 11/06 (5)
    • ►  10/23 - 10/30 (3)
    • ►  10/09 - 10/16 (2)
    • ►  10/02 - 10/09 (3)
    • ►  09/25 - 10/02 (6)
    • ►  09/18 - 09/25 (4)
    • ►  09/11 - 09/18 (2)
    • ►  09/04 - 09/11 (1)
    • ►  08/28 - 09/04 (1)
    • ►  08/21 - 08/28 (3)
    • ►  08/14 - 08/21 (2)
    • ►  08/07 - 08/14 (1)
    • ►  07/31 - 08/07 (1)
    • ►  07/24 - 07/31 (1)
    • ►  07/17 - 07/24 (3)
    • ►  07/10 - 07/17 (3)
    • ►  06/26 - 07/03 (2)
    • ►  06/19 - 06/26 (2)
    • ►  06/12 - 06/19 (3)
    • ►  06/05 - 06/12 (7)
    • ►  05/29 - 06/05 (4)
    • ►  05/22 - 05/29 (4)
    • ►  05/15 - 05/22 (2)
    • ►  05/08 - 05/15 (2)
    • ►  05/01 - 05/08 (4)
    • ►  04/24 - 05/01 (2)
    • ►  04/17 - 04/24 (1)
    • ►  04/03 - 04/10 (4)
    • ►  03/27 - 04/03 (4)
    • ►  03/20 - 03/27 (4)
    • ►  03/13 - 03/20 (2)
    • ►  03/06 - 03/13 (2)
    • ►  02/27 - 03/06 (3)
    • ►  02/20 - 02/27 (3)
    • ►  02/13 - 02/20 (1)
    • ►  02/06 - 02/13 (6)
    • ►  01/30 - 02/06 (3)
    • ►  01/23 - 01/30 (8)
    • ►  01/16 - 01/23 (4)
    • ►  01/09 - 01/16 (3)
    • ►  01/02 - 01/09 (5)
  • ►  2021 (337)
    • ►  12/26 - 01/02 (4)
    • ►  12/19 - 12/26 (11)
    • ►  12/12 - 12/19 (10)
    • ►  12/05 - 12/12 (6)
    • ►  11/28 - 12/05 (2)
    • ►  11/21 - 11/28 (4)
    • ►  11/14 - 11/21 (4)
    • ►  11/07 - 11/14 (5)
    • ►  10/31 - 11/07 (3)
    • ►  10/24 - 10/31 (1)
    • ►  10/17 - 10/24 (4)
    • ►  10/10 - 10/17 (2)
    • ►  10/03 - 10/10 (8)
    • ►  09/12 - 09/19 (1)
    • ►  09/05 - 09/12 (5)
    • ►  08/29 - 09/05 (3)
    • ►  08/08 - 08/15 (1)
    • ►  07/18 - 07/25 (1)
    • ►  07/11 - 07/18 (8)
    • ►  07/04 - 07/11 (6)
    • ►  06/27 - 07/04 (2)
    • ►  06/20 - 06/27 (3)
    • ►  06/13 - 06/20 (2)
    • ►  06/06 - 06/13 (3)
    • ►  05/30 - 06/06 (6)
    • ►  05/23 - 05/30 (3)
    • ►  05/16 - 05/23 (7)
    • ►  05/09 - 05/16 (13)
    • ►  05/02 - 05/09 (12)
    • ►  04/25 - 05/02 (10)
    • ►  04/18 - 04/25 (13)
    • ►  04/11 - 04/18 (7)
    • ►  04/04 - 04/11 (8)
    • ►  03/28 - 04/04 (10)
    • ►  03/21 - 03/28 (12)
    • ►  03/14 - 03/21 (8)
    • ►  03/07 - 03/14 (9)
    • ►  02/28 - 03/07 (20)
    • ►  02/21 - 02/28 (11)
    • ►  02/14 - 02/21 (19)
    • ►  02/07 - 02/14 (11)
    • ►  01/31 - 02/07 (3)
    • ►  01/24 - 01/31 (11)
    • ►  01/17 - 01/24 (19)
    • ►  01/10 - 01/17 (11)
    • ►  01/03 - 01/10 (15)
  • ▼  2020 (328)
    • ►  12/27 - 01/03 (3)
    • ►  12/20 - 12/27 (6)
    • ►  12/13 - 12/20 (15)
    • ►  12/06 - 12/13 (11)
    • ►  11/29 - 12/06 (18)
    • ►  11/22 - 11/29 (12)
    • ►  11/15 - 11/22 (6)
    • ►  11/08 - 11/15 (8)
    • ►  11/01 - 11/08 (6)
    • ►  10/25 - 11/01 (13)
    • ►  10/18 - 10/25 (9)
    • ►  10/11 - 10/18 (11)
    • ►  10/04 - 10/11 (3)
    • ►  09/27 - 10/04 (6)
    • ►  09/20 - 09/27 (12)
    • ►  09/13 - 09/20 (4)
    • ►  09/06 - 09/13 (6)
    • ►  08/30 - 09/06 (17)
    • ►  08/23 - 08/30 (14)
    • ►  08/16 - 08/23 (10)
    • ►  08/09 - 08/16 (11)
    • ►  08/02 - 08/09 (4)
    • ►  07/26 - 08/02 (4)
    • ►  07/19 - 07/26 (6)
    • ►  07/12 - 07/19 (2)
    • ►  07/05 - 07/12 (6)
    • ►  06/28 - 07/05 (7)
    • ►  06/21 - 06/28 (2)
    • ►  06/14 - 06/21 (7)
    • ►  06/07 - 06/14 (1)
    • ►  05/31 - 06/07 (17)
    • ►  05/24 - 05/31 (12)
    • ►  05/17 - 05/24 (16)
    • ►  05/10 - 05/17 (9)
    • ►  05/03 - 05/10 (1)
    • ►  04/19 - 04/26 (1)
    • ►  04/05 - 04/12 (1)
    • ►  03/29 - 04/05 (2)
    • ►  03/15 - 03/22 (3)
    • ►  03/01 - 03/08 (1)
    • ►  02/23 - 03/01 (4)
    • ►  02/16 - 02/23 (4)
    • ►  02/09 - 02/16 (2)
    • ►  01/26 - 02/02 (5)
    • ►  01/12 - 01/19 (3)
    • ▼  01/05 - 01/12 (7)
      • Carrières de Lumières
      • Monaco Grand Prix Track Guide
      • Misterij čovjeka sa željeznom maskom
      • GORLJIVA MISTIČARKA - MARIJA MAGDALENA
      • Legenda o špilji Sainte Baume isposničkom boravišt...
      • Svetište Maximin la Sainte Baume i legenda o Marij...
      • Mary Magdalene – The Provencal Tradition
  • ►  2019 (144)
    • ►  12/15 - 12/22 (1)
    • ►  11/17 - 11/24 (1)
    • ►  10/13 - 10/20 (2)
    • ►  10/06 - 10/13 (2)
    • ►  09/29 - 10/06 (1)
    • ►  09/22 - 09/29 (1)
    • ►  09/15 - 09/22 (1)
    • ►  09/01 - 09/08 (1)
    • ►  08/25 - 09/01 (1)
    • ►  08/18 - 08/25 (1)
    • ►  08/11 - 08/18 (2)
    • ►  07/21 - 07/28 (1)
    • ►  07/14 - 07/21 (2)
    • ►  06/30 - 07/07 (6)
    • ►  06/23 - 06/30 (3)
    • ►  06/16 - 06/23 (3)
    • ►  06/02 - 06/09 (12)
    • ►  05/19 - 05/26 (2)
    • ►  05/12 - 05/19 (3)
    • ►  04/28 - 05/05 (5)
    • ►  04/21 - 04/28 (1)
    • ►  04/14 - 04/21 (1)
    • ►  04/07 - 04/14 (6)
    • ►  03/31 - 04/07 (11)
    • ►  03/17 - 03/24 (2)
    • ►  03/10 - 03/17 (1)
    • ►  03/03 - 03/10 (5)
    • ►  02/24 - 03/03 (37)
    • ►  02/10 - 02/17 (1)
    • ►  02/03 - 02/10 (2)
    • ►  01/27 - 02/03 (4)
    • ►  01/20 - 01/27 (21)
    • ►  01/06 - 01/13 (1)
  • ►  2018 (196)
    • ►  12/30 - 01/06 (6)
    • ►  11/25 - 12/02 (4)
    • ►  11/04 - 11/11 (3)
    • ►  10/14 - 10/21 (3)
    • ►  09/30 - 10/07 (7)
    • ►  09/16 - 09/23 (2)
    • ►  09/09 - 09/16 (2)
    • ►  08/12 - 08/19 (1)
    • ►  08/05 - 08/12 (1)
    • ►  07/22 - 07/29 (2)
    • ►  07/15 - 07/22 (7)
    • ►  07/08 - 07/15 (3)
    • ►  07/01 - 07/08 (11)
    • ►  06/24 - 07/01 (12)
    • ►  06/17 - 06/24 (9)
    • ►  06/10 - 06/17 (8)
    • ►  05/27 - 06/03 (3)
    • ►  05/20 - 05/27 (4)
    • ►  05/06 - 05/13 (1)
    • ►  04/29 - 05/06 (5)
    • ►  04/22 - 04/29 (5)
    • ►  04/15 - 04/22 (33)
    • ►  04/01 - 04/08 (25)
    • ►  03/25 - 04/01 (29)
    • ►  03/18 - 03/25 (4)
    • ►  03/11 - 03/18 (3)
    • ►  03/04 - 03/11 (1)
    • ►  01/28 - 02/04 (2)
  • ►  2017 (137)
    • ►  12/31 - 01/07 (6)
    • ►  12/10 - 12/17 (5)
    • ►  12/03 - 12/10 (1)
    • ►  11/19 - 11/26 (1)
    • ►  11/12 - 11/19 (6)
    • ►  11/05 - 11/12 (6)
    • ►  10/29 - 11/05 (2)
    • ►  09/17 - 09/24 (1)
    • ►  09/03 - 09/10 (2)
    • ►  08/27 - 09/03 (8)
    • ►  08/20 - 08/27 (2)
    • ►  07/09 - 07/16 (2)
    • ►  07/02 - 07/09 (1)
    • ►  06/18 - 06/25 (7)
    • ►  06/11 - 06/18 (2)
    • ►  06/04 - 06/11 (13)
    • ►  05/28 - 06/04 (6)
    • ►  05/21 - 05/28 (20)
    • ►  05/14 - 05/21 (19)
    • ►  05/07 - 05/14 (5)
    • ►  04/30 - 05/07 (2)
    • ►  04/16 - 04/23 (2)
    • ►  03/19 - 03/26 (18)
  • ►  2016 (6)
    • ►  07/10 - 07/17 (6)
Car Rental Deals 300x250
Dnevnik sa putovanja
Pokreće Blogger.

Oznake

Advent (28) Ancient history (22) Austrija (47) Automobili (48) Aviokompanije (67) Barcelona (54) Budapest (18) Catalonia (22) Château Amboise (4) Château de Versailles (7) Cote d' Azur (3) COVID19 (536) Češka (8) D-Day (3) Danska (11) dvorci Loire (3) EasyJet (3) Egipat (6) England (3) Engleska (12) EU (20) Euro 2016. (1) EURO 2020 (7) Europa (16) Formula 1 (41) France (128) Francuska (107) History (38) Hrvatska (170) Hungary (13) IRIM (5) Italija (53) Italy (34) Izrael (6) Japan (7) Lifestyle (110) Loire Valley (8) London (12) Louvre (15) Madrid (6) Mađarska (13) Medieval History (16) Metro (24) Milano (5) Monaco (3) Musée D'Orsay (2) Muzej Louvre (12) Nizozemska (7) Nogomet (20) Normandija (2) Normandy (6) nove mjere (257) Njemačka (115) Papa (3) Paris (138) Pariz (108) Poljska (6) Portugal (8) Povijest (83) Prag (4) Provance (7) Provansa (5) Putovanja (553) putovanje (544) Red Bull Air Race (18) Rijeka (2) Rim (24) Roma (14) Rusija (17) Ryanair (23) Spain (41) Srednji vijek (8) Tourist (22) Travel (85) Vatikan (5) Vojni Muzej (6) Zanimljivosti (199) Zračnaluka (52) Zrakoplov (56)
Cheap flights with cashback

Follow

  • facebook

Pages

  • Uvjeti korištenja

Support donation

Copyright 2014 Dnevnik sa putovanja.
Designed by OddThemes