Dnevnik sa putovanja

Portal o putovanjima, zanimljivostima,tehnologiji i životnom stilu.


Home Archive for srpnja 2016


Nakon nevjerojatnog Versalliesa a pošto je sve u ruti, zašto ne pogledati i Trianon,poprilično zanimljivo mjesto za nas jer je tu potpisan Trianonski mirovni ugovor i raskomadana tadašnja Ugarska koji smo i mi bili dio.Daleko sežno je utjecalo i na nas jer Sprskom opkupacijom južne Baranje,danas Hrvatskog dijela Baranje, 1991.godine su postavljane nekakve nelogičke i ničim povijsno utemeljene pretenzije prema tom našem teritoriju.



Trianon, naziv dvaju dvoraca u sklopu Versaillesa, na mjestu staroga naselja Triarnum iz XII. st. Prizemni Veliki Trianon (Grand Trianon) sagradio je, za Luja XIV., J. Mansart (1687–88) u duhu klasicistički koncipirane francuske inačice baroknoga stila.


Jednokatni Mali Trianon (Petit Trianon), remek-djelo francuskog ranoklasicističkoga graditeljstva, sagradio je, za Luja XV., J. A. Gabriel (1761–68).

Sam Trianonski ugovor potpisan je 4. lipnja 1920. godine u palači Trianon,između Saveznika i Mađarske. Ugovor se sastojao od 14 poglavlja i 364 članka u okviru Versailleskih mirovnih ugovora. 
Odredbama sporazuma Mađarska je izgubila dvije trećine teritorija, koji je podijeljen između Austrije, Čehoslovačke, Kraljevine SHS i Rumunjske. Sporazumom su mađarske oružane snage ograničene na 35 000 lako naoružanih vojnika, radi održavanja unutarnjeg mira.

Trianonski sporazum viđen je u Mađarskoj kao nepravda, naročito zbog Erdelja u Rumunjskoj, gdje živi oko 2 000 000 Mađara, ali i zbog Mađara koji žive u Bačkoj,Banatu i Baranji. Od 2010. u Mađarskoj se 4. lipnja službeno obilježava kao Dan zajedništva (Nemzeti Összetartozás Napja).


Prvi dio tog ugovora sadržavao je stipulacije o Ligi naroda, a u posebnim sekcijama sadržani su uvjeti mira s Italijom, s Kraljevinom SHS, s Rumunjskom i s Čehoslovačkom. Trianonskim ugovorom Mađarska je Austriji ustupila Gradišće (Burgenland) bez Soprona, Rumunjskoj Transilvaniju (Erdelj), Čehoslovačkoj Slovačku, a Kraljevini SHS zap. Banat, Bačku, juž. Baranju te Međimurje i Prekmurje.

Preporuka smještaja u Parizu

Ugovorom su Mađarskoj bile nametnute ratne reparacije i drastično smanjenje vojske (do 35 000 ljudi) i dr. – Trianonskim ugovorom Mađarska je od 282 000 km², koliko su tada obuhvaćale zemlje krune sv. Stjepana, dobila samo 93 000 km², a od 19 mil. st. njoj je ostavljeno 7 i pol mil. st.
U člancima od 41. do 44. Trianonskoga ugovora Mađarska se odrekla svih prava na teritorije koji su joj pripadali u Austro-Ugarskoj Monarhiji, a tada su bili u sastavu Kraljevine SHS.









Nakon svih do sada ljepota Pariza, i podosta prepješaćenih kilometara uz dakako pripomoć Metro a koji je jedan od najboljih koje sam vidio. 

Na red je došao i Versallies.

Plan je bio Subota 11.06.2016.pošto su me uz PR službe prethodno obavijestili da su Subotom i glazbene fontane,no o njima i vrtovima sam posebno pisao.

https://dnevniksaputovanja.com/2017/05/vrtovi-i-park-dvorca-versaillesles.html

Do Versalliesa smo krenuli nakon posjete muzjeju Orsay.

On line ulaznice i dostupnost  za Dvorac Versailles možete naći na linku:






Te smo se nakom Metroa uputili na RER c koji je taj tjedan bio malo u problemima zbog visokog vodostaja i socijalnih nemira.Vlak smo čekali 45 minuta,inače je 15 minuta. U ugodnom društvu jedne Francuskinje koja nam je objasnila od poplave i koje su razmjere, do toga gdje se nalazi bitni spomenik u gradu( mada smo znali većinu) uz popratne slike na mobitelu. Najzanimljiviji dio je svakako bio to što je tek nakon skoro 1h pričanja o Parizu,o nama ,o Hrvatskoj shvatila da nismo Rusi nego Hrvati uz nekakav neobjašnjiv osjećaj laknuća kod nje,kada sam objasnio gdje je bila granica Varšavskog pakta bila a gdje smo mi. Ne znam možda su krivi Ruski navijači koji su dan dva prije se potukli sa Englezima,možda čuveno Rusko Europsko prijateljstvo.



Uz ugodni razgovor i vožnja je brzo došla kraju,izašli smo iz vlaka i krenuli prema dvorcu,karta ne bih znao reći koliko su je jer smo imali za RER tjednu kartu a za dvorac jedan Musseum pass i press iskaznicu. Lagano je i počinjala kišica pa je ulazak u dvorac bio idealno rješenje a vrtovi poslije.



Sam dvorac Versailles jedna je od najznačajnijih i najposjećenijih znamenitosti u Francuskoj, a cijeli je kraljevski kompleks godinama služio kao uzor sličnim projektima europskih aristokrata.


Ako su neki europski dvorac ili palača ostvarili posebno velik utjecaj na europsku arhitekturu i način na koji aristokracija iskazuje moć ili bogatstvo, onda je to francuski Versailles. Koristio se kao kraljevska rezidencija od Luja XIV. do Luja XVI. te je služio kao pokazatelj francuske moći, ali i kao uzor drugim monarsima kada su se upuštali u gradnju ili obnovu svojih rezidencija.



1682. godine kralj Luj XIV. preselio je francuski dvor iz Pariza u Versailles. Radilo se o konačnom i službenom preseljenju, dok je prethodno već godinama Luj XIV. prebacivao sve više i više dvorskih funkcija u dvorac Versailles. Taj je dvorac ostao zatim službenim sjedištem francuskog dvora sve do 1789. godine tj. do doba Francuske revolucije (tijekom koje je giljotiniran Luj XVI., praprapraunuk Luja XIV. iz iste dinastije Capet-Bourbon).



Dvorac Versailles počeo je Luj XIV. dograđivati još 1664. godine, u doba kad je bio 25-godišnjak. Radilo se isprva o malenom lovačkom dvorcu, koji je Luj XIV. naslijedio od svog oca, kralja Luja XIII. (nama osobito poznatog iz priča o Trima mušketirima). S vremenom je Luj XIV. toliko nadogradio Versailles da je do 1682. godine to postala jednom od najvećih kraljevskih palača na svijetu.

Preporuka smještaja u Parizu

U trenutku službenog preseljenja dvora u Versailles bio je Luj XIV. u 44. godini života. Živio je u Versaillesu zatim sve do svoje smrti 33 godine kasnije. Osobito je zanimljivo da su u dvorcu Versailles apartmane imali, osim kralja, i pripadnici njegove obitelji pa čak i mnogi aristokrati.



Danas glavno pročelje tog dvorca ima ukupnu dužinu od čak 580 metara, a okružuje ga golem park. Svojom veličinom i raskoši dvorac Versailles epitomizira doba tzv. Starog režima (Ancien Régime) u Francuskoj, a služi i kao trajni podsjetnik na doba Luja XIV. zvanog i Kralj Sunce, za vrijeme kojeg je Francuska bila vodeća europska sila.





Ukupno je Versailles kao sjedište francuske vlasti služio više od 100 godina, odnosno od 1682. do 1789. godine. Više desetaka tisuća radnika podizalo je taj dojmljivi kompleks. Troškovi gradnje bili su golemi, a zanimljivo je da nisu potpuno i u cijelosti izračunati ni do danas.

Preporuka smještaja u Parizu

Versailles je isprva služio kao lovački paviljon kralja Luja XIII., da bi ga kako napisah njegov sin, Luj XIV. pretvorio u kraljevsku palaču. Takva se odluka može učiniti čudnom, no Lujeva averzija prema Parizu koja dakao ima i razlog učinila je zapravo Versailles razumnim izborom za novo sjedište Kralja Sunca, kako su ga zvali.



Naime, Luj XIV. proglašen je kraljem 1643., kada je imao svega pet godina, a već 1648. započeo je ustanak protiv vlasti, prozvan Fronda po stranci koja je pokrenula pobunu. S obzirom na neugodna iskustva proživljena tijekom pet godina sukoba (trajao je do 1653.), Luj je ubrzo nakon stupanja na vlast odlučio nadograditi očev paviljon te preseliti kraljevsko sjedište u Versailles, tada selo nadomak Pariza.




Glavnu ulogu u proširenju paviljona, odnosno gradnji kraljevske palače dobio je Louis Le Vau, predivne je vrtove projektirao Andre Le Notre, dok je Charles Le Brun, inače Lujev miljenik, radio na oslikavanju unutrašnjosti, ali i na dizajniranju brojnih fontana i skulptura.




Zanimljivo je da je navedeni trojac zajedno radio i na dvorcu Vaux-le-Vicomte, koji je dovršen 1661. godine. Navedeni je dvorac bio projekt Lujevog ministra financija Nicolasa Fouqueta, impresivan pokazatelj bogatstva i moći svojeg vlasnika, ali ga je koštao slobode, nakon što je Kralj Sunce posumnjao u načine financiranja gradnje. Ipak, očito mu se svidjelo što je ondje vidio te je francuski vladar trojicu spomenutih umjetnika angažirao na još izazovnijem projektu - gradnji nove kraljevske rezidencije i pripadajućih vrtova.

Preporuka smještaja u Parizu

U kraljevskom povrtnjaku Potager du Roi i danas uspijeva 900 sorti probranog voća i povrća. U Potageru uspijevaju žute maline, vinskocrveni krumpiri, prugasti, ljubičasto-bijeli patlidžani, papreni dragoljub, gorkasti hemerokalis, korabica, koromač i brojne druge vrste.


Prema legendi, najomiljenije povrće Kralja Sunca bio je špinat, smokve i kruške.




Na Versaillesu su radili i drugi arhitekti, među kojima se posebno ističe Jules Hardouin-Mansart, zbog izgradnje slavne Dvorane zrcala, danas vjerojatno najznamenitije prostorije u Dvorcu.




Osim zbog svoga sklada i ljepote, Zrcalna je dvorana poznata i po tome što je u njoj,Stvoreno Njemačko Carstvo.Što je 1783. godine zaključen Sporazum o Neovisnosti SAD-a.Lipnja 1919. potpisan mirovni ugovor između Saveznika i Njemačke, kojim je i formalno okončan Prvi svjetski rat.

Mirovna konferencija održana je od 18. siječnja 1919. do 21. siječnja 1920. u Parizu, a kako su njezina glavna vjećanja bila u dvorcu Versailles (Versaj), za nju se ustalio naziv: Versajska mirovna konferencija.

Glavnu riječ na toj konferenciji imali su državnici velikih sila Antante, a zastupano je 27 država iz Antantine koalicije.

Mirovni ugovor s Njemačkom zaključen je 28. lipnja 1919. u dvorcu Versaillesu (Versajski ugovor). Ona je u skladu s tim ugovorom morala priznati da je isključivi krivac za Prvi svjetski rat, pristati da se Alsace (Alzas) i Lorraine (Loren) vrate Francuskoj, da se u sjevernom Schleswigu (Šlezvig) provede plebiscit, da se neki pogranični gradovi vrate Belgiji, da se u području Saara uspostavi 15-godišnja uprava Lige naroda i nakon toga provede plebiscit o njezinoj konačnoj pripadnosti Njemačkoj ili Francuskoj. Nadalje, Njemačka je morala priznati pripajanje poljskih područja novostvorenoj državi Poljskoj i priznati joj preko koridora izlaz na Baltičko more prema luci Gdanjsk. Njemačke kolonije i njemačka imovina u tim kolonijama pripali su najvećim dijelom Velikoj Britaniji, a zatim Francuskoj, Japanu, Belgiji, Portugalu, Južnoafričkoj Uniji i Australiji. Njemačka je od početka 1929. godine morala platiti ratne odštete u iznosu od 5 milijardi dolara, a ostalo, što je trebalo naknadno utvrditi, isplatiti u 30 godina.



Osim toga, zbog šteta koje je nanijela podmorničkim ratom, Njemačka je morala isporučiti pobjedničkim državama gotovu svu svoju trgovačku mornaricu i za te države svake godine proizvoditi utvrđeni broj novih brodova. Nije smijela uvoziti ni izvoziti oružje, nije smjela imati podmornice, a glede vojske mogla je držati samo 104.000 vojnika u kopnenim i 15.000 vojnika u mornaričkim postrojbama. 
Uz poništenje prijašnjih ugovora, Njemačka je morala priznati novonastale države u Europi i obvezati se da neće pripojiti Austriju.

 


Tijekom Francuske revolucije, Versailles gubi dotadašnju funkciju, da bi 1837. godine, tijekom vladavine Luja-Filipa, bio pretvoren u Nacionalni muzej povijesti Francuske.




Godine 1979. uvršten je na UNESCO-ov Popis svjetske baštine, što je bila još jedna potvrda njegovog značaja na svjetskoj razini.




Danas je Versailles sa svojim vrtovima jedna od omiljenih francuskih atrakcija što smo se i uvjerili sami.Poprilične su gužve i to cijele godine jer smo ga jednom posjetili i u Novogodišnjem terminu kao i sada ljeti.Je početak Europskog nogometnog prvenstva bio ali gledatelji 2 utakmice sigurno ne čine svu gužvu koja je bila.A to govore i podaci kako napisah od 9 milijuna posjetitielja godišnje.

On line ulaznice za Vrtove i glazbene fontane :

https://www.tiqets.com/en/paris-c66746/palace-of-versailles-access-all-areas-fountain-shows-or-musical-gardens-p974125?partner=dnevniksaputovanja+

A svakako i zasigurno ima se što vidjeti.I posjetite ga bez imalo razmišljanja.Za to planirajte si barem jedan cijeli dan ako mislite i želite vidjeti sve.Osobito parkove ljeti uz program glazbene fontane.
Nešto što svakako treba doživjeti.

Napomenuo bih da je djeci i studentima iz EU do 25 g ulaz besplatan inače je 15 EU ili ako obilazite znamenitosti po Parizu svakako bih preporučio Museum Pass.



Nakon povratka iz raskoši Versalliesa.https://dnevniksaputovanja.blogspot.hr/2016/07/posjet-dvorcu-versailles-u.html
I pomalo kaotičnom RER C linijom tijekom 6. mjeseca 2016.godine i neočekivanih poplava nakon skoro 40 g pauze, Parižani su se suočili i sa tako ne čestim socijalnim nemirima.


Tako smo RER čekali nevjerojatnih 45 minuta, i na kraju se uputili ka našoj stanici gdje smo prinudno morali sići a nakon toga ući u Metro do Odeona gdje smo izašli.Na vrlo kratkoj lokaciji do stana nalazi se i La Procope, prolazili smo ga svaki dan svih 7 dana boravka u Parizu skoro svaki dan nekoliko puta,no ovog puta smo odlučili i zastati malo i ispitati sve te njegove zanimlljivosti i mističnosti.



Za „ Le Procope“, najstariji pariški kafić osnovan 1686. godine u četvrti Saint Germain des Pres, parižani tvrde da je prva kavana na svijetu.



Tu je Benjamin Franklin sastavljao Američku deklaraciju neovisnosti, Voltaire ispijao svojih 40 šalica kave s čokoladom dnevno, Denis Diderot pisao prvu enciklopediju, a Napoleon ostavljao u zalog svoj šešir kada nije imao dovoljno novca za podmirenje računa







Nakon posjeta Prirodoslovnom muzeju,Pantheonu,Luxemburškom vrtu i malom odmoru na red je došla i kapela Sainte Chapele. 

Nekoliko dana prije smo je prolazili ali samo na kraju dana i po povratku u stani sa obližnje Metro stanice.

Danas je bila u planu obilaska i svakako je nešto što treba vidjeti i ostati malo duže uživati u njenoj ljepoti i zasigurno vrlo zanimljivom mjestu.

Za brži prioritetni ulaz bez čekanja kliknite link :






Sama kraljevska kapela Sainte-Chapelle jedan je od zasigurno najznamenitijih europskih sakralnih objekata. A mogu reći meni najzanimljivija a bio sam na puno mjesta.

Izvana je Sainte-Chapelle relativno skromna i ne posebno dojmljiva, ali zato u unutrašnjosti skriva pravo blago. 

Preporuka smještaja u Parizu

Naime, vitraje tog gotičkog bisera smatra se jednima od najljepših na svijetu.



Priču o Sainte-Chapelle i da ju je dao graditi kralj Luj IX., predani katolik, koji je kasnije i proglašen svetim, mi je započeo njihov kustos i nastavio da je nakon što je kralj 1239. od Latinskoga cara Baudouina II. kupio iznimno vrijedne relikvije, među kojima su bili Kristova trnova kruna i dio križa na kojemu je Isus razapet, tražio je prikladno mjesto na kojemu bi ih mogao čuvati.

Danas se oni nalaze u Tresoru( riznici) Notre Dame a o tome ću poslije.










Tako je dolaskom u posjed tada najsvetijih i najvrijednijih relikvija nakon nekoliko godina i započeo gradnju Sainte-Chapelle, kraljevske kapele u kojoj će se čuvati i izlagati te relikvije koje je prethodno stekao.

Kapela je posvećena 1248. godine, a zanimljivo je da je njena gradnja koštala oko 40.000 livri, što je nekoliko puta manje od iznosa koji je Luj IX. izdvojio u svetoj zemlji za same relikvije koje su se u njoj čuvale.

Preporuka smještaja u Parizu

Osim što je Luj IX. istinski želio sačuvati spomenute vrijedne relikvije i napraviti prostor dostojan njihovog izlaganja, gradnjom Sainte-Chapelle želio je i učvrstiti svoju ulogu 'prvog među jednakima' kada je riječ o europskim kršćanskim vladarima. 

Stoga, zadatak je bio jasan - Sainte-Chapelle mora ostavljati bez daha!




I doista, arhitektima koji su na njoj radili to je i uspjelo,jer ona i danas ostavlja posjetitelje bez daha. Sainte-Chapelle zapravo se sastoji od dvije razine, odnosno dvije kapelice - donja je bila predviđena za kraljevo osoblje te je služila kao neka vrsta župne crkve, dok je gornja kapelica bila namijenjena izlaganju relikvija i isključivo kraljevoj obitelji i samome kralju.

 

Posjetite ju bez puno razmišljanja jer je nešto što trebate vidjeti i doživjeti.    

Pretplati se na: Postovi ( Atom )
Buy Me A Coffee

Translate Page

Popular News

  • Forum Romanum
    Rimski forum (Forum Romanum) bio je središte političkog, pravnog, gospodarskog, kulturnog i religioznog života drevnog Rima.Pod foru...
  • Disneyland Paris Now Allowing Guests to Remove Masks for Character Greetings and Photo-Ops
    Disneyland Paris has closed and reopened multiple times since early 2020 due to the COVID-19 pandemic.  Photo: Wikipedia Guests are required...
  • Kako stići u Pariz iz zračne luke Charles de Gaulle ili Orly?
    Pariz ima odličan sustav javnog prijevoza , a to uključuje prijevoz putnika učinkovito i relativno jeftino od glavnih zračnih luka do centra...
  • Aix en Provence, grad s tisuću fontana.
    Prije dolaska u Provansu i grad Aix en Provance kontaktirao sam ljubazne djelatnike turističke zajednice koji su mi poslali poprilično...
  • Classified spotlight: Lost Circuits of F1- Montjuïc,Barcelona
    The Spanish Grand Prix has called Barcelona’s Circuit de Catalunya home ever since it was completed back in 1991, but this is not the fir...
  • New Express Train from Paris to Charles de Gaulle Airport Has Been Approved
    Getting to and from Paris's Charles de Gaulle Airport can be a nightmare, but there's hope for improvement: Last week, the Fren...
  • Spomenik Kolumbu,Barcelona
    Spomenik Kolumbu (Colon, po španjolskom imenu Kolumba - Cristóbal Colón) je stup visok oko 60 metara na vrhu kojeg stoji pomorac prsta uper...
  • Carcassonne
    Kod planiranja putovanja za ovo ljeto planirali smo sve i svašta i na kraju je pravagnula Španjolska sa putovanjem kroz Francusku. A ka...
  • Bazilika sv.Stjepana,Szent István Bazilika,Budimpešta
    Najveća crkva u gradu (Szent István Bazilika) smjestila se na Szent István tér (može se doći podzemnom do Arany János utca) i može primit...
  • Is it Worthy to Buy a Paris Pass (priority access, unlimited transports…)?
      Like a number of cities around the world, Paris has recently adopted the system of a City Pass for tourists.  The City Pass gives you dire...

News archive

  • ►  2025 (36)
    • ►  svibnja (8)
    • ►  travnja (7)
    • ►  ožujka (10)
    • ►  veljače (3)
    • ►  siječnja (8)
  • ►  2024 (114)
    • ►  prosinca (4)
    • ►  studenoga (15)
    • ►  listopada (10)
    • ►  rujna (19)
    • ►  kolovoza (9)
    • ►  srpnja (11)
    • ►  lipnja (16)
    • ►  svibnja (5)
    • ►  travnja (3)
    • ►  ožujka (7)
    • ►  veljače (6)
    • ►  siječnja (9)
  • ►  2023 (103)
    • ►  prosinca (6)
    • ►  studenoga (10)
    • ►  listopada (3)
    • ►  rujna (12)
    • ►  kolovoza (3)
    • ►  srpnja (8)
    • ►  lipnja (15)
    • ►  svibnja (7)
    • ►  travnja (2)
    • ►  ožujka (15)
    • ►  veljače (6)
    • ►  siječnja (16)
  • ►  2022 (175)
    • ►  prosinca (26)
    • ►  studenoga (27)
    • ►  listopada (11)
    • ►  rujna (11)
    • ►  kolovoza (8)
    • ►  srpnja (7)
    • ►  lipnja (16)
    • ►  svibnja (14)
    • ►  travnja (9)
    • ►  ožujka (12)
    • ►  veljače (13)
    • ►  siječnja (21)
  • ►  2021 (339)
    • ►  prosinca (33)
    • ►  studenoga (16)
    • ►  listopada (15)
    • ►  rujna (9)
    • ►  kolovoza (1)
    • ►  srpnja (16)
    • ►  lipnja (15)
    • ►  svibnja (35)
    • ►  travnja (42)
    • ►  ožujka (54)
    • ►  veljače (45)
    • ►  siječnja (58)
  • ►  2020 (326)
    • ►  prosinca (49)
    • ►  studenoga (34)
    • ►  listopada (37)
    • ►  rujna (40)
    • ►  kolovoza (45)
    • ►  srpnja (22)
    • ►  lipnja (28)
    • ►  svibnja (38)
    • ►  travnja (4)
    • ►  ožujka (4)
    • ►  veljače (10)
    • ►  siječnja (15)
  • ►  2019 (150)
    • ►  prosinca (1)
    • ►  studenoga (1)
    • ►  listopada (5)
    • ►  rujna (3)
    • ►  kolovoza (4)
    • ►  srpnja (9)
    • ►  lipnja (18)
    • ►  svibnja (6)
    • ►  travnja (23)
    • ►  ožujka (13)
    • ►  veljače (35)
    • ►  siječnja (32)
  • ►  2018 (196)
    • ►  studenoga (7)
    • ►  listopada (10)
    • ►  rujna (4)
    • ►  kolovoza (2)
    • ►  srpnja (23)
    • ►  lipnja (29)
    • ►  svibnja (13)
    • ►  travnja (63)
    • ►  ožujka (37)
    • ►  veljače (2)
    • ►  siječnja (6)
  • ►  2017 (131)
    • ►  prosinca (6)
    • ►  studenoga (15)
    • ►  rujna (5)
    • ►  kolovoza (8)
    • ►  srpnja (3)
    • ►  lipnja (24)
    • ►  svibnja (50)
    • ►  travnja (2)
    • ►  ožujka (18)
  • ▼  2016 (6)
    • ▼  srpnja (6)
      • Trianon
      • Dvorac Versailles
      • Le Procope
      • Sainte Chapelle
      • Muzej Louvre
      • Hamurabijeva stela
Car Rental Deals 300x250
Dnevnik sa putovanja
Pokreće Blogger.

Oznake

Advent (28) Ancient history (22) Austrija (49) Automobili (53) Aviokompanije (73) Barcelona (55) Budapest (19) COVID19 (536) Catalonia (22) Château Amboise (4) Château de Versailles (9) Cote d' Azur (3) D-Day (3) Danska (11) EU (25) EUEFA qualifiers (37) EURO 2020 (7) EURO 2024. (21) EasyJet (3) Egipat (6) England (3) Engleska (13) Euro 2016. (1) Europa (16) Formula 1 (41) France (133) Francuska (114) HNS (128) History (38) Hrvatska (213) Hungary (14) IRIM (5) Italija (80) Italy (36) Izrael (6) Japan (8) Lifestyle (110) Loire Valley (8) London (14) Louvre (17) Madrid (6) Mađarska (15) Medieval History (16) Metro (24) Milano (5) Monaco (3) Musée D'Orsay (2) Muzej Louvre (13) Nizozemska (9) Njemačka (125) Nogomet (31) Normandija (3) Normandy (6) Papa (3) Paris (147) Pariz (113) Poljska (7) Portugal (8) Povijest (84) Prag (5) Provance (7) Provansa (5) Putovanja (654) Red Bull Air Race (18) Rijeka (2) Rim (35) Roma (15) Rumunjska (1) Rusija (17) Ryanair (26) SP Nogomet (4) STEM (3) Sicilija (3) Slovačka (8) Slovenija (29) Spain (41) Srednji vijek (8) Tajni Rim (7) Tourist (22) Travel (94) Turizam (225) Turska (5) UEFA EURO 2024 (34) UK (9) USA (14) Vatikan (6) Velika Britanija (3) Venecija (13) Vojni Muzej (6) Zanimljivosti (201) Zrakoplov (59) Zračnaluka (55) dvorci Loire (3) nove mjere (257) putovanje (640) Češka (13) Španjolska (30)

Follow

  • facebook

Pages

  • Uvjeti korištenja

Support donation

Copyright 2014 Dnevnik sa putovanja.
Designed by OddThemes