Dnevnik sa putovanja

Home All post

Na samo 32 kilometra istočno od blještavila Pariza, prostire se kraljevstvo gdje snovi postaju stvarnost, a bajke oživljavaju pred očima posjetitelja. Disneyland Pariz, europski dom Mickeyja Mousea i nepreglednog niza omiljenih likova, nije samo zabavni park; to je pomno osmišljena destinacija koja već više od 30 godina briše granice između mašte i jave, nudeći bijeg od svakodnevice za sve generacije.

Od ideje do ikone: Europsko poglavlje Disneyjeve priče

Sve je počelo vizijom Walta Disneyja u SAD, no europska priča započela je godinama nakon njegove smrti. Nakon uspjeha parkova u Americi i Tokiju, Disneyjeva kompanija je u potrazi za europskom lokacijom birala između Španjolske i Francuske.

Prevagnula je središnja pozicija Francuske i blizina Pariza, a 12. travnja 1992. godine, tada pod imenom Euro Disney Resort, park je službeno otvorio svoja vrata.

Početak nije bio lak. Suočen s kulturnim razlikama i početnim financijskim izazovima, park je evoluirao, prilagođavao se i s vremenom postao najposjećenija turistička destinacija u Europi.

Danas se kompleks sastoji od dva tematska parka – Disneyland Parka i Walt Disney Studios Parka – te niza hotela i zabavnog kompleksa Disney Village, stvarajući cjelovito iskustvo boravka.

Umjetnost stvaranja svjetova: Više od obične vožnje

Ono što Disneyland izdvaja je nevjerojatna posvećenost detaljima i pripovijedanju (tzv. "storytelling"). Svaka "zemlja" unutar parka, od avanturističkog Adventurelanda do futurističkog Discoverylanda, priča svoju priču. Arhitektura nije samo kulisa, već ključan dio narativa.

Trnoružičin dvorac (Le Château de la Belle au Bois Dormant), za razliku od svojih američkih pandana, namjerno je dizajniran s više bajkovitih, zaobljenih tornjeva i detalja inspiriranih ilustracijama iz starih europskih knjiga, kako bi se istaknuo u regiji koja je ionako puna pravih dvoraca.

Zanimljivost leži i u tehnici "prisilne perspektive" gdje se zgrade čine višima nego što jesu, smanjujući se proporcijama prema vrhu, što doprinosi osjećaju grandioznosti i magije. Svaka biljka, svjetiljka i glazbena podloga pažljivo je odabrana kako bi posjetitelja u potpunosti uronila u svijet mašte.

Skrivene priče i zanimljivosti parka

Zmaj ispod dvorca: Ispod Trnoružičinog dvorca skriva se jedna od najimpresivnijih figura – 27 metara dug animatronički zmaj koji povremeno riga dim i riče na posjetitelje.

Mickey na svakom koraku: Dizajneri su po cijelom parku sakrili stotine "Skrivenih Mickeyja" – siluete glave slavnog miša integrirane u arhitekturu, ograde i dekoracije. Njihovo pronalaženje postala je omiljena igra posjetitelja.

Discoveryland inspiriran Verneom: Za razliku od američkog Tomorrowlanda, pariški Discoveryland crpi inspiraciju iz vizija europskih vizionara poput Julesa Vernea i H.G. Wellsa, što se očituje u retro-futurističkom dizajnu atrakcija poput svemirskog topa na Space Mountainu.

Mirisi koji pričaju priču: U glavnoj ulici, Main Street, U.S.A., kroz ventilaciju se ispuštaju mirisi svježe pečenih kolačića i vanilije kako bi se stvorio osjećaj topline i nostalgije.

Praktične informacije za posjetitelje

Kako doći?

Vlakom (RER): Najjednostavniji i najbrži način dolaska iz centra Pariza je regionalnom željeznicom RER, linijom A (crvena linija). Putovanje od stanica poput Châtelet–Les Halles ili Gare de Lyon traje oko 40 minuta, a vlak staje na stanici "Marne-la-Vallée/Chessy", točno ispred ulaza u parkove.

Iz zračnih luka: Iz zračnih luka Charles de Gaulle (CDG) i Orly (ORY) voze direktni Magical Shuttle autobusi do Disneylanda i pripadajućih hotela. Također, sa zračne luke CDG moguće je doći i brzim TGV vlakom za samo 10-ak minuta.

Turističke informacije:

Radno vrijeme: Parkovi su otvoreni svaki dan u godini. Radno vrijeme varira ovisno o sezoni, ali Disneyland Park je obično otvoren od 9:30 do 23:00, a Walt Disney Studios Park do nešto ranije. Uvijek je preporučljivo provjeriti službeni kalendar na web stranici.

Ulaznice: Postoje različite vrste ulaznica – za jedan ili oba parka, na jedan ili više dana. Cijene variraju ovisno o datumu (postoje jeftiniji i skuplji datumi). Preporučuje se kupnja ulaznica unaprijed online, jer su jeftinije i osiguravaju ulaz.

Okvirni trošak po danu: Planiranje troškova ključno je za posjet. Evo grube procjene po osobi:

Ulaznica: od 60 € do 100 € (ovisno o danu i vrsti ulaznice).

Hrana: Ručak u restoranu brze hrane stoji oko 15-20 €. Večera u restoranu s poslugom može biti od 30 € naviše. Cijeli dan za hranu i piće lako može dosegnuti 50-70 €.

Prijevoz: Povratna karta za RER vlak iz centra Pariza je oko 15-17 €.

Suveniri i dodatni troškovi: Ovisno o željama, ovaj trošak može varirati od 10 € do nekoliko stotina eura.

Ukupni dnevni trošak po osobi (bez smještaja) kreće se u prosjeku od 130 € do 200 €.

Posjet Disneylandu u Parizu više je od pukog odlaska u zabavni park. To je uranjanje u svijet besprijekorne scenografije, emotivnih parada i spektakularnih vatrometa koji zatvaraju svaki dan. To je mjesto gdje se odrasli ponovno osjećaju kao djeca, a djeca žive svoje najveće snove – dokaz da je magija, uz malo Disneyjevog praha, zaista moguća.

U samom srcu Pariza, na živahnom bulevaru Montmartre, nalazi se mjesto gdje se vrijeme zaustavlja, a povijest i slava susreću u nevjerojatnom plesu voska i iluzije. Muzej Grévin, institucija s tradicijom dužom od 140 godina, nije samo muzej voštanih figura; to je kazalište ljudske povijesti, umjetnosti i popularne kulture, mjesto gdje posjetitelji mogu stati rame uz rame s velikanima koji su oblikovali svijet.

Putovanje kroz vrijeme: Od Napoleona do Mbappéa

Osnovan 1882. godine od strane novinara Arthura Meyera, koji je želio "oživjeti" osobe o kojima je pisao u svojim novinama "Le Gaulois", i uz umjetničko vodstvo karikaturista Alfreda Grévina, po kojem muzej i nosi ime, Grévin je od samih početaka plijenio pažnju javnosti. U doba prije fotografije i televizije, ovo je bio jedini način da običan građanin vidi kako uistinu izgledaju slavne ličnosti.

Danas, s više od 250 vjernih replika, muzej nudi jedinstveno putovanje kroz francusku i svjetsku povijest. Posjetitelji mogu svjedočiti ključnim trenucima, od krunidbe Napoleona Bonapartea i krvavih scena Francuske revolucije, do susreta s misliocima poput Alberta Einsteina i umjetnicima poput Leonarda da Vincija. Svaka scena je pomno režirana, s autentičnim kostimima i scenografijom koja oduzima dah.

No, Grévin nije zarobljen u prošlosti. On živi u sadašnjosti, redovito ažurirajući svoju kolekciju figurama suvremenih zvijezda iz svijeta filma, glazbe, sporta i politike. Tako se u istom danu možete fotografirati s Ryanom Goslingom, pjevati s Céline Dion, odmjeriti snage s Kylianom Mbappéom ili se nakloniti kralju Charlesu III.

Umjetnost Stvaranja Iluzije

Ono što Grévin izdvaja jest nevjerojatna vještina i posvećenost detaljima u izradi svake figure. Proces je dug i mukotrpan, a traje i do šest mjeseci. Tim od petnaestak umjetnika – kipara, slikara, frizera i kostimografa – surađuje kako bi stvorio savršenu iluziju. Sve počinje detaljnim mjerenjem i fotografiranjem osobe, ukoliko je živa. Zatim slijedi modeliranje u glini, izrada kalupa i na koncu lijevanje u vosak.

Svaka vlas kose usađuje se pojedinačno, oči se izrađuju od stakla kako bi imale prirodan sjaj, a ten se postiže nanošenjem slojeva uljane boje. Rezultat je zapanjujuća sličnost koja često briše granicu između stvarnosti i umjetnosti.

Više od muzeja: Palača ogledala i skrivene priče

Jedna od najčarobnijih atrakcija unutar muzeja je "Palača Ogledala" (Palais des Mirages). Izvorno stvorena za Svjetsku izložbu 1900. godine, ova spektakularna dvorana koristi igru svjetla, zvuka i beskonačnih odraza kako bi stvorila jedinstveno i pomalo psihodelično iskustvo koje posjetitelje prenosi u drugi svijet.

Muzej krije i brojne zanimljivosti. Primjerice, u sceni ubojstva revolucionara Jean-Paula Marata, korištena je autentična kada u kojoj je on izdahnuo. Malo je poznato i da je u muzejskom kazalištu, koje je i samo povijesni spomenik, 1892. godine prikazan prvi crtani film na svijetu, "Pauvre Pierrot" Charles-Émilea Reynauda.

Turističke informacije: Kako doživjeti magiju Grévina

Lokacija: Muzej se nalazi na adresi 10 Boulevard Montmartre, 75009 Pariz. Smješten je u 9. arondismanu, u neposrednoj blizini poznatih pariških znamenitosti.

Kako doći:

Podzemna željeznica (Métro): Najbliža stanica je Grands Boulevards (linije 8 i 9), koja se nalazi svega minutu hoda od ulaza. Alternativno, možete koristiti stanice Bourse (linija 3) ili Le Peletier (linija 7), koje su udaljene 5-7 minuta hoda.

Autobus: Linije 20, 39, 48, 67, 74 i 85 imaju stajališta u blizini muzeja.

Radno vrijeme: Muzej je otvoren svakog dana. Od ponedjeljka do petka radno vrijeme je od 10:00 do 18:00 sati, dok je vikendom, praznicima i tijekom školskih praznika otvoreno od 9:30 do 19:00 sati. Posljednji ulaz je sat vremena prije zatvaranja.

Cijene ulaznica: Cijene se kreću ovisno o dobi i danu posjeta. Okvirna cijena za odrasle je oko 25 eura, dok su za djecu i obitelji dostupni popusti. Preporučuje se kupnja ulaznica online kako biste izbjegli gužve i potencijalno ostvarili popust.

Posjet Muzeju Grévin nije samo obilazak izložbe; to je interaktivno iskustvo, prilika za učenje, zabavu i stvaranje nezaboravnih uspomena. To je mjesto gdje se možete rukovati s poviješću i osmjehnuti budućnosti, sve pod krovom jedne od najstarijih i najprestižnijih institucija takve vrste u Europi.

U sjeni gorostasne Westminsterske palače i opatije, tik uz užurbanu ulicu Abingdon, smjestio se jedan od rijetkih preživjelih svjedoka srednjovjekovnog Londona – Jewel Tower (Toranj dragulja). Iako često nezamijećen od strane turista koji hrle prema Big Benu, ovaj skromni kameni toranj čuva gotovo 660 godina dugu i burnu povijest, priče o kraljevskom blagu, parlamentarnim tajnama i nevjerojatnom preživljavanju.

Kraljeva privatna škrinja s blagom

Priča o Jewel Toweru započinje oko 1365. godine, za vrijeme vladavine moćnog kralja Eduarda III. Usred Stogodišnjeg rata s Francuskom, kralju je bilo potrebno sigurno mjesto za čuvanje njegovog "privatnog blaga" – ne krunskih dragulja koji su se oduvijek čuvali u Tower of Londonu, već osobnih dragocjenosti, zlatnog i srebrnog posuđa te dragulja koje je mogao brzo založiti za financiranje svojih ratnih pohoda.

Izgradnja je povjerena najpoznatijem arhitektu tog doba, Henryju de Yeveleu, koji je stvorio čvrstu trokatnu građevinu od kentiškog kamena. Kako bi zaštitio kraljevo blago od lopova i, što je još važnije, od čestih požara u srednjovjekovnom Londonu, toranj je bio okružen jarkom povezanim s rijekom Temzom. Njegova pozicija bila je strateška – u najprivatnijem kutu tadašnje Westminsterske palače, daleko od očiju javnosti.

Unutrašnjost tornja, osobito prizemlje, i danas svjedoči o majstorstvu graditelja. Posjetitelje dočekuje izvanredno očuvan rebrasti svod s pomno isklesanim licima i cvjetnim motivima, koji povjesničari opisuju kao "arhitektonsko remek-djelo".

Od riznice do arhiva i mjerne jedinice

Nakon što je veliki požar 1512. godine natjerao kraljevski dvor da napusti Westminster i preseli se u Whitehall, Jewel Tower gubi svoju primarnu funkciju. Kraljevske dragocjenosti su premještene, a toranj je postao svojevrsno kraljevsko skladište. Zabilježeno je da su se ovdje jedno vrijeme čuvale čak i lutke kćeri Henrika VIII., budućih kraljica Marije I. i Elizabete I.

Od početka 17. stoljeća, toranj dobiva novu, presudnu ulogu. Postaje arhiv Doma lordova. Unutar njegovih debelih zidova čuvali su se neprocjenjivi parlamentarni dokumenti, uključujući povijesne akte i smrtnu presudu kralju Karlu I. Upravo ga je ta funkcija spasila od uništenja. Kada je 1834. godine katastrofalni požar progutao gotovo cijelu srednjovjekovnu Westminstersku palaču, Jewel Tower, odvojen od glavnog kompleksa, ostao je gotovo netaknut, zajedno s Westminsterskom dvoranom i kapelom St Mary Undercroft.

U 19. stoljeću, nakon što su arhivi preseljeni u novu Viktorijinu kulu, Jewel Tower dobiva još jednu neobičnu namjenu – postaje sjedište Ureda za standarde, mjere i kovanice. Ovdje su se testirale i certificirale standardne mjerne jedinice za cijelo Britansko Carstvo.

Turističke informacije: Kako posjetiti Jewel Tower?

Danas je Jewel Tower pod zaštitom organizacije English Heritage i otvoren je za javnost kao muzej koji priča svoju slojevitu priču. Posjet nudi jedinstven uvid u srednjovjekovnu arhitekturu i život u Londonu.

Što vidjeti: Posjetitelji mogu istražiti sva tri kata tornja. U prizemlju se dive spomenutom svodu, na prvom katu je izložba o povijesti tornja s replikama nekadašnjih dragocjenosti, dok drugi kat nudi interaktivni prikaz parlamentarne povijesti i model kako je izgledala Westminsterska palača prije velikog požara.

Radno vrijeme: Jewel Tower je otvoren svakog dana od 10:00 do 17:00 sati. Preporučuje se provjeriti službene stranice English Heritagea za moguće izmjene.

Cijene ulaznica:

Odrasli: £7.70

Djeca (5-17 godina): £4.00

Studenti i umirovljenici (65+): £6.80

Obiteljska ulaznica (2 odraslih, do 3 djece): £19.40

Moguće je ostvariti popust kupovinom ulaznica online unaprijed.

Kako doći do muzeja? Jewel Tower se nalazi na adresi Abingdon Street, London, SW1P 3JY, nasuprot Victoria Tower Gardensa.

Podzemna željeznica (Tube): Najbliža stanica je Westminster (linije Jubilee, District i Circle), udaljena svega 5 minuta hoda. Pri izlasku iz stanice pratite znakove za Westminstersku opatiju.

Autobus: Brojne autobusne linije staju u blizini (npr. 3, 11, 24, 87, 88, 148, 211). Stanica je Westminster Abbey ili Parliament Square.

Posjet Jewel Toweru je putovanje kroz skrivene kutke londonske povijesti. To je prilika da se stane unutar zidova koji su čuvali kraljevsko bogatstvo, svjedočili stvaranju zakona koji su oblikovali svijet i preživjeli katastrofu koja je izbrisala njihov svijet. Skromni toranj dragulja doista je jedan od najsjajnijih, iako najmanjih, dragulja u kruni Westminstera.

Stajati na jednoj točki, a istovremeno biti na dvije polutke svijeta, prizor je koji svakodnevno privlači tisuće posjetitelja u londonski Greenwich. Ovdje, na vrhu brda s kojeg puca spektakularan pogled na moderni London, smještena je Kraljevska zvjezdarnica, povijesni dom Nultog meridijana – zamišljene linije koja dijeli istočnu i zapadnu hemisferu i od koje započinje mjerenje vremena za čitav planet.

Povijest ispisana u zvijezdama i na moru

Priča o Nultom meridijanu neraskidivo je vezana uz pomorsku dominaciju Velike Britanije i vječnu ljudsku potrebu za preciznom navigacijom. U 17. stoljeću, dok su brodovi plovili nepreglednim oceanima, određivanje geografske dužine predstavljalo je ogroman izazov. Nesreće su bile česte, a gubici golemi.

Kao odgovor na taj problem, kralj Karlo II. 1675. godine osniva Kraljevsku zvjezdarnicu i imenuje prvog Kraljevskog astronoma, Johna Flamsteeda. Zadatak je bio jasan: stvoriti precizne mape zvjezdanog neba koje bi pomorcima omogućile sigurno putovanje. Zgrada zvjezdarnice, danas poznata kao Flamsteed House, djelo je slavnog arhitekta Sir Christophera Wrena, koji ju je podigao na temeljima starog dvorca Greenwich.

Stoljećima su astronomi u Greenwichu neumorno radili, usavršavajući instrumente i metode mjerenja. Njihov rad, posebno onaj na razvoju preciznih pomorskih kronometara Johna Harrisona, revolucionarizirao je navigaciju.

Konačna potvrda globalnog značaja Greenwicha stigla je 1884. godine na Međunarodnoj meridijanskoj konferenciji u Washingtonu. Unatoč protivljenju Francuske, koja se zalagala za pariški meridijan, velika većina zemalja izglasala je da linija koja prolazi kroz teleskop "Airy Transit Circle" u Greenwichu postane službeni Nulti meridijan svijeta. Time je Greenwich Mean Time (GMT) postao globalni standard za vrijeme.

Stajati na crti koja dijeli svijet

Danas je dvorište Kraljevske zvjezdarnice mjesto hodočašća za turiste iz cijelog svijeta. Svi žele zabilježiti onaj ikonični trenutak – fotografiju na kojoj jednom nogom stoje na istočnoj, a drugom na zapadnoj hemisferi. Metalna traka urezana u tlo i zid podsjetnik je na povijesni dogovor koji je uredio svjetske karte i satove.

No, tu je i jedna moderna zanimljivost. Zbog napretka tehnologije i korištenja GPS sustava, stvarni, moderni Nulti meridijan (IERS Reference Meridian) zapravo se nalazi oko 102 metra istočnije od povijesne linije. No, to nimalo ne umanjuje čaroliju stajanja na povijesnoj točki nula.

Što vidjeti i doživjeti?

Posjet Greenwichu nudi puno više od samog fotografiranja na meridijanu:

Flamsteed House: Istražite originalnu zgradu zvjezdarnice u kojoj su živjeli i radili Kraljevski astronomi. Ovdje se nalaze i Harrisonovi revolucionarni morski satovi.

Veliki ekvatorijalni teleskop: Divite se impresivnom 28-inčnom refraktorskom teleskopu, najvećem te vrste u Velikoj Britaniji, smještenom ispod prepoznatljive "luk" kupole.

Crvena vremenska kugla: Ne propustite pogledati crvenu kuglu na vrhu zvjezdarnice. Ona se svakog dana točno u 13:00 sati spušta, što je jedan od najstarijih javnih vremenskih signala na svijetu, koji je nekada služio kapetanima brodova na Temzi za namještanje kronometara.

Peter Harrison Planetarij: Uronite u svemirska prostranstva uz spektakularne projekcije u jedinom londonskom planetariju.

Pogled na London: S brda u Greenwich Parku pruža se jedan od najljepših panoramskih pogleda na London, s rijekom Temzom, zgradama Canary Wharfa i centrom grada u daljini.

Turističke informacije: Kako doći do Nultog meridijana?

Do Kraljevske zvjezdarnice i Greenwicha lako je doći iz centra Londona:

Brod: Najatraktivniji način je vožnja brodom po rijeci Temzi (usluge poput Uber Boat by Thames Clippers). Putovanje pruža predivan pogled na grad, a pristanište Greenwich Pier je blizu svih glavnih atrakcija.

Vlak: S kolodvora London Bridge ili Cannon Street voze direktni vlakovi do stanice Greenwich. Od stanice do zvjezdarnice ima oko 15-20 minuta hoda kroz slikoviti gradić i park (pripremite se na uspon).

DLR (Docklands Light Railway): Linija DLR vozi do stanice Cutty Sark, koja se nalazi u srcu pomorskog Greenwicha. Imajte na umu da je ova stanica povremeno zatvorena zbog radova.

Autobus: Brojne autobusne linije povezuju Greenwich s ostatkom Londona.

Ulaznice i radno vrijeme:

Zvjezdarnica je otvorena svakodnevno, obično od 10:00 do 17:00 sati. Preporučuje se kupnja ulaznica unaprijed putem interneta na službenoj stranici Royal Museums Greenwich (www.rmg.co.uk) kako biste osigurali svoje mjesto. Ulaznice za planetarij kupuju se zasebno.

Posjet Nultom meridijanu nije samo turistička atrakcija; to je putovanje kroz povijest znanosti, navigacije i globalizacije. To je prilika da na trenutak stanete na točku gdje se spajaju vrijeme i prostor, Istok i Zapad.

Pretplati se na: Postovi ( Atom )

Follow

Pages

Support donation