Dnevnik sa putovanja

Portal o putovanjima, zanimljivostima,tehnologiji i životnom stilu.


Home All post
U srcu Westminstera, gdje se isprepliću stoljeća britanske povijesti i moderne vreve, stoji nepokolebljivi čuvar vremena – Big Ben. No, ime koje odzvanja cijelim svijetom zapravo ne pripada ni satu ni tornju, već moćnom zvonu teškom 13,7 tona, smještenom unutar Elizabeth Towera (Elizabetinog tornja). Nakon opsežne restauracije koja ga je utišala na gotovo pet godina, ovaj simbol Londona i Ujedinjenog Kraljevstva ponovno dočekuje posjetitelje, a njegova priča bogatija je no ikad.


Putovanje kroz vrijeme: Od pepela do simbola

Priča o današnjem tornju započinje u vatri. Nakon što je Westminsterska palača, dom britanskog parlamenta, gotovo u potpunosti izgorjela u katastrofalnom požaru 1834. godine, raspisan je natječaj za njezinu obnovu. Arhitekt Charles Barry osmislio je velebnu neogotičku palaču, a u njegovu viziju bio je uključen i impozantan satni toranj.

Za dizajn tornja i sata bio je zadužen Augustus Pugin, majstor neogotičkog stila, dok je satni mehanizam, revolucionaran za svoje doba, djelo Edmunda Becketta Denisona. Izgradnja tornja, visokog 96 metara, završena je 1859. godine, a 31. svibnja iste godine sat je počeo s radom. Veliko zvono, Big Ben, prvi je put zazvonilo 11. srpnja 1859.


Podrijetlo nadimka "Big Ben" obavijeno je velom tajne. Najpopularnija teorija kaže da je ime dobilo po sir Benjaminu Hallu, korpulentnom povjereniku za radove u vrijeme njegove izgradnje. Druga priča spominje tadašnjeg popularnog boksača teške kategorije, Benjamina Caunta. Bilo kako bilo, nadimak se s vremenom s velikog zvona prenio na cijeli toranj, koji je 2012. godine službeno preimenovan u Elizabeth Tower u čast dijamantnog jubileja kraljice Elizabete II.


Arhitektonsko i umjetničko remek-djelo

Elizabeth Tower je trijumf neogotičke arhitekture. Njegovih prvih 61 metar izgrađeno je od opeke obložene pješčanikom boje meda. Ostatak tornja, uključujući i šiljasti vrh, izrađen je od lijevanog željeza. Na svakoj od četiri strane tornja nalazi se sat promjera sedam metara, sastavljen od 312 komada opalnog stakla.


Nedavna restauracija, vrijedna gotovo 80 milijuna funti, otkrila je i vratila originalnu boju satnih brojčanika – prusko plavu, koja je desetljećima bila skrivena ispod slojeva crne boje nanesene radi kamuflaže tijekom zračnih napada u Drugom svjetskom ratu. Na dnu svakog sata stoji pozlaćeni latinski natpis: "DOMINE SALVAM FAC REGINAM NOSTRAM VICTORIAM PRIMAM", što u prijevodu znači "Bože, čuvaj našu kraljicu Viktoriju Prvu".


Zanimljivosti koje otkucavaju


Točnost na peni: Preciznost sata regulira se na vrlo jednostavan način – dodavanjem ili oduzimanjem starih kovanica od jednog penija na klatno. Dodavanje jednog penija ubrzava sat za 0.4 sekunde u 24 sata.



Preživio je Blitz: Tijekom Drugog svjetskog rata, njemačko bombardiranje oštetilo je dijelove parlamenta, pa čak i dva sata na tornju, no Big Ben nikada nije prestao raditi, postavši simbolom britanske otpornosti.


Svjetlo parlamenta: Na vrhu tornja nalazi se Ayrtonovo svjetlo, koje se pali svaki put kada parlament zasjeda.


Pukotina u glasu: Ubrzo nakon postavljanja, veliko zvono je puklo pod udarcem preteškog čekića. Zvono je zakrenuto, a postavljen je lakši čekić, što mu daje jedinstven i prepoznatljiv zvuk koji čujemo i danas.


Turističke informacije: Kako doživjeti Big Ben?

Iako se toranj često naziva "muzejom", on ne funkcionira kao klasični muzej sa stalnim postavom. Doživljaj se ostvaruje kroz vođene ture koje posjetitelje vode kroz unutrašnjost samog tornja.

Ture unutar Elizabeth Towera: Nakon završetka restauracije, ture su ponovno dostupne javnosti. Važno je napomenuti da je posjet fizički zahtjevan jer uključuje uspon uz 334 stepenice uskog spiralnog stubišta.

Ulaznice: Cijena za odrasle iznosi 30 funti, a za djecu (11-17 godina) 15 funti. Djeca mlađa od 11 godina ne mogu sudjelovati u turi.


Rezervacije: Ulaznice su iznimno tražene. Puštaju se u prodaju tri mjeseca unaprijed, svake druge srijede u mjesecu u 10:00 sati po lokalnom vremenu, i to isključivo putem službene stranice britanskog parlamenta (www.parliament.uk/visiting/). Preporučuje se brza reakcija jer se ulaznice rasprodaju u svega nekoliko minuta.

Što tura uključuje: 90-minutna tura pruža fascinantan uvid u povijest tornja, proces nedavne obnove, omogućuje pogled izbliza na satni mehanizam i kulminira boravkom u zvoniku gdje iz prve ruke možete čuti zvonjavu moćnog Big Bena.

Kako doći do Big Bena? 

Big Ben se nalazi u samom središtu Londona, na adresi Westminster, London SW1A 0AA.

Podzemna željeznica (Tube): Najbliža stanica je Westminster, koja se nalazi na linijama Jubilee (siva), District (zelena) i Circle (žuta). Izlaskom iz stanice, pogled na toranj je trenutan i impozantan.

Autobus: Brojne autobusne linije prometuju kroz područje Westminstera i Trafalgar Squarea, s kojih je toranj lako dostupan pješice.

Hop-on Hop-off autobusi: Sve glavne turističke autobusne linije imaju stanicu u neposrednoj blizini Big Bena.

Za one koji ne mogu sudjelovati u fizičkoj turi, na stranicama parlamenta dostupan je i virtualni obilazak koji omogućuje istraživanje unutrašnjosti ovog arhitektonskog dragulja iz udobnosti vlastitog doma. Big Ben nije samo sat; on je živi spomenik inovacije, otpornosti i britanskog identiteta, čiji otkucaji i dalje odjekuju srcem Londona, pozivajući posjetitelje iz cijelog svijeta da svjedoče njegovoj bezvremenskoj veličini.
U srcu političke moći Ujedinjenog Kraljevstva, usred vreve i prometa ulice Whitehall, stoji jedan naizgled jednostavan, ali neizmjerno snažan kameni spomenik – Cenotaph. Okružen monumentalnim zdanjima ministarstava, on nije turistička atrakcija u klasičnom smislu; nema ulaza, nema radnog vremena, nema suvenirnice. On je nijemi svjedok, nacionalna grobnica bez tijela i vječno srce britanskog sjećanja na žrtve rata. Posjetili smo ovo mjesto kako bismo istražili njegovu povijest, simboliku i duboko značenje koje nosi.



Povijest: Od prolaznog pozdrava do vječnog spomena

Priča o Cenotaphu započinje s krajem Prvog svjetskog rata. Godine 1919., britanski premijer David Lloyd George, pripremajući veliku paradu mira u Londonu, želio je da vojnici na povratku imaju priliku pozdraviti svoje pale suborce. Angažirao je slavnog arhitekta Sir Edwina Lutyensa da dizajnira privremenu strukturu pokraj koje bi marširali. Lutyens je predložio "cenotaf" – termin izveden iz grčkih riječi kenos (prazan) i taphos (grob).

Foto:Getyimages

U samo dva tjedna, od drveta i gipsa izgrađen je privremeni spomenik. Tijekom parade 19. srpnja 1919., dogodilo se nešto neočekivano. Javnost je spontano počela ostavljati vijence i cvijeće u podnožju spomenika. U danima koji su slijedili, procjenjuje se da je više od milijun ljudi posjetilo Cenotaph, pretvarajući ga u mjesto nacionalnog hodočašća i kolektivnog tugovanja. Mnogima je to bila jedina grobnica koju su njihovi sinovi, očevi i muževi, pokopani u neoznačenim grobovima diljem Europe, ikada imali.

Dirnuta ovakvom reakcijom javnosti, Vlada je odlučila da se privremena struktura zamijeni identičnom, ali trajnom, isklesanom od portlandskog kamena. Trajni Cenotaph otkrio je kralj George V. 11. studenog 1920., na drugu godišnjicu primirja. Od tog trenutka, on je postao središnje mjesto svih nacionalnih komemoracija.


Umjetnost u Tišini: Genijalnost Arhitektonskog Dizajna

Na prvi pogled, Cenotaph je zapanjujuće jednostavan – pravokutni kameni pilon bez ikakvih ukrasa, skulptura ili religijskih simbola. Upravo u toj jednostavnosti leži njegova genijalnost i univerzalna snaga.

Prazna Grobnica: Sama ideja cenotafa predstavlja sve one čija tijela nikada nisu vraćena kući, dajući naciji zajedničko mjesto za žalovanje.

Namjerna Univerzalnost: Lutyens je svjesno izbjegao bilo kakve kršćanske simbole, poput križa, kako bi spomenik bio mjesto sjećanja za ljude svih vjera i one bez nje. To ga je učinilo istinski nacionalnim simbolom.

Arhitektonska Optička Iluzija: Iako se čini da su sve linije spomenika ravne, one to nisu. Lutyens je primijenio princip entazisa, preuzet iz arhitekture grčkih hramova. Sve naizgled ravne površine su zapravo suptilno zakrivljene. Da su linije bile savršeno ravne i paralelne, ljudskom oku bi se činilo da se sužavaju prema vrhu. Ovako, zahvaljujući zakrivljenosti, one se čine savršeno ravnima, dajući spomeniku osjećaj statičnosti i vječnosti. Čak i horizontalne linije su dijelovi kruga čiji je centar 270 metara ispod zemlje.

Natpis: Na spomeniku su uklesane samo riječi "The Glorious Dead" (Slavni Mrtvi). Ovaj jednostavan, ali moćan izraz obuhvaća sve žrtve, bez obzira na čin, status ili ulogu.Mogli bih malo i mi naučiti nešto iz toga.


Priče i značaj: Srce nacionalnog sjećanja

Cenotaph nije samo kamen; on je živi spomenik koji i danas igra ključnu ulogu u životu nacije.


Nedjelja sjećanja (Remembrance Sunday): Svake godine, u nedjelju najbližu 11. studenom, kod Cenotapha se održava Nacionalna služba sjećanja. Događaju prisustvuju kraljevska obitelj, premijer, politički čelnici, veterani i predstavnici Commonwealtha. Točno u 11 sati, zvuk Big Bena označava početak dvije minute šutnje koje se poštuju diljem zemlje. Monarh polaže prvi vijenac crvenih makova u podnožje spomenika.

Pozdrav Spomeniku: Postoji nepisano pravilo i tradicija da svi uniformirani pripadnici oružanih snaga, policije i drugih službi, kada prolaze pokraj Cenotapha, bilo pješice, u vozilu ili na konju, odaju počast pozdravom.

Prošireno značenje: Iako je prvotno podignut u spomen na žrtve Prvog svjetskog rata, njegova posveta je proširena i danas uključuje sve britanske i Commonwealth vojnike poginule u Drugom svjetskom ratu i svim kasnijim sukobima.

Turističke informacije: Kako posjetiti i odati počast

Lokacija: Whitehall, London, SW1A 2ET. Spomenik se nalazi nasred ceste, otprilike na pola puta između Parliament Squarea i Trafalgar Squarea, u neposrednoj blizini Downing Streeta.


Kako doći:

Podzemnom željeznicom (Tube): Najbliže postaje su Westminster (linije Jubilee, District i Circle) i Charing Cross (linije Bakerloo i Northern). Obje su udaljene 5-10 minuta hoda.

Autobusom: Gotovo sve autobusne linije koje voze kroz centar Londona prolaze ulicom Whitehall i staju u neposrednoj blizini Cenotapha (npr. 3, 11, 12, 24, 87, 88, 159, 453).

Pristup i Cijena:

Trošak posjeta / Cijena po danu: Cenotaph je javni spomenik na otvorenom. Pristup je potpuno besplatan i dostupan za gledanje 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu.


U prostranom zelenilu Greenwich Parka, s pogledom na blistave nebodere Canary Wharfa i rijeku Temzu koja spokojno teče, smjestio se arhitektonski dragulj besprijekorne bjeline i savršene simetrije – Queen's House. Iako često u sjeni poznatijih susjeda poput Kraljevskog opservatorija i Nacionalnog pomorskog muzeja, ova bivša kraljevska rezidencija predstavlja jednu od najvažnijih građevina u britanskoj povijesti arhitekture. Posjetili smo ovaj dom umjetnosti i povijesti kako bismo otkrili priče skrivene unutar njegovih elegantnih zidova.


Povijest: Kraljičina isprika i arhitektonsko čudo

Priča o Queen's House započinje, kako i priliči, kraljevskom anegdotom. Godine 1616., kraljica Ana od Danske, supruga kralja Jakova I., slučajno je tijekom lova ustrijelila jednog od kraljevih najdražih pasa. Kralj je, navodno, bio toliko bijesan da je na nju vikao pred svima. Kako bi se iskupio za svoju javnu grubost, poklonio joj je imanje Greenwich i obećao izgradnju "paviljona iz snova".

Za taj zadatak angažiran je arhitekt Inigo Jones, koji se netom vratio s putovanja po Italiji, opčinjen harmonijom i proporcijama klasične rimske i renesansne arhitekture Andree Palladija. Queen's House, čija je gradnja započela 1616., postala je Jonesovo platno za arhitektonsku revoluciju. Bio je to prvi potpuno klasični objekt izgrađen u Engleskoj, oštro odudarajući od tada dominantnog, kitnjastog tudorskog stila crvene cigle.


Radovi su stali nakon Anine smrti 1619., da bi bili nastavljeni tek desetak godina kasnije, kada je kralj Karlo I. kuću darovao svojoj supruzi, Henrietti Mariji. Konačno dovršena 1635., Queen's House postala je njezin privatni "dom užitka" (House of Delight), oaza mira i umjetnosti daleko od formalnosti dvora.


Umjetnost i arhitektura: Simfonija simetrije i legendarna stubišta


Ono što Queen's House čini tako posebnom jest njezina savršena matematička preciznost. Jones je primijenio klasične principe simetrije, stvarajući zgradu u obliku slova 'H'. Fasada je čista, elegantna i bez suvišnih ukrasa, s velikim prozorima koji unutrašnjost ispunjavaju svjetlošću. Središnji dio zgrade, Velika dvorana (Great Hall), savršena je kocka dimenzija 40x40x40 stopa, s prekrasnim originalnim mramornim podom s geometrijskim uzorkom.

Unutar ove arhitektonske ljuske krije se umjetnička riznica. Iako je originalna kolekcija raspršena tijekom Engleskog građanskog rata, danas je kuća dom izvanredne zbirke slika, pretežno portreta i pomorskih scena iz 17. do 20. stoljeća.

Apsolutni dragulji unutrašnjosti su:

Portret Elizabete I. "Armada": Jedna od najpoznatijih slika u britanskoj povijesti, koja slavi pobjedu nad španjolskom Armadom 1588. godine. Portret je prepun simbolike – kraljičina ruka počiva na globusu, pokazujući njezinu moć i globalni utjecaj Engleske.


Tulipanske stube (Tulip Stairs): Ove elegantne, plavo obojene spiralne stube pravo su remek-djelo inženjerstva i dizajna. Smatraju se prvim samonosivim spiralnim stubištem u Britaniji. Iako nazvane "tulipanskim", vjeruje se da uzorak na ogradi od kovanog željeza zapravo predstavlja ljiljan (fleur-de-lis), amblem obitelji Henriette Marije.


Priče, mitovi i zanimljivosti


Duh sa stubišta: Tulipanske stube postale su svjetski poznate 1966. godine kada je umirovljeni kanadski svećenik Ralph Hardy fotografirao prazno stubište. Nakon razvijanja filma, na fotografiji se pojavila tajanstvena, prikrivena figura koja se s obje ruke drži za ogradu. Stručnjaci iz Kodaka potvrdili su da negativ nije bio manipuliran, a priča o duhu Queen's House i danas privlači znatiželjnike.


Kuća iznad ceste: U originalnom dizajnu, glavna cesta koja je povezivala Deptford i Woolwich prolazila je ravno kroz prizemlje zgrade, kroz otvorenu lođu, omogućavajući javnosti da doslovno prođe "kroz" kraljevsku rezidenciju.


Nulta točka svijeta: Queen's House savršeno je poravnata u osi sjever-jug. Ako pogledate kroz sjeverna vrata, pogled vam se pruža točno preko rijeke Temze. A samo nekoliko stotina metara uzbrdo, u Kraljevskom opservatoriju, nalazi se ishodišna točka nultog meridijana, čime je cijelo područje doslovno središte svjetskog vremena i prostora.


Turističke informacije: Vaš posjet Queen's House


Lokacija: Romney Rd, Greenwich, London SE10 9NF. Dio je kompleksa Royal Museums Greenwich.


Kako doći:

DLR (Docklands Light Railway): Najbliža postaja je Cutty Sark for Maritime Greenwich. Od postaje do Queen's House ima oko 5-7 minuta lagane šetnje.

Vlakom (National Rail): Postaja Greenwich udaljena je oko 10-15 minuta hoda kroz grad i park. Vlakovi voze iz centra Londona (npr. s postaje Cannon Street ili London Bridge).


Autobusom: Linije 129, 177, 188, 199, 286 i 386 staju u blizini.


Brodom (Uber Boat by Thames Clippers): Najatraktivniji način dolaska. Pristanište Greenwich Piernalazi se odmah ispred ulaza u kompleks muzeja.


Ulaznice i radno vrijeme:

Cijena po danu / Cijena ulaznice: Ulaz u Queen's House je potpuno besplatan! Nije potrebna prethodna rezervacija za standardni posjet.


Radno vrijeme: Obično je otvorena svakog dana od 10:00 do 17:00 sati. Ipak, uvijek je preporučljivo provjeriti točno radno vrijeme na službenoj web stranici Royal Museums Greenwich prije posjeta.

Queen's House nije samo muzej; ona je lekcija iz povijesti, prozor u um genijalnog arhitekta i svjedok rađanja novog estetskog doba u Engleskoj. Njezin mir, elegancija i bogatstvo koje nudi besplatno čine je nezaobilaznom stanicom za svakoga tko želi otkriti skrivene, ali neprocjenjive bisere Londona.
U srcu Londona, u ulici Marylebone, stoji zdanje koje prkosi prolaznosti vremena. To je Madame Tussauds, muzej voštanih figura koji je mnogo više od turističke atrakcije; on je živa kronika slave, povijesti i nevjerojatne umjetničke vještine. Zakoračiti u njegove dvorane znači krenuti na putovanje kroz stoljeća, susresti se oči u oči s velikanima koji su oblikovali svijet, ali i sa zvijezdama koje danas obasjavaju našu svakodnevicu.Posjetili smo ovo kultno mjesto kako bi istražili njegovu bogatu povijest, otkrili tajne stvaranja voštanih dvojnika i pružili vam  sveobuhvatan vodič za buduće posjetitelje.


Od krvave Francuske revolucije do blještavila crvenog tepiha

Priča o Madame Tussauds ( ova teta između nas 😀) neodvojiva je od fascinantne i na trenutke mračne sudbine njezine osnivačice, Marie Tussaud (rođene Grosholtz) 1761. godine u Strasbourgu. 



Umjetnost modeliranja voskom naučila je od liječnika Philippea Curtiusa, za kojeg je njezina majka radila kao kućepaziteljica. Svoj je talent ubrzo dokazala izradivši s nepunih 17 godina figuru prosvjetiteljskog filozofa Voltairea.



Život ju je odveo na francuski dvor, gdje je podučavala umjetnosti sestru kralja Luja XVI., no idila je prekinuta vihorom Francuske revolucije. Uhićena kao rojalistica, Marie je za dlaku izbjegla giljotinu. Sudbina je htjela da upravo ona bude primorana izrađivati posmrtne maske giljotiniranih, uključujući i svoje bivše poslodavce, kralja Luja XVI. i kraljicu Mariju Antoanetu. Te morbidne, ali povijesno neprocjenjive artefakte, ponijela je sa sobom kada je 1802. godine napustila supruga i s kolekcijom figura krenula na turneju po Britanskom otočju.



Nakon 33 godine putovanja, 1835. godine, napokon je osnovala stalnu postavu u ulici Baker u Londonu. Atrakcija je odmah postigla golem uspjeh, a posebnu je pažnju privlačila "Dvorana užasa" (Chamber of Horrors), gdje su bile izložene posmrtne maske žrtava revolucije i figure zloglasnih kriminalaca. Godine 1884. muzej je preseljen na današnju, veću lokaciju u ulici Marylebone, gdje i danas, više od dva stoljeća kasnije, nastavlja očaravati milijune posjetitelja.

Umjetnost koja udahnjuje život: Kako nastaje voštana figura?

Izrada jedne voštane figure u Madame Tussauds je dugotrajan i mukotrpan proces koji spaja klasično kiparstvo s modernom tehnologijom, a cijena izrade doseže i do 200.000 funti. Sve započinje poziranjem same zvijezde, tijekom kojeg tim stručnjaka uzima preko 250 preciznih mjera i snima stotine fotografija iz svakog kuta. Ako osoba više nije živa, tim povjesničara i umjetnika provodi iscrpno istraživanje arhivskih fotografija i snimaka.



Kipari zatim provode tjedne i mjesece modelirajući glinenu skulpturu, pazeći na svaki i najsitniji detalj lica i tijela. Od glinenog modela izrađuje se gipsani kalup u koji se ulijeva zagrijani pčelinji vosak. Nakon hlađenja, započinje najdelikatniji dio – bojanje. Nanosi se i do deset slojeva boje kako bi se postigao realističan ton kože.


Svaka vlas kose, uključujući trepavice i obrve, umeće se ručno, što može potrajati i do šest tjedana. Oči se izrađuju od akrilne smole, a svaka žilica na bjeloočnici iscrtava se rukom svilenim koncem. Zubi se izrađuju kod zubnih tehničara prema otiscima. Mnoge zvijezde često doniraju vlastitu odjeću i modne dodatke kako bi njihovi voštani dvojnici bili što autentičniji. Tim za održavanje svakodnevno, prije otvaranja muzeja, provjerava svaku figuru, popravlja šminku i frizuru, osiguravajući da su "stanovnici" muzeja uvijek spremni za fotografiranje.


Zvjezdane staze: Što vidjeti u Madame Tussauds?

Muzej je podijeljen u nekoliko interaktivnih zona koje posjetitelje vode kroz različite svjetove.

Awards Party: Zakoračite na crveni tepih i družite se s holivudskim zvijezdama poput Toma Hardyja, Angeline Jolie i Georgea Clooneyja.


The Royal Palace: Doživite kraljevski susret. Ovdje možete stati uz bok kralja Charlesa III., kraljice Camille te princa i princeze od Walesa.



Marvel Hall of Heroes: Osjetite snagu superheroja. Stanite uz Hulka, družite se sa Spider-Manom i iskusite Marvelov svemir kroz uzbudljivi 4D filmski doživljaj.

+

Star Wars Experience: Putovanje u daleku galaksiju je moguće. Borite se svjetlosnim mačevima s Anakinom Skywalkerom i sjednite u pilotsku kabinu Millennium Falcona s Chewbaccom.




Impossible Festival: Glazbena pozornica na kojoj se susreću legende. Od Freddieja Mercuryja i Boba Marleyja do Taylor Swift i Eda Sheerana.


Chamber of Horrors: Za one najhrabrije, obnovljena Dvorana užasa vodi vas kroz mračnu povijest londonskih zločina.


Uz stalnu postavu, muzej redovito dodaje nove figure aktualnih zvijezda, sportaša i svjetskih vođa, osiguravajući da je svaki posjet jedinstveno iskustvo.


Zanimljivosti iz svijeta voska

Najstarija figura u muzeju je "Uspavana ljepotica", figura Madame du Barry, ljubavnice Luja XV., koju je izradio Philippe Curtius još 1765. godine.

Najmanja figura je Zvončica iz Petra Pana, dok je najveća figura nevjerojatni Hulk.


Muzej je preživio požar 1925. godine i bombardiranje u Drugom svjetskom ratu 1940. godine. Srećom, mnogi originalni kalupi su spašeni, omogućivši restauraciju figura.


Osoblje svakodnevno pere kosu figurama i popravlja im šminku.


Ne postoji apostrof u imenu Madame Tussauds.


Turističke informacije: Kako doći i što trebate znati


Lokacija: Madame Tussauds London, Marylebone Rd, London NW1 5LR.


Kako doći:

Podzemnom željeznicom (Tube): Najbliža postaja je Baker Street, koja se nalazi na samo dvije minute hoda od muzeja. Ovu postaju opslužuju linije Bakerloo, Circle, Jubilee, Metropolitan i Hammersmith & City.

Autobusom: Brojne autobusne linije staju u blizini muzeja, uključujući: 13, 18, 27, 30, 74, 82, 113, 139, 189, 205, 274 i 453.

Radno vrijeme: Radno vrijeme varira ovisno o danu i sezoni, ali muzej se najčešće otvara između 9:00 i 10:00 sati, a zatvara između 16:00 i 18:00 sati. Preporučuje se provjeriti točno radno vrijeme na službenoj web stranici za željeni datum posjeta.


Ulaznice:

Cijene ulaznica su dinamične i povoljnije je kupiti ih online unaprijed. Cijene za standardnu ulaznicu kupljenu online kreću se od £39 po osobi.

Dostupne su i "Fast Track" ulaznice za brži ulaz koje koštaju od £49 po osobi.

Postoje i razne kombinirane ulaznice koje uključuju posjet drugim londonskim atrakcijama poput London Eye-a, što može donijeti značajne uštede.

Preporučuje se online rezervacija kako biste osigurali željeni termin i izbjegli duge redove.

Posjet Madame Tussauds nije samo razgledavanje voštanih figura; to je interaktivno iskustvo, prilika za stvaranje nezaboravnih fotografija i jedinstven pogled u svijet koji spaja povijesnu ostavštinu jedne hrabre žene s pop kulturom našeg doba. To je mjesto gdje se iluzija i stvarnost susreću, a besmrtnici od voska pričaju svoje vječne priče.
Powered by GetYourGuide
Hrvatski nogometni reprezentativci nastavili su u kvalifikacijskoj skupini L pobjedama krčiti put prema Svjetskom prvenstvu, u gostima je Hrvatska ovog petka pobijedila Farske otoke s 1-0 (1-0).



Utakmicu je odlučio pogodak Andreja Kramarića u 31. minuti čime je nastavljen pobjednički hrvatski niz u skupini. Prije ovog susreta Hrvatska je u gostima bila bolja od Gibraltara sa 7-0, dok je na domaćem terenu svladala Češku 5-1.

Mogla je Hrvatska i jednostavnije slaviti na dalekom gostovanju. U prvom poluvremenu je Petar Sučić pogodio okvir vrata, dok je u nastavku susreta dvije odlične šanse imao Kramarić, kao i po jednu Jakić i Smolčić, ali nije se drugi put zatresla domaća mreža. Farski otoci su bili opasni kroz kontranapade, dok su u drugom poluvremenu čak i hrabrije krenuli prema izjednačenju do kojeg nisu stigli.

U drugom susretu ove skupine Češka je u gostima pobijedila Crnu Goru 2-0.

U ponedjeljak od 20.45 sati na maksimirskom stadionu će Hrvatska igrati protiv Crne Gore, reprezentacije koju vodi nekadašnji hrvatski reprezentativac Robert Prosinečki.

Na ljestvici skupine vodi Češka koja ima 12 bodova nakon pet utakmica. Hrvatska je druga s devet bodova iz tri utakmice, dok Crna Gora ima šest u pet susreta.(Hina)

Kvalifikacije za SP – skupina L:

Farski otoci – Hrvatska 0-1 (0-1)

Crna Gora – Češka 0-2 (0-1)

Ljestvica:
1. Češka 5 4 0 1 11-6 12
2. Hrvatska 3 3 0 0 13-1 9
3. Crna Gora 5 2 0 2 4-5 6
4. Farski otoci 4 1 0 3 3-5 3
5. Gibraltar 4 0 0 4 2-16 0


Pretplati se na: Postovi ( Atom )
Buy Me A Coffee

Translate Page

Popular News

  • Hram minijaturnih bolida: Reportaža iz Motorsport Maranella, svetišta za Ferrarijeve fanove
    U Maranellu, zrak ne vibrira samo od grmljavine V8 i V12 motora koji izlaze iz čuvene i poznate povijesne tvorničke kapije Ferrarija. On tre...
  • Hram brzine i izdržljivosti:Iz Muzeja 24 sata Le Mansa, gdje legende nikada ne spavaju
    Zrak je ovdje drugačiji. Čak i u tišini muzejskih dvorana, čini se kao da možete čuti fantomsku jeku urlajućih motora, osjetiti miris vrućeg...
  • Iz Acetaia Giusti, najstarije tvornice octa na svijetu, tekuće crno zlato staro 400 godina
    U tihoj ulici nadomak povijesnog centra Modene, u zgradi koja odiše patinom vremena, čuva se nasljeđe koje teče polako, kap po kap, već više...
  • Shakespeare and Company, više od knjižare, utočište za duše u srcu Pariza
    U sjeni veličanstvene katedrale Notre-Dame, s pogledom na rijeku Seinu, smjestila se institucija koja je za svjetsku književnost mnogo više ...
  • Disneyland Pariz: Gdje magija postaje stvarnost već više od tri desetljeća
    Na samo 32 kilometra istočno od blještavila Pariza, prostire se kraljevstvo gdje snovi postaju stvarnost, a bajke oživljavaju pred očima pos...
  • Place du Tertre: Srce Montmartrea, platno živih boja
    Na vrhu brežuljka Montmartre, nedaleko od blistavo bijele bazilike Sacré-Cœur, kuca umjetničko srce Pariza – Place du Tertre. Ovaj maleni tr...
  • Bijeg od zlatnog kaveza:Iz Hameau de la Reine, skrivenog sela Marije Antoanete u Versaillesu
    Daleko od zaglušujuće raskoši Dvorane ogledala i stroge geometrije glavnih vrtova Versaillesa, skriven iza drveća i okuženih staza, leži jed...
  • Iz modenskog doma Luciana Pavarottija
    U mirnoj ruralnoj okolici Modene, daleko od gradske vreve, nalazi se dom koji i danas odjekuje arijama i smijehom jednog od najvećih opernih...
  • Le Procope, tamo gdje su revolucionari i filozofi ispijali kavu i mijenjali svijet
    U srcu Latinske četvrti, u kamenom popločanoj ulici Rue de l'Ancienne Comédie, nalazi se mjesto koje je mnogo više od restorana. To je v...
  • Parc des Princes,stadion strasti koji je postao kraljevstvo PSG-a
    U jugozapadnom dijelu Pariza, u elegantnom 16. arondismanu, uzdiže se betonska tvrđava koja je mnogo više od sportskog borilišta. Parc des P...

News archive

  • ▼  2025 (133)
    • ▼  rujna (27)
      • Basilique Cathédrale Saint-Denis: Kraljevska nekro...
      • Kroz hodnike vremena: Iz srca Francuske vojne povi...
      • Zlatna kupola nad carstvom sjećanja: Iz pariškog D...
      • Le Procope, tamo gdje su revolucionari i filozofi ...
      • Bijeg od zlatnog kaveza:Iz Hameau de la Reine, skr...
      • Versailles: Zlatni kavez kralja sunca – iz Dvorca ...
      • Place du Tertre: Srce Montmartrea, platno živih boja
      • La Maison Rose,ružičasta ikona Montmartrea koja ni...
      • Shakespeare and Company, više od knjižare, utočišt...
      • Parc des Princes,stadion strasti koji je postao kr...
      • Hram brzine i izdržljivosti:Iz Muzeja 24 sata Le M...
      • Disneyland Pariz: Gdje magija postaje stvarnost ve...
      • U Srcu Pariza: Muzej Grévin – Tamo gdje vosak prič...
      • Skriveni dragulj Westminstera, Jewel Tower, riznic...
      • S nultog meridijana u Greenwichu
      • Kvalifikacije za SP: Hrvatska uvjerljiva protiv Cr...
      • Big Ben, Ikona Londona koja ponovno otkucava u pun...
      • Tihi Stražar Whitehalla: Cenotaph, spomeniku koji ...
      • Biser Greenwicha: Queen's House, gdje se susreću a...
      • Besmrtnici od voska iz londonskog muzeja Madame Tu...
      • Kvalifikacije za SP: Minimalna pobjeda Hrvatske
      • Nacionalni pomorski muzej: Riznica britanske pomor...
      • Cutty Sark: Div s mora usidren u srcu Londona
      • Gdje vrijeme počinje ,s nultog meridijana u Greenw...
      • Katedrala Prirode: Putovanje kroz čudesni svijet P...
      • ESTA prijava za SAD poskupljuje – evo što treba znati
      • Riznica svijeta pod jednim krovom British Museuma,...
    • ►  kolovoza (24)
    • ►  srpnja (5)
    • ►  lipnja (14)
    • ►  svibnja (34)
    • ►  travnja (7)
    • ►  ožujka (11)
    • ►  veljače (3)
    • ►  siječnja (8)
  • ►  2024 (114)
    • ►  prosinca (4)
    • ►  studenoga (15)
    • ►  listopada (10)
    • ►  rujna (19)
    • ►  kolovoza (9)
    • ►  srpnja (11)
    • ►  lipnja (16)
    • ►  svibnja (5)
    • ►  travnja (3)
    • ►  ožujka (7)
    • ►  veljače (6)
    • ►  siječnja (9)
  • ►  2023 (103)
    • ►  prosinca (6)
    • ►  studenoga (10)
    • ►  listopada (3)
    • ►  rujna (12)
    • ►  kolovoza (3)
    • ►  srpnja (8)
    • ►  lipnja (15)
    • ►  svibnja (7)
    • ►  travnja (2)
    • ►  ožujka (15)
    • ►  veljače (6)
    • ►  siječnja (16)
  • ►  2022 (175)
    • ►  prosinca (26)
    • ►  studenoga (27)
    • ►  listopada (11)
    • ►  rujna (11)
    • ►  kolovoza (8)
    • ►  srpnja (7)
    • ►  lipnja (16)
    • ►  svibnja (14)
    • ►  travnja (9)
    • ►  ožujka (12)
    • ►  veljače (13)
    • ►  siječnja (21)
  • ►  2021 (339)
    • ►  prosinca (33)
    • ►  studenoga (16)
    • ►  listopada (15)
    • ►  rujna (9)
    • ►  kolovoza (1)
    • ►  srpnja (16)
    • ►  lipnja (15)
    • ►  svibnja (35)
    • ►  travnja (42)
    • ►  ožujka (54)
    • ►  veljače (45)
    • ►  siječnja (58)
  • ►  2020 (326)
    • ►  prosinca (49)
    • ►  studenoga (34)
    • ►  listopada (37)
    • ►  rujna (40)
    • ►  kolovoza (45)
    • ►  srpnja (22)
    • ►  lipnja (28)
    • ►  svibnja (38)
    • ►  travnja (4)
    • ►  ožujka (4)
    • ►  veljače (10)
    • ►  siječnja (15)
  • ►  2019 (150)
    • ►  prosinca (1)
    • ►  studenoga (1)
    • ►  listopada (5)
    • ►  rujna (3)
    • ►  kolovoza (4)
    • ►  srpnja (9)
    • ►  lipnja (18)
    • ►  svibnja (6)
    • ►  travnja (23)
    • ►  ožujka (13)
    • ►  veljače (35)
    • ►  siječnja (32)
  • ►  2018 (196)
    • ►  studenoga (7)
    • ►  listopada (10)
    • ►  rujna (4)
    • ►  kolovoza (2)
    • ►  srpnja (23)
    • ►  lipnja (29)
    • ►  svibnja (13)
    • ►  travnja (63)
    • ►  ožujka (37)
    • ►  veljače (2)
    • ►  siječnja (6)
  • ►  2017 (131)
    • ►  prosinca (6)
    • ►  studenoga (15)
    • ►  rujna (5)
    • ►  kolovoza (8)
    • ►  srpnja (3)
    • ►  lipnja (24)
    • ►  svibnja (50)
    • ►  travnja (2)
    • ►  ožujka (18)
  • ►  2016 (6)
    • ►  srpnja (6)
Car Rental Deals 300x250
Dnevnik sa putovanja
Pokreće Blogger.

Oznake

Advent (28) Ancient history (22) Austrija (49) Automobili (58) Aviokompanije (75) Barcelona (55) Budapest (19) COVID19 (536) Catalonia (22) Château Amboise (4) Château de Versailles (11) Cote d' Azur (3) D-Day (3) Danska (11) EU (26) EUEFA qualifiers (43) EURO 2020 (7) EURO 2024. (21) EasyJet (3) Egipat (6) England (3) Engleska (13) Euro 2016. (1) Europa (16) Formula 1 (41) France (135) Francuska (119) HNS (137) History (38) Hrvatska (214) Hungary (14) IRIM (5) Italija (131) Italy (37) Izrael (6) Japan (8) Lifestyle (110) Loire Valley (8) London (24) Louvre (17) Madrid (6) Maranello (2) Mađarska (15) Medieval History (16) Metro (24) Milano (5) Monaco (3) Musée D'Orsay (2) Muzej Louvre (13) Napoli (3) Napulj (15) Nizozemska (9) Njemačka (125) Nogomet (32) Normandija (3) Normandy (6) Papa (3) Paris (151) Pariz (123) Poljska (7) Portugal (8) Povijest (85) Prag (5) Provance (7) Provansa (5) Putovanja (733) Red Bull Air Race (18) Rijeka (2) Rim (65) Roma (17) Rumunjska (1) Rusija (17) Ryanair (28) SP Nogomet (4) STEM (3) Sicilija (3) Slovačka (8) Slovenija (29) Spain (41) Srednji vijek (8) Tajni Rim (12) Tourist (22) Travel (94) Turizam (226) Turska (5) UEFA EURO 2024 (34) UK (20) USA (15) Vatikan (6) Velika Britanija (3) Venecija (14) Vojni Muzej (6) Zanimljivosti (201) Zrakoplov (61) Zračnaluka (55) dvorci Loire (3) nove mjere (257) putovanje (718) Češka (13) Španjolska (30)

Follow

  • facebook

Pages

  • Uvjeti korištenja

Support donation

Copyright 2014 Dnevnik sa putovanja.
Designed by OddThemes