Dnevnik sa putovanja

Home All post

U idiličnom Greenwichu, uz svjetski poznati opservatorij i legendarni jedrenjak Cutty Sark( koje smo već spomenuli a poveznice na linku), nalazi se Nacionalni pomorski muzej (National Maritime Museum - NMM), najveći muzej pomorske povijesti na svijetu. S bogatom zbirkom od preko dva milijuna predmeta, ovaj muzej nije samo skladište artefakata, već i živopisna priča o hrabrosti, trgovini, znanosti i kulturi koja je oblikovala Veliku Britaniju i svijet.

Povijest muzeja i važnost lokacije

Muzej je osnovan Zakonom o Nacionalnom pomorskom muzeju 1934. godine, a svečano ga je otvorio kralj George VI 1937. godine. Njegova lokacija nije slučajna. Greenwich je stoljećima bio centar britanske pomorske moći i inovacija. Tu je Henry VIII imao kraljevsku palaču, tu se razvijala mornarica, a Charles II je 1675. osnovao Kraljevski opservatorij kako bi pomogao mornarima u navigaciji. Zgrade koje muzej danas zauzima prvotno su bile namijenjene Kraljevskoj bolničkoj školi za djecu mornara.

Zbirke: Od umjetnosti do Nelsona

Muzej je poznat po nevjerojatno raznolikoj i bogatoj zbirci. U njemu se nalazi najveća zbirka pomorskih slika na svijetu, s impresivnim djelima britanskih i nizozemskih majstora iz 17. stoljeća, uključujući radove uglednih umjetnika kao što su Hogarth, Reynolds i Gainsborough. Posebna cjelina posvećena je portretima, a izloženi su i originalni radovi W. van de Veldea Starijeg i Mlađeg, koji su se specijalizirali za slikanje mora i brodova.

Jedna od najemotivnijih i najvažnijih izložbi posvećena je Admiralu Lordu Horatiju Nelsonu. Ovdje možete vidjeti uniformu koju je nosio za vrijeme čuvene Bitke kod Trafalgara 1805. godine, s rupom od metka koji ga je fatalno ranio.

Uz to, muzej nudi izložbe o istraživačima poput Kapetana Jamesa Cooka, o povijesti trgovine čajem, o ropstvu i trgovini, te o modernoj pomorskoj industriji. Posebno su zanimljivi izloženi modeli brodova, navigacijski instrumenti i karte.

Umjetnost i Edukacija

NMM je dio kompleksa Kraljevskih muzeja Greenwicha, koji uključuje i Kraljevski opservatorij, Kuću kraljice (Queen's House) i već spomenuti Cutty Sark. Sama Kuća kraljice je arhitektonsko remek-djelo Inigo Jonesa iz 17. stoljeća i služi kao galerija za impresivnu umjetničku zbirku muzeja. Muzej ne pruža samo uvid u povijest, već se bavi i edukacijom, nudeći interaktivne izložbe, predavanja i radionice za sve uzraste.

Turističke informacije i savjeti za posjetitelje

Lokacija: Muzej se nalazi u Greenwichu, jugoistočni London.

Cijena ulaznice: Ulaz u Nacionalni pomorski muzej je besplatan za posjet svim stalnim postavkama. Naplaćuje se ulazak samo na posebne izložbe, čije se cijene kreću od £7 do £15. Trošak za ulazak u obližnje atrakcije kao što su Cutty Sark i Kraljevski opservatorij su odvojeni i iznose oko £15-20 po osobi. Budući da se radi o cjelodnevnom izletu, prosječan trošak po danu u Londonu, uključujući smještaj, hranu i prijevoz, obično se kreće od £100 do £250.

Kako doći: Najbolji način da stignete do muzeja je DLR vlakom (Docklands Light Railway) do stanice Cutty Sark for Maritime Greenwich. Alternativno, možete koristiti vlak (National Rail) do stanica Greenwich ili Maze Hill, ili se provozati riječnim taksijem (Uber Boat by Thames Clippers) do Greenwich Piera, što pruža spektakularan pogled na grad.

Nacionalni pomorski muzej nudi putovanje kroz vrijeme i more, idealno za ljubitelje povijesti, umjetnosti i pomorskih avantura. S obzirom na to da su mnoge izložbe besplatne, predstavlja izvrsnu vrijednost i nezaobilaznu stanicu za svakog posjetitelja Londona.

U srcu Greenwicha, jedne od najljepših londonskih četvrti, ne leži samo svjetski poznat meridijan, već i jedan od najvažnijih simbola britanske pomorske povijesti - Cutty Sark. Ovaj veličanstveni trgovački jedrenjak, lansiran 1869. godine, danas je fascinantan muzej koji priča priče o brzini, avanturi i neumoljivoj utrci s parobrodima.

Povijest i Zlatno doba čaja

Cutty Sark je izgrađen u jeku utrke za čajem, kada su se jedrenjaci utrkivali kako bi što brže prevezli svježi čaj iz Kine u London. Brzina je bila ključna, a Cutty Sark, dizajniran da bude najbrži, brzo je postao legenda. Ime je dobio po vještici Nannie iz pjesme Roberta Burnsa "Tam o' Shanter," koja je nosila kratku košulju, "cutty sark." Krmena figura broda, u obliku Nannie s kratkom košuljom, danas je jedna od najprepoznatljivijih karakteristika.

Iako nikad nije pobijedio u utrci s najvećim rivalom, Thermopylaeom, Cutty Sark je postao simbol izdržljivosti. Nakon utrke za čajem, prevozio je vunu iz Australije, a u to je doba postavio i rekord u brzini. Kasnije je prodan portugalskoj kompaniji, gdje je služio pod novim imenom Ferreira, da bi na kraju bio otkupljen i vraćen u Britaniju 1922. godine.

Od 1954. je izložen u suhom doku u Greenwichu.

Arhitektonsko čudo i umjetnička priča

Ovaj jedrenjak nije samo komad povijesti, već i inženjersko remek-djelo. Sa svojim aerodinamičnim trupom i impresivnim jedrima, bio je građen za brzinu. Ono što ga čini posebnim danas je način na koji je izložen. Nakon razornog požara 2007. godine, brod je obnovljen i podignut tri metra iznad tla, a staklena konstrukcija ga okružuje. To omogućuje posjetiteljima da hodaju ispod broda i dive se njegovom bakrenom trupu, osjećajući se kao da su na morskom dnu.

Unutrašnjost broda je vjerno rekonstruirana. Možete prošetati kroz kabine kapetana i posade, vidjeti originalne artefakte i osjetiti težinu života na moru.

Poseban naglasak je na umjetnosti koja je inspirirala brod. Na ulazu u muzej nalazi se velika skulptura Nannie, a diljem broda postavljene su interaktivne izložbe koje pričaju priče o mornarima, njihovim avanturama i izazovima.

Turističke informacije i savjeti za posjetitelje

Lokacija: Cutty Sark se nalazi u Greenwichu, jugoistočnom Londonu.

Kako doći: Najbolji način da dođete do Cutty Sarka je DLR vlakom (Docklands Light Railway), stanica Cutty Sark for Maritime Greenwich. Također možete doći riječnim taksijem (Uber Boat by Thames Clippers) koji pristaje odmah pored muzeja ili podzemnom željeznicom do stanice North Greenwich (Jubilee Line), a zatim autobusom.

Ulaznice: Preporučuje se kupnja ulaznica online kako biste izbjegli redove i ostvarili popust. Cijene se kreću od 15 do 20 funti po osobi, a postoje i popusti za djecu, studente i obitelji.

Što vidjeti: Ne propustite prošetati ispod bakrenog trupa broda, istražiti kabine i palube te se popeti na gornju palubu s koje se pruža prekrasan pogled na Greenwich i rijeku Temzu. Muzej često organizira i interaktivne predstave i ture.

Cutty Sark nije samo muzej, on je živa priča o hrabrosti, inovaciji i pomorskoj baštini. Posjet ovom jedrenjaku pravo je putovanje kroz vrijeme koje će vas oduševiti i podsjetiti na zlatno doba jedrenjaka.

Na vrhu brda usred prostranog Greenwich Parka, s kojeg puca jedan od najljepših pogleda na London, stoji skromna, ali monumentalno važna građevina od crvene cigle. Ovo je Kraljevski opservatorij Greenwich, mjesto gdje se Istok susreće sa Zapadom, gdje je rođeno moderno vrijeme i gdje je čovječanstvo uhvatilo koštac s jednim od najvećih izazova svog doba – problemom zemljopisne dužine. Posjet ovom mjestu nije samo turistički obilazak; to je putovanje kroz srce znanstvene revolucije.

Povijest: Utrka s vremenom i morem

Priča o opservatoriju započinje 1675. godine. U doba velikih pomorskih istraživanja, brodovi su se lako gubili na prostranstvima oceana. Dok je zemljopisna širina bila lako odrediva pomoću Sunca i zvijezda, zemljopisna dužina (položaj istok-zapad) bila je misterij koji je uzrokovao bezbrojne brodolome i gubitke.

Kralj Karlo II., svjestan problema, osniva Kraljevski opservatorij s jednim ključnim zadatkom: "pronaći zemljopisnu dužinu mjesta za usavršavanje navigacije i astronomije". Za prvog Kraljevskog astronoma imenovao je Johna Flamsteeda. Na lokaciji s čistim zrakom, izvan tadašnjeg maglovitog Londona, slavni arhitekt Sir Christopher Wren projektirao je Flamsteedovu kuću, prvu namjenski izgrađenu znanstveno-istraživačku instituciju u Britaniji.

Ovdje se odvijala jedna od najvećih priča o inovaciji. Stoljećima su se astronomi mučili s kartiranjem zvijezda, vjerujući da će rješenje doći s neba. No, rješenje je stiglo od samoukog stolara iz Yorkshirea, Johna Harrisona. On je posvetio svoj život izradi satova koji bi točno radili na moru, unatoč ljuljanju broda i promjenama temperature. Njegovi revolucionarni pomorski kronometri (H1, H2, H3 i konačno H4) danas su izloženi u opservatoriju kao svjedočanstvo nevjerojatne upornosti i genijalnosti.

Kruna rada opservatorija dogodila se 1884. godine na Međunarodnoj meridijanskoj konferenciji u Washingtonu, kada je Greenwich, zbog svog golemog doprinosa astronomiji i navigaciji, izabran za ishodište svjetskog vremena i prostora. Nulti meridijan je službeno postao linija od koje se računa svaka vremenska zona na planetu.

Umjetnost i arhitektura: Znanost s elegancijom

Iako je njegova primarna svrha bila znanstvena, opservatorij nije lišen arhitektonske ljepote. Wrenova Flamsteedova kuća elegantna je barokna građevina. Njezina najpoznatija prostorija je Oktogonalna soba, dizajnirana s visokim prozorima kako bi astronomima pružila što širi pogled na nebo. Smatra se jednom od najočuvanijih soba Wrenovog dizajna u Londonu.

Kasnije dogradnje, poput prepoznatljive "lukovičaste" kupole na Velikom ekvatorijalnom teleskopu iz 19. stoljeća, postale su ikonični simboli Greenwicha, vidljivi izdaleka.

Zanimljivosti koje ne smijete propustiti

Linija nultog meridijana: Najpopularnija atrakcija je dvorište gdje je slavna linija ugravirana u kamenu. Posjetitelji strpljivo čekaju u redu za priliku da se fotografiraju stojeći jednom nogom na istočnoj, a drugom na zapadnoj hemisferi – doslovno u središtu svijeta. Noću, snažan zeleni laser ispaljuje se s opservatorija točno duž linije meridijana.

Vremenska kugla: Na vrhu Flamsteedove kuće nalazi se jarko crvena Vremenska kugla. Od 1833. godine, ova kugla se svakodnevno penje do vrha jarbola i točno u 13:00 sati pada, omogućujući kapetanima brodova na rijeci Temzi da sinkroniziraju svoje kronometre. To je jedan od najranijih javnih signala točnog vremena na svijetu.

Shepherdov sat na vratima: Na vanjskom zidu, odmah kod ulaza, nalazi se Shepherdov sat s 24-satnim brojčanikom. To je prvi sat koji je javnosti prikazivao Griničko srednje vrijeme (GMT) i smatra se pretečom modernog koncepta standardiziranog vremena.

Veliki ekvatorijalni teleskop: Smješten ispod masivne kupole, ovaj 28-inčni refraktorski teleskop iz 1893. godine bio je jedan od najvećih na svijetu i omogućio je revolucionarna promatranja dvostrukih zvijezda i planeta.

Turističke Informacije: Kako doći do središta vremena

Lokacija: Opservatorij se nalazi na vrhu brda u Greenwich Parku, London, SE10 9NF. Imajte na umu da je uspon do vrha strm, ali nagrađuje spektakularnim pogledom.

Kako doći:

Brodom (preporučeno): Najslikovitiji način dolaska je brodom po rijeci Temzi. Usluge Uber Boat by Thames Clippers redovito voze do pristaništa Greenwich. Vožnja nudi fantastičan pogled na londonske znamenitosti.

DLR (Docklands Light Railway): Najbliža stanica je Cutty Sark for Maritime Greenwich. Od stanice vas čeka ugodna šetnja kroz centar Greenwicha i uspon kroz park.

Vlakom: Nacionalne željezničke linije (Southeastern) voze do stanice Greenwich iz središta Londona (npr. s London Bridgea).

Autobusom: Nekoliko autobusnih linija staje u blizini Nacionalnog pomorskog muzeja, u podnožju brda.

Ulaznice i radno vrijeme:

Za razliku od mnogih londonskih muzeja, ulaz u Kraljevski opservatorij se naplaćuje. Cijena ulaznice uključuje pristup povijesnim zgradama, nultom meridijanu i izložbama.

Preporučuje se kupnja ulaznica online unaprijed kako biste osigurali svoje mjesto i potencijalno ostvarili popust.

Opservatorij je obično otvoren svakodnevno od 10:00 do 17:00 sati. Provjerite službene stranice Royal Museums Greenwich (RMG) za točne informacije i moguće iznimke.

Vaša ulaznica vrijedi i za posjet obližnjem planetariju Peter Harrison, gdje možete uživati u spektakularnim projekcijama svemira.

Posjet Greenwichu je više od pukog stajanja na liniji. To je prilika za razumijevanje kako je ljudska genijalnost riješila jedan od najvećih praktičnih problema u povijesti i pritom zauvijek promijenila naš odnos prema vremenu i prostoru. To je mjesto gdje apstraktni pojmovi s karte postaju stvarni, pod vašim nogama.

U samom srcu londonske četvrti South Kensington, velebno zdanje od terakote stoji kao hram posvećen čudima prirodnog svijeta. Prirodoslovni muzej (Natural History Museum), sa svojom impozantnom romaničkom arhitekturom i riznicom od preko 80 milijuna primjeraka, nije samo institucija od globalnog znanstvenog značaja, već i nezaobilazna destinacija koja posjetitelje ostavlja bez daha, vodeći ih na putovanje od postanka Zemlje do danas.

Povijest Uklesana u Kamen i Znanost

Priča o muzeju započinje u 18. stoljeću, s kolekcijom liječnika i prirodoslovca Sir Hansa Sloanea. Nakon njegove smrti, britanska vlada otkupljuje njegovu zbirku, koja postaje temelj Britanskog muzeja. Međutim, s ubrzanim otkrićima novih vrsta tijekom viktorijanskog doba, zbirka prirodoslovlja postaje prevelika.

Sir Richard Owen, istaknuti paleontolog koji je skovao termin "dinosaurus", bio je glavni zagovornik ideje o novom, zasebnom muzeju.

Tako je 1881. godine, nakon desetljeća planiranja i gradnje, otvorena "katedrala prirode", kako ju je Owen zamislio. Arhitekt Alfred Waterhouse projektirao je zgradu koja je i sama postala eksponat. Njegova inovativna upotreba terakote ne samo da je bila otporna na zagađeni londonski zrak, već je omogućila i stvaranje nevjerojatnih reljefa biljaka i životinja koji krase fasadu i unutrašnjost. Zanimljivo je da je Waterhouse, u skladu s Owenovom vizijom, istočno krilo ukrasio izumrlim vrstama, a zapadno živućim, simbolički prikazujući tijek evolucije.

Umjetnost i Arhitektura: Oda prirodi

Ulaskom u muzej, posjetitelje dočekuje veličanstvena dvorana Hintze, čiji visoki svodovi i raskošno ukrašeni stupovi doista podsjećaju na unutrašnjost katedrale.

Pogled prema gore otkriva 162 oslikana panela koji prikazuju biljke iz cijelog svijeta. No, pravo oduševljenje izaziva kostur plavetnog kita dug 25 metara, nazvan "Hope" (Nada), koji od 2017. godine lebdi ispod svoda kao moćan simbol nade za očuvanje planeta. Prije njega, desetljećima je ovo mjesto zauzimao slavni odljev kostura dinosaura Diplodocusa, poznat kao "Dippy", koji je postao ikona muzeja.

Svaki kutak zgrade priča svoju priču. Detaljni reljefi majmuna koji se penju po lukovima, pterodaktili koji vrebaju s pročelja i fosili ugrađeni u zidove, čine ovu zgradu živim organizmom i umjetničkim djelom koje slavi bioraznolikost.

Od Dinosaura do dijamanata: zanimljivosti iz zbirki

Muzej je podijeljen u nekoliko zona, a svaka nudi jedinstveni uvid u različite aspekte prirodnog svijeta.

Dvorana dinosaura nezaobilazna je atrakcija. Ovdje posjetitelji mogu stati licem u lice s moćnim Tyrannosaurus rexom, divovskim Triceratopsom i drugim prapovijesnim stvorenjima. Interaktivni postavi i originalni fosili oživljavaju svijet koji je nestao prije milijuna godina.

U Zoni Zemlje (Earth Zone), posjetitelji mogu doživjeti snagu potresa na simulatoru, diviti se blještavilu dragulja i minerala u "The Vault" galeriji, uključujući i priču o "prokletom" ametistu, te istražiti sile koje oblikuju naš planet.

Darwinov centar nudi pogled u suvremenu znanost. U impresivnoj strukturi nazvanoj "Cocoon", pohranjeni su milijuni primjeraka kukaca i biljaka, a posjetitelji mogu promatrati znanstvenike na djelu u njihovim laboratorijima.

Među manje poznatim, ali fascinantnim pričama, krije se ona o skakavcu koji jede miša, bizarnom primjerku sačuvanom u alkoholu, ili o majmunima na stupovima dvorane Hintze, za čije se likove šuška da su djelomično inspirirani licem Charlesa Darwina, kao suptilna poruga njegovog protivnika, Richarda Owena.

Turističke informacije: Kako doći do muzeja

Lokacija: Prirodoslovni muzej nalazi se na adresi Cromwell Road, London, SW7 5BD, u neposrednoj blizini Muzeja znanosti i Victoria and Albert muzeja.

Kako doći:

Podzemnom željeznicom (Tube): Najbliža stanica je South Kensington, na linijama District, Circle i Piccadilly. Od stanice do muzeja vodi podzemni pješački tunel, što olakšava dolazak, posebice za kišnih dana. Stanica Gloucester Road, također na istim linijama, udaljena je desetak minuta hoda.

Autobusom: Brojne autobusne linije zaustavljaju se u blizini muzeja. Najbolje je provjeriti službene stranice Transport for London (TfL) za točne rute.

Biciklom: U blizini muzeja, na Exhibition Roadu, nalaze se stalci za bicikle, kao i stanice za najam gradskih bicikala Santander Cycles.

Ulaznice i radno vrijeme:

Ulaz u stalni postav muzeja je besplatan za sve posjetitelje. Potrebno je rezervirati besplatnu ulaznicu online unaprijed kako bi se osigurao ulaz u željeno vrijeme, pogotovo tijekom sezone.

Posebne izložbe se najčešće naplaćuju.

Muzej je otvoren svakodnevno od 10:00 do 17:50 sati (posljednji ulaz u 17:30). Muzej je zatvoren od 24. do 26. prosinca.

Posjet Prirodoslovnom muzeju u Londonu više je od običnog obilaska izložaka; to je iskustvo koje obrazuje, inspirira i potiče na razmišljanje o našem mjestu u veličanstvenom i krhkom tkivu života na Zemlji. To je putovanje koje započinje divljenjem prema arhitekturi, a završava dubokim poštovanjem prema prirodi.

Pretplati se na: Postovi ( Atom )

Follow

Pages

Support donation