Galeries Lafayette Haussmann u Parizu nije samo robna kuća, nego pozornica za modu, arhitekturu i urbane legende – mjesto gdje se luksuz susreće s mitovima, intrigama i svakodnevnim životom Parižana i turista. Smještena na adresi 40 Boulevard Haussmann u 9. arondismanu, danas je jedan od najposjećenijih trgovačkih hramova na svijetu i obvezna stanica mnogih turističkih ruta.
Početak jednog “luksuznog bazara”
Sve počinje 1893. kada rođaci Théophile Bader i Alphonse Kahn otvaraju malu trgovinu od svega 70 m² na uglu ulica rue La Fayette i rue de la Chaussée d’Antin, s ponudom modne robe i noviteta. Smještena u tada novouređenoj Haussmannovoj četvrti, trgovina se brzo širi kupnjom cijele zgrade na 1, rue La Fayette 1896., a potom i nekoliko zgrada na Boulevardu Haussmann 1903., stvarajući temelje budućeg trgovačkog giganta.
Godine 1912. otvara se današnji “flagship” na Boulevardu Haussmann, a Baderova vizija pretvara se u stvarnost: zamišljao je “luksuzni bazar” u kojemu obilje svjetla, zlata i robe ostavlja posjetitelje bez daha. U to vrijeme Galeries Lafayette postaje simbol nove potrošačke kulture u Parizu, gdje robna kuća nije samo mjesto kupnje, nego i društveni salon, šetalište i reprezentativna kulisa modernog života.
Kupola, arhitektura i “kazalište kupovine”
Središnji lik ove priče je monumentalna staklena kupola visoka oko 43 metra, spoj metala i vitraja u neo-bizantskom i Art nouveau / Art déco duhu, koju je oblikovao majstor stakla Jacques Gruber, uz arhitekta Ferdinanda Chanuta. Šarena polikromna stakla tvore golemi cvijet od deset segmenata koji se izdiže iznad glavnog atrija, dok pozlađeno željezo balkona, djelo Louisa Majorellea, spiralno obavija prostor i stvara dojam kazališnog gledališta u kojem je pozornica – sama roba.
Galeries Lafayette bila je među prvim velikim robnim kućama u Parizu s konstrukcijom potpuno izvedenom u betonu, što je tada izazivalo skepsu, ali je omogućilo fluidne, valovite oblike bez brojnih nosećih stupova, idealne za otvorene, monumentalne prodajne prostore. U 1930-ima na zgradi se javljaju i Art déco naglasci, no sklad stilova ostaje očuvan, a sama kupola je danas zaštićeno povijesno dobro Francuske i jedan od najfotografiranijih interijera u državi.
Povijest modne pozornice i veliki događaji
Od 1950-ih nadalje Galeries Lafayette postaje laboratorij francuske mode i industrijskog dizajna, organizirajući velike tematske izložbe i festivale. Godine 1953. robna kuća priređuje veliki međunarodni događaj “The Best of Italian Manufacturing”, otvarajući se talijanskim proizvođačima, a kasnije slijede spektakli posvećeni SAD-u (1961.), Africi (1972.), SSSR-u (1974.) i Indiji (1995.), koji spajaju trgovinu, diplomaciju i kulturnu razmjenu.
U arhivima i historiografiji mode spominje se i složen odnos između Galeries Lafayette i visoke mode – robna kuća je u 20. stoljeću bila ključna karika između pariških couture kuća i šire publike, sudjelujući u demokratizaciji mode i stvaranju nove estetike “industrijske elegancije”. U 1954. organizira “Festival de la création française”, zamišljen kao most između kreatora i proizvođača, čime robna kuća jasno pokazuje da nije samo mjesto prodaje, nego i akter u oblikovanju modnih trendova.
Mistika, intrige i priče iza izloga
Iako je Galeries Lafayette prije svega svijetla katedrala potrošnje, kroz desetljeća su se razvile brojne priče i polu-legende. Mnogi Parižani vole isticati kontrast između raskoši interijera i burnih povijesnih razdoblja koja je zgrada preživjela – od Prvog i Drugog svjetskog rata do društvenih i političkih nemira 20. stoljeća, tijekom kojih je robna kuća unatoč svemu ostajala otvorena ili se brzo vraćala u pogon, kao podsjetnik na izdržljivost pariškog “trgovačkog hrama”.
Priče govore i o “tajnim” prostorima iznad i ispod kupole – tehničkim galerijama, servisnim hodnicima i backstage zonama koje posjetitelji nikada ne vide, a u kojima se odvija prava logistička drama: kretanje robe, priprema scenografija, dekoracija izloga i svjetlosnih instalacija. Jedna od najromantičnijih suvremenih “urbanih legendi” vezana je uz božićne dekoracije: svake godine, tisuće sati rada ulaže se u izgradnju gigantskog božićnog drvca koje visi ispod kupole, pa se među zaposlenicima govori kako “nitko zapravo ne zna” kakav će biti konačni efekt dok se posljednja rasvjetna točka ne upali.
Što vidjeti unutra: eksponati i doživljaji
Osim kupovine, Galeries Lafayette nudi niz gotovo muzejskih doživljaja.
Kupola i balkoni: pogled na kupolu s viših katova, osobito s galerija neposredno ispod vitraja, doživljaj je koji mnogi uspoređuju s posjetom sakralnoj građevini; fotografiranje upereno prema gore gotovo je obavezni ritual.
Krovna terasa: na vrhu zgrade nalazi se terasa s panoramskim pogledom na Pariz – uz besplatan ili povoljan pristup, posjetitelji fotografiraju Operu Garnier, Eiffelov toranj i pariške krovove; u toplijim mjesecima tu se održavaju i privremene instalacije i događanja.
Tematske izložbe: kroz godinu se u prostoru robne kuće održavaju izložbe posvećene modnoj povijesti, dizajnu, stranim kulturama ili suvremenim umjetničkim instalacijama, nerijetko povezane s određenim brendom ili državom-partnerom.
Na različitim katovima raspoređeni su i razni svjetovi: od luksuznih modnih kuća (prizemlje i niži katovi), preko kozmetike i parfema, do odjela za muškarce, dom, gourmet hranu i suvenire, što omogućuje da gotovo svaki posjetitelj pronađe “svoj” kutak.
Kako doći do Galeries Lafayette Haussmann
Galeries Lafayette Haussmann nalazi se u 9. arondismanu, na adresi 40 Boulevard Haussmann, nedaleko od Opere Garnier i željezničkog čvorišta Saint-Lazare. Lokacija je odlično povezana javnim prijevozom, pa je dolazak jednostavan iz gotovo bilo kojeg dijela Pariza.
Najbliže postaje javnog prijevoza su:
Metro :
Sve počinje 1893. kada rođaci Théophile Bader i Alphonse Kahn otvaraju malu trgovinu od svega 70 m² na uglu ulica rue La Fayette i rue de la Chaussée d’Antin, s ponudom modne robe i noviteta. Smještena u tada novouređenoj Haussmannovoj četvrti, trgovina se brzo širi kupnjom cijele zgrade na 1, rue La Fayette 1896., a potom i nekoliko zgrada na Boulevardu Haussmann 1903., stvarajući temelje budućeg trgovačkog giganta.
Godine 1912. otvara se današnji “flagship” na Boulevardu Haussmann, a Baderova vizija pretvara se u stvarnost: zamišljao je “luksuzni bazar” u kojemu obilje svjetla, zlata i robe ostavlja posjetitelje bez daha. U to vrijeme Galeries Lafayette postaje simbol nove potrošačke kulture u Parizu, gdje robna kuća nije samo mjesto kupnje, nego i društveni salon, šetalište i reprezentativna kulisa modernog života.
Kupola, arhitektura i “kazalište kupovine”
Središnji lik ove priče je monumentalna staklena kupola visoka oko 43 metra, spoj metala i vitraja u neo-bizantskom i Art nouveau / Art déco duhu, koju je oblikovao majstor stakla Jacques Gruber, uz arhitekta Ferdinanda Chanuta. Šarena polikromna stakla tvore golemi cvijet od deset segmenata koji se izdiže iznad glavnog atrija, dok pozlađeno željezo balkona, djelo Louisa Majorellea, spiralno obavija prostor i stvara dojam kazališnog gledališta u kojem je pozornica – sama roba.
Galeries Lafayette bila je među prvim velikim robnim kućama u Parizu s konstrukcijom potpuno izvedenom u betonu, što je tada izazivalo skepsu, ali je omogućilo fluidne, valovite oblike bez brojnih nosećih stupova, idealne za otvorene, monumentalne prodajne prostore. U 1930-ima na zgradi se javljaju i Art déco naglasci, no sklad stilova ostaje očuvan, a sama kupola je danas zaštićeno povijesno dobro Francuske i jedan od najfotografiranijih interijera u državi.
Povijest modne pozornice i veliki događaji
Od 1950-ih nadalje Galeries Lafayette postaje laboratorij francuske mode i industrijskog dizajna, organizirajući velike tematske izložbe i festivale. Godine 1953. robna kuća priređuje veliki međunarodni događaj “The Best of Italian Manufacturing”, otvarajući se talijanskim proizvođačima, a kasnije slijede spektakli posvećeni SAD-u (1961.), Africi (1972.), SSSR-u (1974.) i Indiji (1995.), koji spajaju trgovinu, diplomaciju i kulturnu razmjenu.
U arhivima i historiografiji mode spominje se i složen odnos između Galeries Lafayette i visoke mode – robna kuća je u 20. stoljeću bila ključna karika između pariških couture kuća i šire publike, sudjelujući u demokratizaciji mode i stvaranju nove estetike “industrijske elegancije”. U 1954. organizira “Festival de la création française”, zamišljen kao most između kreatora i proizvođača, čime robna kuća jasno pokazuje da nije samo mjesto prodaje, nego i akter u oblikovanju modnih trendova.
Mistika, intrige i priče iza izloga
Iako je Galeries Lafayette prije svega svijetla katedrala potrošnje, kroz desetljeća su se razvile brojne priče i polu-legende. Mnogi Parižani vole isticati kontrast između raskoši interijera i burnih povijesnih razdoblja koja je zgrada preživjela – od Prvog i Drugog svjetskog rata do društvenih i političkih nemira 20. stoljeća, tijekom kojih je robna kuća unatoč svemu ostajala otvorena ili se brzo vraćala u pogon, kao podsjetnik na izdržljivost pariškog “trgovačkog hrama”.
Priče govore i o “tajnim” prostorima iznad i ispod kupole – tehničkim galerijama, servisnim hodnicima i backstage zonama koje posjetitelji nikada ne vide, a u kojima se odvija prava logistička drama: kretanje robe, priprema scenografija, dekoracija izloga i svjetlosnih instalacija. Jedna od najromantičnijih suvremenih “urbanih legendi” vezana je uz božićne dekoracije: svake godine, tisuće sati rada ulaže se u izgradnju gigantskog božićnog drvca koje visi ispod kupole, pa se među zaposlenicima govori kako “nitko zapravo ne zna” kakav će biti konačni efekt dok se posljednja rasvjetna točka ne upali.
Što vidjeti unutra: eksponati i doživljaji
Osim kupovine, Galeries Lafayette nudi niz gotovo muzejskih doživljaja.
Kupola i balkoni: pogled na kupolu s viših katova, osobito s galerija neposredno ispod vitraja, doživljaj je koji mnogi uspoređuju s posjetom sakralnoj građevini; fotografiranje upereno prema gore gotovo je obavezni ritual.
Krovna terasa: na vrhu zgrade nalazi se terasa s panoramskim pogledom na Pariz – uz besplatan ili povoljan pristup, posjetitelji fotografiraju Operu Garnier, Eiffelov toranj i pariške krovove; u toplijim mjesecima tu se održavaju i privremene instalacije i događanja.
Tematske izložbe: kroz godinu se u prostoru robne kuće održavaju izložbe posvećene modnoj povijesti, dizajnu, stranim kulturama ili suvremenim umjetničkim instalacijama, nerijetko povezane s određenim brendom ili državom-partnerom.
Na različitim katovima raspoređeni su i razni svjetovi: od luksuznih modnih kuća (prizemlje i niži katovi), preko kozmetike i parfema, do odjela za muškarce, dom, gourmet hranu i suvenire, što omogućuje da gotovo svaki posjetitelj pronađe “svoj” kutak.
Posebne usluge poput VIP loungea, personaliziranog shoppinga i poreznog povrata (tax refund) dodatno naglašavaju osjećaj ekskluzivnosti za međunarodne goste.
Kako doći do Galeries Lafayette Haussmann
Galeries Lafayette Haussmann nalazi se u 9. arondismanu, na adresi 40 Boulevard Haussmann, nedaleko od Opere Garnier i željezničkog čvorišta Saint-Lazare. Lokacija je odlično povezana javnim prijevozom, pa je dolazak jednostavan iz gotovo bilo kojeg dijela Pariza.
Najbliže postaje javnog prijevoza su:
Metro :
Chaussée d’Antin – La Fayette (linije 7 i 9), praktički tik uz zgradu.
Opéra (linije 3, 7 i 8), nekoliko minuta hoda kroz elegantnu četvrt oko Opere Garnier.
Opéra (linije 3, 7 i 8), nekoliko minuta hoda kroz elegantnu četvrt oko Opere Garnier.
Trinité – d’Estienne d’Orves (linija 12), kratka šetnja uz haussmannovske fasade i kafiće.
RER A Auber i E Haussmann – Saint-Lazare, što je posebno praktično za dolazak iz predgrađa i s udaljenijih točaka Ile-de-Francea.
BUS: Brojne autobusne linije (20, 21, 27, 29, 42, 66, 80, 95 i druge) staju u neposrednoj blizini, povezujući područje Opere i Haussmanna s desnom i lijevom obalom.
RER A Auber i E Haussmann – Saint-Lazare, što je posebno praktično za dolazak iz predgrađa i s udaljenijih točaka Ile-de-Francea.
BUS: Brojne autobusne linije (20, 21, 27, 29, 42, 66, 80, 95 i druge) staju u neposrednoj blizini, povezujući područje Opere i Haussmanna s desnom i lijevom obalom.
Za one koji dolaze pješice, Galeries Lafayette je na svega desetak minuta hoda od Place de la Madeleine ili Place Vendôme, a boulevardi i široki nogostupi čine šetnju ugodnim uvodom u posjet.
Praktične turističke informacije
Galeries Lafayette Haussmann obično je otvorena svakoga dana, s radnim vremenom otprilike od 11:00 do 20:00, ali se raspored povremeno prilagođava sezoni, blagdanima i posebnim događajima, pa je preporučljivo provjeriti točne sate prije dolaska.
Galeries Lafayette Haussmann obično je otvorena svakoga dana, s radnim vremenom otprilike od 11:00 do 20:00, ali se raspored povremeno prilagođava sezoni, blagdanima i posebnim događajima, pa je preporučljivo provjeriti točne sate prije dolaska.
U blagdanskom periodu kraj godine trgovina često produljuje radno vrijeme i pretvara se u teatarski prostor sa spektakularnim izlozima i božićnim instalacijama koje privlače brojne obitelji i fotografe.
Za strane posjetitelje van EU važna je mogućnost povrata poreza (tax refund) za kupnju iznad propisanog praga, uz specijalizirane pultove i osoblje koje pomaže s dokumentacijom. Na raspolaganju su i usluge poput garderobe, informacijskih pultova, mogućnosti rezervacije vodiča ili modnih savjeta, a mnogi zaposlenici govore više jezika, što olakšava snalaženje turistima iz cijelog svijeta.
Kada posjetitelj zakorači pod vitraj kupole, okružen šumom jezika, svjetlima izloga i mirisima parfema, Galeries Lafayette prestaje biti samo robna kuća – pretvara se u scenu na kojoj se susreću povijest Pariza, arhitektonsko nasljeđe, moda i osobne priče milijuna prolaznika.
Za strane posjetitelje van EU važna je mogućnost povrata poreza (tax refund) za kupnju iznad propisanog praga, uz specijalizirane pultove i osoblje koje pomaže s dokumentacijom. Na raspolaganju su i usluge poput garderobe, informacijskih pultova, mogućnosti rezervacije vodiča ili modnih savjeta, a mnogi zaposlenici govore više jezika, što olakšava snalaženje turistima iz cijelog svijeta.
Kada posjetitelj zakorači pod vitraj kupole, okružen šumom jezika, svjetlima izloga i mirisima parfema, Galeries Lafayette prestaje biti samo robna kuća – pretvara se u scenu na kojoj se susreću povijest Pariza, arhitektonsko nasljeđe, moda i osobne priče milijuna prolaznika.
Powered by GetYourGuide