Imagine a woman leading a charge through the chaos of revolution. Delacroix’s "Liberty Leading the People" immortalizes this electrifying moment.

What's the Deal with "Liberty Leading the People"?

At the heart of the painting is Liberty herself, depicted as a robust woman in a Phrygian cap, a symbol of freedom. She strides forward, barefoot, holding the tricolour flag in one hand and a bayoneted musket in the other. This powerful figure is surrounded by a diverse group of revolutionaries, including workers, intellectuals, and even a young boy wielding pistols, symbolizing the unity of different social classes in the fight for liberty. The chaotic yet dynamic scene is set against the smoky backdrop of Paris, with the Notre Dame Cathedral visible in the distance​.

Za turiste iz EU te domaće turiste ovog su ljeta po prvi puta osigurani dodatni timovi u domovima zdravlja, ugovoreni s HZZO-om, gdje će svi moći dobiti zdravstvenu uslugu, recept i uputnice na teret svog zdravstvenog osiguranja, a to je trenutno na 36 lokacija.

Županije i domovi zdravlja dosad su osigurali djelatnike za 36 timova, od ukupno ugovorenih timova s HZZO-om na 51 lokaciji, a predviđeno je da rade do 30. rujna.

Za ambulantu u Kaštelima nema liječnika

Od ravnatelja Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije Marka Rađe doznaje se da trenutno na tom području rade ambulante za turiste u Supetru, Splitu, Trogiru i Makarskoj, dok bi ovog vikenda trebala početi raditi ambulanta na Hvaru. 

"Kaštela su ostala bez ambulante jer jednostavno nema doktora ni medicinskih sestara koji bi tamo radili. Split radi u dvije smjene u ambulantama posebnog dežurstva na Mertojaku, u Trogiru i  Makarskoj u sklopu Doma zdravlja, dok Supetar radi u ambulanti Obiteljske medicine dr. Helenke Drnasin. Sve su turističke ambulante označene radi bolje vidljivosti", kazao je Rađa.

Dodao je da ambulanta u Splitu, koja ima dva tima, radi ponedjeljkom, utorkom, srijedom i četvrtkom u jednoj smjeni, a petkom, subotom i nedjeljom u dvije smjene. Ambulanta u Supetru radi od srijede do nedjelje a na svim lokacijama nastoje se "pokriti" vikendi, jer tada ne rade ambulante obiteljske medicine.

Za sve domaće turiste vrijede zdravstvene iskaznice HZZO-a, a za strance iz EU i drugih zemalja poput Islanda, Velike Britanije, Švicarske, europska iskaznica zdravstvenog osiguranja.

Na Braču radi mladi liječnik, želi steći iskustvo 

Mladi liječnik dr. Andro Kurtić već tri tjedna radi u supetarskoj ambulanti, koju je odabrao jer mu tamo živi obitelj. Kaže kako je takvo zaposlenje shvatio kao priliku za stjecanje potrebnog iskustva.

"Zadnjih desetak dana u ambulanti bilježimo porast pacijenata, pa tako imamo tridesetak pregleda dnevno. Mislim da će ta brojka rasti", kaže.

"Turisti se uglavnom  javljaju zbog alergijskih reakcija na ubode insekata, reakcija na sunce, upale uha, visoke temperature, prehlade, kašlja. Koliko vidim turisti su prepoznali važnost ovakvih ambulanti, jer u vrlo kratkom roku budu obrađeni dok bi na drugom mjestu vrlo vjerojatno dugo čekali", kazao je Kurtić za Hinu.

Jedan dodatni privremeni tim, u kojem su liječnik i medicinska sestra, radi od 1. srpnja i u Novalji na otoku Pagu, u blizini plaže Zrće, popularnog okupljališta mladih.  Ravnatelj doma zdravlja Zoran Vidas kazao je Hini da su s time puno dobili jer će se smanjiti pritisak na ostale ordinacije obiteljske medicine.

Smanjit će se pritisak na obiteljske ordinacije

"Turističke ambulante prije nisu bile ugovorene s HZZO-om te su se usluge naplaćivale. S ovim smo dobili jako puno, prvenstveno su se smanjile gužve i pritisak na ugovorene ordinacije, gdje su turisti išli da ne plate neku uslugu".

Vidas kaže kako u srcu sezone znaju imati preko 100 pacijenata u jednoj smjeni, a sada očekuje i dodatno povećanje. 

Dodatan tim će raditi svim danima, osim četvrtka, kada im je iz iskustva najmanji pritisak, te blagdanima.  Vitas ističe i kako već tri godine na Zrću imaju poseban punkt s jednim timom koji se brine za pacijente iz Zrća. 

"Oni dosta toga riješe tamo i tako olakšavaju izlaske na Zrće hitnoj medicinskoj službi, koja se onda može posvetiti ozbiljnijim slučajevima", rekao je Vidas.

U Istri deset timova u pet ambulanti

Desetak timova raspoređenih u pet turističkih ambulanti u Umagu, Poreču, Rovinju, Puli i Labinu na raspolaganju je do 15. rujna brojnim turistima na području Istarske županije. Tamo se svake godine tijekom ljeta broj ljudi udvostruči i svakodnevno boravi i do 400.000 ljudi.  

U Istarskim domovima zdravlja navode kako turisti često traže liječničku pomoć zbog čega se često stvaraju velike gužve na Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu pulske bolnice. 

"U vrhuncu sezone u Istri ljetuje gotovo 600 tisuća turista što predstavlja značajno opterećenje za zdravstveni sustav, kako za Istarske domove zdravlja tako i za Opću bolnicu Pula", kazao je ravnatelj Istarskih domova zdravlja dr. Nikola Žgrablić.

Pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije Gordane Antić ističe kako je HZZO osigurao besplatne preglede, ali ne i plaće liječnicima koji rade s turistima, pa su one osigurane iz lokalnim sredstava, odnosno iz turističke pristojbe.

Dodaje kako je dosad bio problem što su turističke ambulante postojale, ali su naplaćivale usluge, pa su svi su dolazili tamo gdje ne moraju platiti, a to su liječnici obiteljske medicine. Taj dio je sada bolje riješen i veliki je korak ka rasterećenju obiteljskih liječnika i hitne službe.(Hina)

Venecija je jučer završila pilot program naplate ulaza u grad dnevnim ulaznicama. Tijekom posljednja dva i pol mjeseca, gotovo 450.000 turista platilo je pristojbu, što je gradu donijelo oko 2.2 milijuna eura, prema izračunima Associated Pressa.

Today, the Old Town Hall serves mainly cultural purposes, as it houses a gallery, an information centre, and a permanent exhibition on its history. 

In summer, you can visit its historical halls and climb up the 63-metre tower to enjoy an impressive view of Brno from the top. The courtyard serves as a venue for various concerts, festivals, theatre performances, and film screenings.

Enter its arched passage through the portal beneath the legendary Late Gothic turret by sculptor Anton Pilgram. In the passage, you can see two items from other famous Brno legends: a crocodile, also called the Brno dragon, and a wheel. The courtyard beyond, with Renaissance arcades from the end of the 16th century, was built by Italian designers, and later modifications are the result of its Early Baroque renovations. 

The Old Town Hall served its original purpose until 1935 when the authorities moved to Nová radnice (the New Town Hall) located at Dominikánské náměstí (Dominican Square).

U Hrvatskoj je u prvoj polovici godine boravilo 7.2 milijuna turista koji su ostvarili 28.1 milijun noćenja, što je za šest, odnosno dva posto više nego u istom razdoblju prošle godine, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica (HTZ), dodajući da u Hrvatskoj trenutačno boravi više od 700 tisuća turista.

Hrvatski turizam u glavni ljetni dio turističke godine ulazi s pozitivnim trendovima i rezultatima turističkog prometa iz prvih šest mjeseci, kažu iz HTZ-a, uz podatke eVisitora, prema kojima je većina od ukupnih noćenja ili gotovo 25.8 milijuna u prvih šest mjeseci ostvarena na Jadranu, što je također dva posto više nego lani.

Ostalih više od 2.3 milijuna noćenja odnosi se na kontinent, koji je time ukupno u plusu od sedam posto u odnosu na prvu polovicu 2023. godine, a oko pola tih noćenja ili 1.2 milijuna ostvarena je samo u Gradu Zagrebu, za koji je to porast od osam posto.

Prednjači Istra

Ipak, prema županijama s najviše noćenja i ove se godine izdvaja Istra, kojih je u njezinim odredištima ostvareno u prvih šest mjeseci 8.4 milijuna. Slijedi Splitsko-dalmatinska županija s pet milijuna noćenja te Kvarner s 4.4 milijuna, dok su među odredištima najviše noćenja imali Dubrovnik, Rovinj, Zagreb, Split, Poreč, Umag i Zadar.

Sa stranih tržišta u prvoj polovici 2024. u hrvatskom su turizmu najviše noćenja ostvarili Nijemci, 5.7 milijuna, dok su domaći turisti na drugom mjestu s 3.7 milijuna. Slijede turisti iz Slovenije s 2.7 milijuna noćenja, Austrije s 2.6 milijuna, Poljske s 1.8 milijuna te iz Velike Britanije s 1.3 milijuna noćenja.

Prema vrstama smještaja, iz HTZ-a navode da je najviše noćenja u pola godine - 9.2 milijuna - bilo u hotelima, a zatim u objektima u domaćinstvu više od osam milijuna i u kampovima 5.5 milijuna.

Komentirajući polugodišnje rezultate, ministar turizma i sporta Tonči Glavina ističe da su još jedna potvrda da se Hrvatska profilira kao cjelogodišnja turistička destinacija, koja nudi sve više sadržaja i izvan ljetnih mjeseci.

Direktor HTZ-a Kristjan Staničić naglasio je pak da se u turizmu nakon prvog polugodišta s velikim optimizmom ulazi u nastavak turističke godine, uz podatak da sada na dnevnoj bazi u Hrvatskoj ima oko 700 tisuća turista.

Lipanj s pet posto manje noćenja, ali više turista

Na upit Hine, iz HTZ-a su iznijeli i podatke za lipanj, u kojemu je ostvareno više od polovice ukupnih polugodišnjih noćenja ili 14.3 milijuna, ali je to pet posto manje nego u lipnju 2023. godine. Iako je noćenja bilo manje, podaci eVisitora pokazuju da je u lipnju došlo dva posto više turista nego u istom lanjskom mjesecu ili njih tri milijuna.

Najviše noćenja u lipnju su ostvarili turisti iz Njemačke, Slovenije, Hrvatske, Austrije i Poljske, a među destinacijama najviše je noćenja bilo u Dubrovniku, Rovinju, Poreču, Splitu i Umagu.(Hina)

Katedrala svetih Petra i Pavla (češki: Katedrála svatého Petra a Pavla) je rimokatolička katedrala koja se nalazi na brdu Petrov u okrugu Brno-střed grada Brna u Češkoj. Lokalno ga se obično naziva jednostavno "Petrov". 

Sjedište je biskupije Brno i nacionalni kulturni spomenik koji je jedno od najvažnijih arhitektonskih djela u Južnoj Moravskoj. Unutrašnjost je uglavnom baroknog stila, dok je vanjska školjka gotička koja potječe uglavnom iz 14. stoljeća, a njeni impresivni tornjevi visoki 84 metra izgrađeni su prema nacrtima gotičkog preporoda arhitekta Augusta Kirsteina između 1901. i 1909. Izvorni mjesto katedrale datira iz 11. stoljeća.

Na mjestu katedrale svetih Petra i Pavla nalazila se crkva iz 11. i 12. stoljeća; tamo je oko 1140. godine, za vrijeme vladavine markgrofa Konrada II Otija, podignuta romanička kapela. U njoj se nalazila kripta (koja se sada nalazi ispod popločenja ulaza u današnju crkvu) sagrađena vjerojatno za ukop nekog značajnog lokalnog dostojanstvenika ili kao dvorska kapela. Veća crkva, vjerojatno romanička bazilika s embrionalnim gotičkim oblicima, sagrađena je ondje oko 1230-ih i posvećena svetom Petru. Međutim, stradala je u velikom požaru koji je zahvatio grad Brno 1306. Uz crkvu je 1368. izgrađeno groblje s kapelom Presvetog Trojstva (Kaplí Nejsvětější Trojice). Prvi dokumenti o pokroviteljstvu sv. oba svetih Petra i Pavla potječu iz 1378.

Crkva je ponovno obnovljena u drugoj četvrtini 15. stoljeća nakon Husitskih ratova, kada su joj dograđeni prezbiterij i nekoliko manjih aneksa, uključujući i kapelu Djevice Marije, a crkva je dobila cjelokupni oblik križa, tlocrt zajednički većini gotičkih crkava. Od 1296. služio je kao sjedište Kaptola kraljevske prijestolnice sv. Petra i Pavla u Brnu. Ova je crkva trajala samo do 1643. godine, kada je u velikom požaru koji su zapalile švedske trupe tijekom Tridesetogodišnjeg rata a kada su izgorjele sve zgrade na Petrovom brdu, a crkva je doživjela naknadne ponovne izgradnje i obnove, od kojih su mnoge bile u ranobaroknom stilu uobičajenom u vrijeme.

Posljednji veći dodaci građevini dogodili su se između 1901. i 1909. godine, kada je bečki arhitekt August Kirstein angažiran da projektira dva gotička tornja koji crkvi daju njezin sadašnji monumentalni karakter. Istodobno su na vanjštini dodani nadgrobni spomenici brnskih biskupa Václava Urbana Stufflera i Vincenta Josefa Schrattenbacha, kao i nekoliko patricijskih obitelji. Početkom stoljeća dodana je i vanjska propovjedaonica, takozvana "Kapistránka" lijevo od glavnog ulaza, nazvana po franjevcu svetom Ivanu Kapistranskom, koji je propovijedao u Brnu u drugoj polovici 1451. godine.

U najstarije elemente unutarnje opreme spadaju kutijasti tabernakul u marijanskoj kapeli iz 1652. godine, koji je 1783. godine preinačio kipar Ondřej Schweigl, te mramorni korpus krstionice iz 1656. godine koji je izradio Simon Brandt. Crkvene klupe izradio je 1738. godine stolar Ondřej Romer, a ispovjedaonice iz 1840-ih premještene su iz isusovačke crkve krajem 1970-ih.Neki misle da je prethodne klupe 1654. izradio Petr Tobiáš Pacher.Postoje dvije vrste ormara u sakristiji: neki sadrže intarziju, vjerojatno Jana Pelikána iz 1717.; ostale su stilski starije i ukrašene crnim profiliranim profiliranim letvicama.Glavni oltar rad je Augusta Prokopa i Karla Worescha (1891.). Bočni oltari, propovjedaonica, izvorni glavni oltar i drugi štukaturni ukrasi nastali su u kasnobaroknom stilu 1770-ih ili 1780-ih u Schweiglovoj radionici. Godine 1909. crkva je opremljena novim orguljama koje je izradila tvrtka Bratři Paštikové iz Žižkova. Kipar Jiří Marek izradio je moderni križni put.

Tradicionalno se zvona katedrale, umjesto u 12 sati, oglašavaju u 11 sati ujutro. Razlog tome je, a prema legendi, taj što su tijekom Tridesetogodišnjeg rata Šveđani koji su napadali obećali, kada su počeli opsadu Brna, da će prekinuti napad ako ne uspiju zauzeti grad do podneva 15. kolovoza. Dok je bitka bila u tijeku, neki lukavi građani odlučili su zazvoniti u zvona sat vremena ranije na ovaj datum, zavaravajući Šveđane da prekinu opsadu i odu praznih ruku.

Bitka kod Austerlitza (poznata i kao bitka tri cara ili bitka kod Slavkova) bila je jedna od najvećih i najslavnijih Napoleonovih bitaka, koja se dogodila 2. prosinca 1805. ona je označila i kraj ratnih operacija 1805. godine.

Prethodnica bitke kod Austerlitza – Rat treće koalicije

Rat treće koalicije započeo je prodorom austrijske vojske generala Macka na Bavarsku, sve do Ulma. Napoleon je na ovaj napad parirao tako, da je izveo svoj čuveni manevar, - prodro je pored desnog boka austrijske vojske i opkolio je, tako da se je rasporedio između Mackove armije i nastupajuće ruske armije pod komandom Kutuzova. Nakon pet dana, 20. listopada 1805., opkoljeni se Mack bio prisiljen predati, jer nije bilo nikakve mogućnosti za proboj iz obruča.

U međuvremenu je Napoleon hitao ususret Rusima i došao 12. studenog do Dunava, te je izbio do Beča. Sljedeći dan su Francuzi bez otpora zauzeli neoštećeni most na Dunavu, koji im je omogućio napredovanje na sjever, gdje je Kutuzov skupljao rusku armiju i ostatke izbjegle austrijske vojske od 15.000 ljudi. Saveznici, kojima je zapovijedao ruski car Aleksandar I., skupili su kod Austerlitza u Moravskoj više od 85.000 vojnika.

Tijek Bitke

Napoleon, koji je imao uza sebe glavninu svoje armije od oko 70.000 vojnika, znao je da mu s juga prijeti armija od 85.000 vojnika austrijskoga nadvojvode Karla. Zato je odlučio pod svaku cijenu isprovocirati što prije odlučnu bitku na terenu koju mu najviše odgovara.

Za mjesto sukoba izabrao je brežuljkast kraj uz cestu Beč – Brno, približno 20 km zapadno od Brna, blizu tadašnjeg sela Slavkov (njemački: Austerlitz). Da obmani saveznike o svojim nakanama, fingirao je povlačanje svojih jedinica u panici i neredu, čak je 27. prosinca predložio pregovore o premirju.

Car Aleksandar je odmah nasjeo na tu varku, koncentrirao snage koalicije na desnu stranu i napao, usprkos otpora i prigovora Kutuzova. U međuvremenu je Napoleon vukao odlučne poteze, Soulta je izmakao točno po sredini, a na desno krilo je došao Davoutov 3. korpus sa 6.600 vojnika, koji je nastupao iz pravca Beča.

Sljedeći dan su Francuzi uspjeli zadržati koalicijske napade na svoje lijevo krilo, i nakon početnih uspjeha Rusa kod uzvisina na Pratzenu, izveli iznenadni protunapad. Već su do podne vojnici maršala Soulta uspjeli ovladati uzvisinom, odakle su nastavili napadati na koalicijski centar. Probili su obranu i presjekli koalicijske snage na dva dijela. Korpus maršala Davouta počeo je opkoljavati koalicijske snage, u kojima je nastala je totalna pomutnja i kaos, te je bitka bila izgubljena.

Posljedice Napoleonove pobjede

Austerlitz je bio odlučna i najslavnija Napoleonova pobjeda i zenit njegova uspona. Njome je okončana Treća (antinapoleonska) koalicija. Rusi su se morali povući na sjever u Poljsku i nastaviti borbe u savezništvu s Prusijom, te je tako nastala Četvrta koalicija.

Austrijanci su bili prisiljeni tražiti primirje i potpisati ponižavajući Požunski mir, 26. prosinca 1805. Po klauzalama tog mirovnog sporazuma, morali su Francuzima prepustiti Veneciju, Dalmaciju i nekadašnju mletačku Istru, koje su formalno ušle u marionetsko Kraljevstvo Italiju, a Vorarlberg i Tirol je dobila Bavarska. Požunski mir proširio je teritorij Napoleonovih njemačkih saveznika na račun Austrije i označio definitivni kraj Svetog Rimskog Carstva. Ugovor je sadržavao i preustrojstvo izgubljenih njemačkih zemalja pod Napoleonovim utjecajem, kao i ostale mjere kojima je Austrija oslabljena.