Potražnja za željezničkim prijevozom je velika, ali ugrožavaju ju nerazumno niske cijene letova pa stručnjaci pozivaju na uvođenje poreza na kerozin, pišu novinari AFP-a, dpa, FENA-e, Hine i STA udruženi u projekt European Newsroom.

Političari, prometni stručnjaci i gospodarstvenici podjednako kritiziraju stanje željezničke infrastrukture i obilno subvencioniranje zračnog prijevoza.

EU vožnjom vlakovima želi smanjiti emisije ugljičnog dioksida

U borbi protiv klimatskih promjena, Europska komisija želi da do 2030. godine europskim tračnicama vozi dvostruko više brzih vlakova, a do 2050. tri puta više. Time se želi smanjiti emisija ugljičnog dioksida.

Za njemačkog željezničkog operatera Deutsche Bahn i druge europske željeznice potrebna su daleko veća ulaganja kako bi se proširio brzi željeznički promet prema predviđanjima Europske komisije.

Ako takozvani Zeleni dogovor računa na uspjeh, "EU i zemlje članice morat će znatno dodatno ulagati i uložiti u širenje mreže širom Europe", objavili su u srpnju iz njemačkog Deutsche Bahna.

Infrastrukturne mjere koje se trenutno planiranju ili su u izradi nisu dostatne da bi se postiglo udvostručenje brzog prometa do 2030. godine.

Vožnja vlakovima je skupa, a letovi jeftini

Klimatski prihvatljiv željeznički prijevoz često je skuplji od putovanja zrakoplovom na istoj ruti, zaključila je ekološka organizacija Greenpeace nakon usporedbe cijena karata za oba oblika prijevoza na 112 ruta diljem Europe u nekoliko termina za rezervaciju. Prema podacima te organizacije, 71 posto karata za željeznički promet bilo je skuplje od onih za zračni promet, koji više šteti klimi.

Istraživači su najočigledniju razliku u cijeni zabilježili na relaciji Barcelona-London, koja vlakom košta do 384 eura. To je 30 puta više nego avionom s cijenom karte od 12.99 eura.

"Sve više ljudi želi putovati vlakom i bez letova, ali nepostojanje poreza na kerozin i daljnje klimatski štetne subvencije za zrakoplovnu industriju narušavaju cijene. To je 'prinudno slijetanje' za mnoge dobre namjere i zaštitu klime", rekla je prometna stručnjakinja Greenpeacea Marissa Reiserer, pozivajući na uvođenje poreza na kerozin u cijeloj Europi od 50 centi po litri.

To bi donijelo godišnji prihod od 46.2 milijarde eura, a ta bi se sredstva morala usmjeriti u željezničku infrastrukturu. Njemački savezni političar Zelenih Anton Hofreiter također je zatražio da letovi poskupe, a založio se i za europski porez na kerozin.

"Ljudi u Europi su zamoljeni da napuštaju letove, ali nije im ponuđeno drugo rješenje"

"Željeznički promet podliježe raznim porezima i naknadama, posebice za korištenje infrastruktur", rekao je Philipp Kosok iz njemačke savjetodavne kuće Agora. Također ne postoji centralizirana stranica za pregled voznih redova i usporedbu cijena.

"Trenutačno ne postoji europski pristup putovanju vlakom", rekao je Chris Engelsman, suosnivač belgijsko-nizozemskog startupa European Sleeper koji je u svibnju otvorio noćnu liniju između Berlina i Bruxellesa.

Još jedan suosnivač startupa za željeznice, Francuz Adrien Aumon kaže: "Shvatio sam da je gotovo nemoguće putovati Europom bez letova. Ljudi su zamoljeni da napuštaju letove, ali nije im ponuđeno drugo rješenje", dodao je.

Njegov startup Midnight Trains želi do 2025. godine ponovno pokrenuti nekad popularnu liniju Pariz–Milano–Venecija.

Zanemareno održavanje željezničke infrastrukture u BiH

Čini se da su fokus i održavanje željezničke infrastrukture pomalo zanemareni u raznim europskim zemljama zbog nedovoljnih ulaganja u prošlosti. Nacionalne vlade, željeznički operateri i EU izdvajaju milijarde eura. No trebat će vremena dok se pomlađivanje i proširenje završi.

U Bosni i Hercegovini primjerice, neizvjesno stanje željezničke infrastrukture pripisuje se ratu u 1990-ima i nedovoljnim financijskim ulaganjima. Međutim, Edin Forto, ministar za promet i komunikaciju zemlje, kao prioritet svog mandata postavio je izgradnju i revitalizaciju željezničke infrastrukture.

Pomaci su napravljeni rekonstrukcijom pravca Sarajevo - Mostar. Nabavljeni su novi putnički vlakovi koji mogu postići najveću brzinu od 220 kilometara na sat, a projekt je koštao oko 67.5 milijuna eura.

Pruga se nalazi na paneuropskom koridoru 5C koji povezuje mađarsku Budimpeštu s hrvatskim Pločama. To znači da se više od 50 posto pruge nalazi na teritoriju BiH i treba je modernizirati i održavati.

Bosna i Hercegovina je, doduše, kupila vlakove koji mogu postići 220 kilometar na sat, ali nema pruge za takve brzine. Tako na liniji Sarajevo - Mostar vlakovi voze oko dva sata, a udaljenost je 120 kilometara, dakle voze u prosjeku oko 60 kilometara na sat. 

Zapuštena željeznička infrastruktura u Hrvatskoj

U Hrvatskoj, gdje završava Koridor 5C, mreže autocesta bile su u fokusu ulaganja desetljećima, ostavljajući željezničku infrastrukturu u prilično zapuštenom stanju. "Vlada želi poboljšati stanje, ali za to će biti potrebno vrijeme i sredstva", piše Hina.

U tijeku su projekti izgradnje i modernizacije kojima je cilj revitalizirati i modernizirati 30 posto (780 kilometara) ukupne mreže prema standardima EU-a - povećanjem kapaciteta željezničkih pruga, brzine putovanja i sigurnosti.

Predviđena brzina putničkih vlakova je 160 kilometara na sat, dok će teretni vlakovi moći razviti brzinu od 120 kilometara na sat. Za to je do 2030. godine predviđeno 5.4 milijarde eura, a oko 85 posto potrebnih sredstava sufinancirala je EU.

25 infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj

U Hrvatskoj se trenutačno provodi oko 25 velikih infrastrukturnih projekata. Većina ulaganja odnosi se na projekte duž dva prometnih koridora: RH1, koji ide od slovenske do srbijanske granice i RH2, koji se proteže od sjevernojadranske luke Rijeke do granice s Mađarskom.

RH2 će povezivati Pirenejski poluotok s europskom mrežom TEN-T. Mrežna politika EU-a TEN-T ima za cilj razviti koherentnu i učinkovitu prometnu infrastrukturu diljem Europske unije, koja se sastoji od željeznica, vodenih putova, cesta, luka, zračnih luka i terminala.

Željeznice u Sloveniji

Kroz slovenski teritorij prolaze dva osnovna europska koridora transeuropske prometne mreže - mediteranski i baltičko-jadranski. Slovenija je željeznička tranzitna zemlja i ima nešto više od 1200 kilometara linija.

Od toga je 875 km još uvijek s jednim kolosijekom. No rastuća važnost zelene mobilnosti i potreba za intenzivnijim ulaganjem u željezničku infrastrukturu doveli su do novog značajnog povećanja proračuna za ulaganja.

U 2023. godini Slovenska direkcija za infrastrukturu može iskoristiti 423.7 milijuna eura za ulaganja u željezničku infrastrukturu. Ta je zemlja prilike također iskoristila kroz razne mehanizme Europske unije.

Njemački ministar: Nastavit ćemo golemi investicijski bum idućih godina

Njemačka vlada planira nacionalnom željezničkom operateru Deutsche Bahnu osigurati milijarde eura dodatnih sredstava iz Fonda za klimu i transformaciju (KTF). Do 2027. godine željeznica u saveznom vlasništvu trebala bi dobiti 12.5 milijardi eura iz tog fonda.

Željeznička mreža u Njemačkoj djelomično je dotrajala i potrebna joj je temeljna obnova, no vjerojatno će proći nekoliko godina prije nego što mjere budu primjetne putnicima. Njemačka vlada sporo daje prioritet tom pitanju.

"Učinit ćemo sve što je u našoj moći da nastavimo golemi investicijski bum u nadolazećim godinama – s ciljem, potvrđenim u odluci koalicije u ožujku, da osiguramo ukupno do 45 milijardi eura dodatnog financiranja do 2027.", nedavno je potvrdio njemački ministar prometa Volker Wissing.

Njemačka željeznička mreža jedna od najvećih i najsloženijih u Europi

S oko 38.000 kilometara, njemačka željeznička mreža najveća je i jedna od najsloženijih u Europi i stoga predstavlja posebne izazove za operatere – poput visoke stope kašnjenja vlakova. To ima posljedice na međunarodna putovanja.

Primjerice, švicarske željeznice SBB objavile su da koriste više zamjenskih vlakova u Baselu kako bi ponudile točne veze u Švicarskoj. Putnici koji dolaze iz Njemačke tada moraju promijeniti vlak za daljnje putovanje u Švicarskoj.

Na vrijeme stiže 93 posto švicarskih vlakova. Od proljeća nova oprema pomagat će u poboljšanju energetske učinkovitosti i točnosti. Sat vremena prije polaska SBB izračunavat će se optimalna strategija putovanja na temelju vremenskih prilika i stanja u prometu.

Pomoću te opreme strojovođe će točno znati koliko sekundi kasni u rasporedu vožnje kako bi mogao poduzeti  potrebne korake.

Pruga koja povezuje Lyon i Torino

No nisu svi zadovoljni planovima za proširenje željezničke mreže. U lipnju se francuska policija sukobila s tisućama prosvjednika koji su htjeli zaustaviti izgradnju nove linije brzih vlakova između Francuske i Italije.

Uz potporu Europske unije, nova bi pruga trebala povezati Lyon i Torino tunelom dugim 57.5 kilometara kroz Alpe. Procijenjeni trošak je više od 26 milijardi eura. Pristalice kažu da će to uvelike olakšati teretni cestovni promet, ali protivnici upozoravaju da su rizici od ekološke štete razorni i da su vodeni izvori već počeli presušivati zbog radova.

Renesansa noćnih vlakova

Noćni vlakovi ponovno su se vratili u Europu zahvaljujući nižoj emisiji ugljika, ali nakon godina zanemarivanja oporavak baš ne ide glatko.

"Upravljanje noćnim vlakovima vrlo je teško, složeno i skupo", rekao je njemački analitičar Kosok, dodajući da je infrastruktura "preopterećena" čak i noću kada teretni vlakovi voze tračnicama.

Unatoč izazovima, nacionalni željeznički operateri noćnim vlakovima daju još jednu priliku, dok startupovi uskaču u te poslove jer problemi s klimom tjeraju putnike da odustaju od zrakoplova, radi čišćih načina prijevoza.

Austrijski željeznički operater OeBB, pionir u tom sektoru, ima najveću europsku flotu noćnih vlakova u vagonima koji imaju odjeljke za krevete.

Popunjeni noćni vlakovi u Austriji

Državna tvrtka je u jednom trenutku razmišljala o odustajanju od noćnih usluga, ali se okrenula u suprotnom smjeru i uložila u njih.  "Naši noćni vlakovi gotovo su popunjeni", rekao je glasnogovornik OeBB-a Bernhard Rieder dok traju ljetna putovanja u Europi. OeBB ima 20 ruta koje povezuju Beč i druge gradove diljem Europe.

Više od 25 godina nije bilo potražnje za noćnim vlakovima. U 2018. je OeBB naručio 33 nova noćna vlaka od njemačkog konglomerata Siemensa. Rieder priznaje da kvaliteta usluge "danas nije uvijek tako visoka kakvu želimo pružiti našim klijentima". Proizvodnja je zaustavljena, rekao je jer "više od 25 godina nije bilo potražnje i zahtjeva za noćnim vlakovima".

Ovo mišljenje dijele i dva osnivača startupa za vlakove: Aumont koji kaže da se usluga "pogoršala" tijekom vremena, i Engelman koji dodaje da "vlak nije uvijek u skladu s modernim standardima", okrivljujući "nedostatak ulaganja u više desetljeća".

U Austriji se očekuje da će prvi vlakovi – s modernim dizajnom, više privatnosti i više tuševa – u promet za operatera OeBB krenuti krajem godine.(Hina)

U Veneciji se itekako vodi računa o dobrom ponašanju turista. Već nekoliko godina taj grad na sjeveru Italije bori se protiv anomalija masovnog turizma. I tijekom ovog ljeta zato na području Venecije vrijede stroga pravila za posjetitelje, piše Deutsche Welle. 

U slučaju nepridržavanja, turistima prijete visoke novčane kazne. Između ostaloga se pazi na nepropisno odijevanje, a zabranjeno je skakanje i kupanje u kanalima. Osim toga, zabranjeno je sjediti ili ležati na pločnicima, uz fontane, na stepenicama ili mostovima.

"Ulaznice" od 2024.

Gradska uprava bi vrlo rado htjela ograničiti broj turista, pogotovo onih iz kategorije takozvanih dnevnih gostiju, ljudi koji ne prenoće u Veneciji. Službeni broj turista koji su posjetili taj grad u 2019. je iznosio 5.5 milijuna. I toj brojci treba pridodati još i dnevne posjetitelje, tako da stvarni broj gostiju iznosi i nekoliko puta više.

Kako dosadašnja iskustva pokazuju, teško je regulirati takvu vrstu turizma. Uvođenje svojevrsnih "ulaznica", odnosno dozvola za ulazak na područje Venecije za turiste je nekoliko puta bilo najavljivano, ali i odgađano - po aktualnim planovima uvođenje tog instrumenta je predviđeno iduće godine.

Vjerojatno će se te "ulaznice" dogodine testirati 20 dana, i to onih dana tijekom kojima je navala gostiju na grad posebno velika, rekao je jedan glasnogovornik gradske uprave. "Ovo je pitanje vrlo kompleksno", dodao je. "Grad Venecija je prvi grad u Italiji koji implementira tu mjeru. Želimo biti sigurni da je sve napravljeno kako treba biti napravljeno." Venecija nema uzora po kojem bi se mogla orijentirati, napomenuo je predstavnik gradskih vlasti.

Stroga regulacija pristupa plažama

Venecija ipak nije jedino mjesto u Italiji koje poduzima određene mjere kako bi unijela reda u navalu turista. U općini Baunei na Sardiniji tijekom ovog ljeta je strogo reguliran pristup nekima od najomiljenijih plaža, o tome je pisao dnevni list Il Messaggero. Za svaki dan tamo je na raspolaganju određeni kontingent raspoloživih mjesta, a mjesto na plaži se unaprijed mora rezervirati. I to uz plaćanje određene naknade.

Italija se ovo ljeto suočava s navalom turista. Institut za istraživanje javnog mnijenja Demoskopika je objavio da će ta zemlja u 2023. zabilježiti novi turistički rekord. Broj posjetitelja će, tvrdi se, narasti na više od 68 milijuna - to je skoro tri milijuna više nego u 2019., dakle prije korone. A ta navala u mnogim mjestima je prouzročila probleme. Pa i na manjim talijanskim otocima, na kojima u ljetnim mjesecima znatno poraste broj automobila zbog čega nastaju prometne gužve.

Zabrana za automobile turista na otocima?

I zbog toga turisti više ne smiju sa svojim vozilima doći na otoke Lampedusu i Linosu, koji se nalaze između Sicilije i sjevera Afrike. To pravilo vrijedi i za otok Procidu u Napuljskom zaljevu. "To je jedina mjera koja funkcionira", tako Il Messaggero citira načelnika tog otoka Raimonda Ambrosina. "Mi smo najgušće naseljeni otok u Europi, za nas je mobilnost problem." Svake godine taj otok površine samo četiri kvadratna kilometra posjeti 600.000 turista koji samo žele prošetati po njemu. Auti i mopedi bi ionako samo prouzročili nepotrebni kaos, kaže Ambrosino.  

Ovo ljeto postoje i restrikcije pristupa jezeru Lago di Braies u jednom parku prirode na sjeveru Italije, u pokrajini Južni Tirol. Tamo smiju ući samo oni ljudi koji unaprijed bukiraju kartu, koji za dolazak koriste javni promet, bicikle ili dolaze pješice. Tako bi se na podnošljivu mjeru trebalo smanjiti broj posjetitelja koji je znatno porastao proteklih godina. U Južnom Tirolu se osim toga planira reducirati i broj kreveta u turističkim smještajnim kapacitetima.

Gužva u pitoresknom priobalnom mjestu

Tako daleko još ne žele ići u mjestu Portofino na talijanskoj rivijeri, nedaleko od Genove. Ali gradonačelnik tog mjesta je već poduzeo određene mjere s ciljem obuzdavanja turističkih masa koje protutnje kroz Portofino. Tijekom ljetnih mjeseci svakodnevno se tisuće turista gužvaju po uličicama oko tamošnje luke. Kako u tom pitoresknom naselju, koje je nekoć bilo ribarsko selo, ne bi izbio kompletan kaos, ovo ljeto tamo vrijedi jedno novo pravilo koje policajcima omogućava da turiste sankcioniraju novčanim kaznama u visini i do 275 eura. 

"Ta odredba zabranjuje okupljanja na određenim lokacijama na gradskom području, tamo gdje je cirkulacija ljudi toliko teška da se moraju uključiti i policajci kako bi kontrolirali pješake", tim riječima portal Leggo citira gradonačelnika Portofina Matteo Viacava. "To je sigurnosna mjera, mjera zdravog ljudskog razuma." Prije svega se očekuje da turističke agencije i turistički vodiči paze na to da se u određenim dijelovima ovog naselja ne okupljaju skupine turista.  

Bonton za turiste

Gradonačelniku Viacavi je još jedna stvar trn u oku: to su turisti koji se ne znaju ponašati na prikladan način. Zato u Portofinu od početka svibnja vrijedi još jedna odredba koja posjetiteljima propisuje pravila ponašanja, javlja list Il Secolo XIX. U kompletnom centru grada više se ne smije hodati bosonog, u bikiniju ili gol od pojasa naviše. Osim toga je zabranjeno sjediti na stepenicama ili na podu. "Naš cilj nije protjerivanje turista ili ih odvratiti od ideje da nas posjete", kazao je gradonačelnik. "Ali svatko mora dati svoj doprinos ljepoti Portofina, i to tako da se pristojno ponaša."