U Hrvatskoj djeluje više od 1600 pružatelja usluga u posebnim oblicima turizma od kojih se oko 70 posto bavi seoskim agroturizmom, pokazala je uz ostalo analiza Udruge ruralnog turizma Hrvatske (URTH), prema čijoj ocjeni Hrvatska sve više prepoznaje potencijal ruralnog turizma.

Seoskim agroturizmom se u Hrvatskoj prema analizi te udruge bavi više od 1100 pružatelja takvih usluga.

Skupine posebnih oblika turizma:

• seoski (1100)
• kulturni (176)
• pustolovni (122)
• ribolovni (72)
• konjički (54)
• lovni (42)
• zdravstveni (12)

Analiza je uz seoski obuhvatila i druge posebne oblike turizma, uključujući aktivnosti lokalnih udruga u ruralnim područjima. Podaci za analizu su prikupljani 2023. i 2024. godine, u suradnji sa studentima Veleučilišta u Križevcima te s dijelom turističkih zajednica i županija.

Na prvom mjestu Istra

Od podataka iz analize iz te udruge kažu da je iznenađujuće pozitivne rezultate pokazala analiza seoskog agroturizma kojim se bave poljoprivrednici koji pružaju turističke i/ili ugostiteljske usluge, a velik broj ih se bavi i očuvanjem i promocijom kulturne baštine hrvatskog sela.

Od ukupno 1100, pregled po županijama izgleda ovako: 

• Istarska (196)
• Dubrovačko-neretvanska (168)
• Osječko-baranjska (95)
• Splitsko-dalmatinska (88)
• Zagrebačka (80)

Županije u kojima ih je najmanje:

• Ličko-senjska (11)
• Virovitičko-podravska (12)
• Brodsko-posavska (14)

"Sukladno dostupnim podacima, broj pružatelja usluga seoskog agroturizma raste po prosječnoj stopi od oko 20 posto godišnje", navode iz udruge.

Najveći broj ruralnih kulturnih atrakcija kojima upravljaju pružatelji usluga ima u Primorsko-goranskoj županiji, zatim u Istarskoj i Splitsko-dalmatinskoj, a u toj su kategoriji obuhvatili muzeje, etno sela i zbirke te interpretacijske centre usmjerene na promociju kulturne baštine.

"Veseli porast broja pružatelja tih usluga"

U Primorsko-goranskoj županiji zabilježen je pak i najveći broj pružatelja usluga pustolovnog turizma, 19, koji obuhvaća adrenalinske parkove i različite avanture poput raftinga, kajakinga na rijekama, sportskog penjanja i slično.

Pružatelji usluga konjičkog turizma evidentirani su zasebno, a najviše ih je u Karlovačkoj županiji, dok je u Osječko-baranjskoj najviše onih koji pružaju usluge u ribolovnom i lovnom turizmu.

"Iako se radi o neslužbenim podacima jer službeni nisu dostupni, veseli porast broja pružatelja tih usluga, što je i rezultat rastuće potražnje domaćih i stranih turista za autentičnom Hrvatskom, ali i značajnih ulaganja pružatelja usluga i korištenja sredstava iz različitih fondova", kaže voditeljica udruge Aleksandra Kuratko Pani.(Hina)

Asklepijev hram bio je starorimski hram Asklepiju , grčkom bogu medicine, na otoku Tiberina u Rimu .

Prvi put je sagrađen između 293. i 290. pr. Kr., a posvećen je 289. pr.Prema legendi, kuga je pogodila Rim 293. pr. Kr., što je navelo senat da sagradi hram Asklepiju, latinizirano "Eskulapiju". Nakon što su konzultirali Sibilinske knjige i dobili povoljan odgovor, izaslanstvo rimskih starješina poslano je u Epidaurus u Grčkoj, poznatom po Asklepijevom svetištu, kako bi nabavili njegov kip i vratili ga u Rim.

Legenda također govori da je tijekom obreda pomirenja velika zmija (jedan od atributa boga) skliznula iz svetišta i sakrila se u rimski brod. Uvjereni da je to znak božje naklonosti, rimsko izaslanstvo brzo se vratilo kući, gdje je kuga još uvijek harala.Dok su bili na rijeci Tiber i spremali se stići do Rima, zmija je ispuzala iz broda i nestala iz vida na otoku, označavajući mjesto gdje je trebao biti izgrađen hram. Radovi na hramu započeli su odmah i posvećen je 289. pr. Kr. - ubrzo nakon toga je nestala kuga.

U znak sjećanja na taj događaj preuređen je i prednji dio otoka kako bi imitirao trijeru . Obelisk je označavao središte otoka, ispred hrama, da podsjeća na jarbol, dok su blokovi sedre postavljeni duž rubova da izgledaju kao pramac i krma. Na otoku je podignuto nekoliko drugih građevina za utočište bolesnika, o čemu svjedoči nekoliko sačuvanih zavjeta i natpisa.

Hram je uništen u srednjem vijeku, a već 1000. godine Otto III je na njegovim ostacima sagradio baziliku San Bartolomeo all'Isola . Čini se da je srednjovjekovni zdenac u blizini oltara crkve isti kao onaj koji se koristio za crpljenje vode za bolesnike u klasičnom razdoblju kako spominje Sextus Pompeius Festus , latinski gramatičar iz 2. stoljeća. Ispred bazilike nalazi se i bolnica Fatebenefratelli .

Malo ostataka hrama - neki fragmenti obeliska sada se čuvaju u Napulju i Münchenu, a neki sedreni blokovi ponovno su korišteni u modernim zgradama na otoku, uključujući reljef Asklepijevog štapa .

U grčkoj mitologiji , Asklepijev štap, također poznat kao štap Eskulapa i kao asklepian je štap upleten u zmiju kojim je upravljao grčki bog Asklepije , božanstvo povezano s liječenjem i medicinom. U moderno doba, to je dominantan simbol za medicinu i zdravstvenu skrb.

U Hrvatskoj je u prva tri mjeseca ove godine boravilo nešto više od milijun turista koji su ostvarili 2,7 milijuna noćenja, što je za 7,5 odnosno 9,6 posto manje nego u istim mjesecima prošle godine, dok je samo na razini ožujka pad dolazaka i noćenja bio veći, pokazuju podaci HTZ-a.

Ožujak je prema podacima iz sustava eVisitor s web stranica HTZ-a, završio s 19,7 posto manje dolazaka turista nego u istom lanjskom mjesecu ili s njih 445,7 tisuća, koji su ostvarili malo više od 1,1 milijuna noćenja ili 22,6 posto manje.

Time su i umanjeni rezultati za prva tri mjeseca, kao i plusevi fizičkog turističkog prometa za prva dva mjeseca.

Slabiji ožujak zbog Uskrsa?

Slabiji ožujak dijelom se može pripisati tome što je prošle godine Uskrs bio krajem trećeg mjeseca, a ove godine je duboko u travnju.

Ukupni rezultati za ožujak i prva tri mjeseca ove godine najviše su posljedica znatno manje dolazaka i noćenja stranih turista nego prošle godine - u ožujku ih je došlo 268,4 tisuće, ostvarivši 778,3 tisuće noćenja, što je za po oko 30 posto manje, a u prva tri mjeseca sa 571,5 tisuća dolazaka i 1,7 milijuna noćenja stranci su u padu za 16,5 odnosno 15,6 posto.

Domaćih turista i noćenja je, za razliku od stranih, bilo više nego prošle godine - u ožujku 4 posto više ili njih 177,2 tisuće, sa 381 tisućom noćenja ili 0,4 posto više, a u prva tri mjeseca su sa 463,2 tisuće dolazaka i 999,2 tisuće noćenja u plusu od 6,6 i 3,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Pad u svim vrstama smještaja

Među vrstama smještajnih kapaciteta, većina noćenja u prva tri mjeseca ili 92,4 posto ostvarena je u komercijalnim smještajnim objektima, dok je u nekomercijalnim ih bilo 7 posto, a u nautici manje od 1 posto.

To u brojkama znači da je u komercijalnom smještaju bilo ukupno 2,5 milijuna noćenja, što je 9,5 posto manje nego u lanjska prva tri mjeseca, a od toga, s obzirom na još zimski dio godine, najviše u hotelima, 1,5 milijuna noćenja, koji su time u minusu od 10,2 posto.

S udjelom u komercijalnim noćenjima od 22,7 posto slijede objekti u domaćinstvu, ali i kod njih je na razini prva tri mjeseca sa 622,7 tisuća bilo gotovo 4 posto manje noćenja, kao uostalom i u svim drugim komercijalnim objektima.

Pad od gotovo 8 posto, sa 194 tisuće registriranih noćenja bio je i u nekomercijalnom smještaju, a u nautici, s obzirom na nisku sezonu za taj segment, noćenja su u prva tri mjeseca ove godine bila oko 13 tisuća ili 32 posto manje nego u istim mjesecima prošle godine.(Hina)