Archive for srpnja 2022

Home Archive for srpnja 2022

Hrvatski glavni grad Zagreb bio je u lipnju turistička destinacija koja je ponudila najbolju vrijednost u odnosu na cijenu, izvijestila je kompanija za analizu podataka u turizmu Mabrian, uzevši u obzir 14 gradova u Europi.

Rim Cafe, 38 Rue Saint Séverin, 75005 Paris, France.,Author Connie Ma, Wikipedia

"Premda je to destinacija među najlošije pozicioniranima kada je riječ o zrakoplovnim vezama, posjetitelji su iskazali visoki stupanj zadovoljstva u većini analiziranih područja", priopćila je kompanija sa sjedištem u Barceloni. "Istovremeno, (Zagreb) nudi jako konkurentnu cijenu smještaja u odnosu na druge analizirane destinacije", dodala je.

Ljubljana, glavni grad Slovenije, našla se na trećem mjestu u toj studiji dok su se na začelju ljestvice našli London, Barcelona i Pariz. "London i Pariz, premda s dobrim zračnim vezama, kažnjeni su zbog jako visokih cijena hotelskog smještaja", navedeno je.

Dubrovnik na 9. mjestu

Dubrovnik, primorski grad na jugu Hrvatske, zauzeo je 9. mjesto među 14 gradova.

"Dubrovnik je među destinacijama s najvišom razinom zadovoljstva među analiziranim destinacijama, međutim prosječna cijena hotela je jako visoka a povezanost zračnim prijevozom ograničena, što ga svrstava na devetu poziciju", navela je kompanija Mabrian.

Najbolje turističke gradove, kada se uzme u obzir kvaliteta u odnosu na cijenu, poredala je ovim redom: Zagreb (Hrvatska), Atena (Grčka), Ljubljana (Slovenija), Rim (Italija), Beč (Austrija), Lisabon (Portugal), Madrid (Španjolska), Milan (Italija), Dubrovnik (Hrvatska), Berlin (Njemačka), Amsterdam (Nizozemska), Pariz (Francuska), Barcelona (Španjolska) i London (Ujedinjeno Kraljevstvo).

Najsigurniji Dubrovnik

U istoj studiji je indeks percepcije sigurnosti pokazao da su se u lipnju posjetitelji najsigurnije osjećali u Dubrovniku i Lisabonu, a zatim u Milanu i Madridu. Na dnu su Berlin, Barcelona i Beč.

"Rastući je trend potražnje za manje napučenim i više autentičnim destinacijama", izjavio je Carlos Cendra, direktor Mabrianovog odjela za prodaju i marketing.

"Zbog tog razloga su zemlje poput Hrvatske i Slovenije, sa svojim glavnim gradovima, visoko vrednovane destinacije. One imaju ravnotežu između sigurnosti, razne ponude aktivnosti i atraktivne prosječne cijene", dodao je.(Hina)

Na 341. metru nadmorske visine na Mađerkinom bregu pokraj Štrigove u Međimurju danas je otvoren vidikovac s pogledom na četiri države, a izgrađen je u sklopu europskog projekta ukupno vrijednog 1.5 milijuna eura.

Biciklističko-informativni centar s vidikovcem, s kojeg se mogu vidjeti Slovenija, Mađarska, Austrija i Slovačka, uz ugostiteljske sadržaje ima i suvenirnicu te ponudu vina međimurskih vinara. Vidikovac je otvoren danas, povodom Dana Općine Štrigova.

Župan najavio nove projekte

Međimurski župan Matija Posavec kazao je da se ovim projektom upotpunjuje turistička ponuda Međimurja i sublimira sve ono što Međimurje ima u bogatstvu ljepote svoje prirode i enogastronomije.

"Nemate puno mjesta u Hrvatskoj, pa čak ni u svijetu, s kojeg imate pogled na četiri države u dijelu netaknute prirode, s vrhunskim vinima i gastronomijom naših vrijednih ljudi", rekao je Posavec.

Vrijednost projekta Interreg prekogranične suradnje je oko 1.5 milijuna eura, a samog vidikovca oko 7 milijuna kuna, od čega je 85 posto europskog novca. Župan Posavec je najavio nastavak s uređenjem interpretacijskog centra svetog Jeronima, ziplineom i drugim zabavnim i ugostiteljskim sadržajima.

"U drugoj fazi ćemo ići na 'goričko sviralo', da zvukove međimurskih popevki proizvodi vjetar. To je projekt vrijedan oko 1.5 milijuna kuna i za to ćemo sami naći sredstva", dodao je Posavec.

Državna tajnica: Ovo je jako dobar primjer turizma na kontinentu

Na otvorenju vidikovca na Mađerkinom bregu bila je i državna tajnica Ministarstva turizma i sporta Sandra Herman. Kazala je da Međimurci u nastavku projekta mogu računati na potporu Ministarstva putem fonda za javnu turističku infrastrukturu. Podsjetila je kako je Međimurska županija samo u posljednjem pozivu dobila više od dva milijuna kuna jer su projekti u ovoj županiji strateški dobro osmišljeni i kvalitetno se realiziraju.

"Ovaj vidikovac, povezan s čitavom pričom Mađerkinog brega, kao i s ostalom ponudom Međimurja, može svakako doprinijeti povećanom broju dolazaka, ali i noćenja, i ostvarenju veće potrošnje na području Međimurske županije", rekla je Herman.

Vidikovac na Mađerkinom bregu okarakterizirala je kao jako dobar primjer kako raditi dodatnu ponudu na kontinentu.

"Jer kontinent nam je izuzetno važan pošto želimo cjelogodišnji i održivi turizam", zaključila je državna tajnica.(Hina)

Zračne luke u Hrvatskoj zabilježile su u pet mjeseci ove godine 2.4 milijuna putnika, oko 488 posto više nego u isto vrijeme prošle godine, kada su na snazi bile stroge restriktivne mjere zbog pandemije koronavirusa, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Foto:Gettyimages

U 2022. godini, s popuštanjem restriktivnih mjera, zračne luke imaju znatno veći promet nego u godini prije pa je u pet mjeseci u svim zračnim lukama bilo i znatno više operacija zrakoplova, 108 posto više ili gotovo 31.8 tisuća. Tereta je u lukama bilo nešto više od 3700 tona ili 14.6 posto više nego u prvih pet mjeseci prošle godine.
U svibnju 592 posto više avioputnika

Samo u svibnju, s 860 tisuća avioputnika u zračnim lukama, ostvaren je porast od gotovo 592 posto u odnosu na svibanj 2021., a za 138 posto, na 11 tisuća porastao je broj operacija zrakoplova.

Promet tereta imao je nešto manji porast na mjesečnoj razini, od 11.3 posto, na 809 tona.

Zagrebačka zračna luka u svibnju 2022. je među svih devet luka u Hrvatskoj imala najviše putnika - 263.4 tisuće, što je za 287 posto više nego u svibnju 2021., a slijedi zračna luka Split s otprilike 249.5 tisuća i porastom od 662 posto.

Zračna luka Dubrovnik uslužila je 213.5 tisuća putnika, čime je porast u odnosu na lanjski svibanj iznad 999 posto, slično kao i na zračnim lukama Zadar s 88 tisuća putnika, Pula s njih 30.5 tisuća i Pula s 13 tisuća putnika u ovogodišnjem svibnju.

Na zračnoj luci Osijek bilo je u svibnju 1200 putnika ili 87 posto više nego lani, dok je mala zračna luka na otoku Braču s 1020 putnika u plusu također iznad 999 posto u odnosu na lanjski svibanj.

Zračno pristanište Mali Lošinj imalo je u svibnju ove godine 130 putnika ili 38.3 posto više.

Iz DZS-a iznose i podatke o deset zemalja s čijim su zračnim lukama hrvatske zračne luke u svibnju ostvarile najviše prometa putnika, a tu listu predvode Njemačka, UK i Francuska te ih slijede Nizozemska, Austrija, Irska, Italija, Poljska, Belgija i Švedska, a sa svim tim zemljama ostvareni promet putnika znatno je viši nego u 2021., kod mnogih i iznad 999 posto.(Hina)

U Hrvatskoj se turizam značajno približio pretpandemijskim rezultatima, s ostvarenih 95 posto noćenja iz 2019. od početka ove godine, istaknuo je u Makarskoj direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristjan Staničić na sastanku s predstavnicima turističkih zajednica Splitsko-dalmatinske županije.

Foto:Makarska-info

"Značajno smo se približili trendovima iz pretpandemijskog razdoblja, s obzirom na to da je u dosadašnjem dijelu srpnja u Hrvatskoj ostvareno 97 posto noćenja iz srpnja 2019., dok je na razini godine (do sada) ostvareno 95 posto noćenja", kazao je Staničić, naglasivši da je pozitivnim trendovima snažan doprinos dala i Splitsko-dalmatinska županija, u kojoj je do sada u srpnju ostvareno 2.3 milijuna noćenja, a od početka godine više od 6.5 milijuna noćenja.

Naglasio je i da je i srpanj do sada ukupno u hrvatskom turizmu bolji od lanjskog, što pokazuje i podatak da u Hrvatskoj trenutno boravi oko 890 tisuća turista, dok ih je lani u isto vrijeme bilo oko 780 tisuća.

Makarska i Omiš imaju više noćenja nego 2019.

Na sastanku Staničića s predstavnicima turističkih zajednica (TZ) s područja Splitsko-dalmatinske županije sudjelovala je i novoizabrana direktorica TZ Splitsko-dalmatinske županije Ivana Vladović, kao i dosadašnji, dugogodišnji direktor te TZ Joško Stella i 25 predstavnika turističkih zajednica gradova i općina iz te županije.

Osim o turističkom prometu i trendovima, na sastanku se, kako su izvijestili iz HTZ-a, razgovaralo i o turističkoj ponudi i atrakcijama u toj županiji te zadovoljstvu dosadašnjim tijekom sezone.

Izneseni su i podaci da u Splitsko-dalmatinskoj županiji najviše noćenja ima Split, zatim Makarska, Seget, Trogir, Baška Voda, Omiš i Kaštela, s time da Makarska, Omiš i Kaštela imaju i više noćenja nego 2019., a najviše noćenja ostvaruju turisti iz Njemačke, Poljske, Češke, Hrvatske i Ujedinjene Kraljevine.

Osvrnuli su se i na novi Strateški marketinški i operativni plan hrvatskog turizma za razdoblje do 2026. koji se izrađuje i koji će, kako su kazali, "biti prekretnica u provedbi budućih promotivnih aktivnosti hrvatskog turizma", a tema je bila i promjena u Hrvatskoj s uvođenjem eura te ulaskom zemlje u schengenski prostor, za što je naglašeno da će pozitivno utjecati na turizam.(Hina)

Ako iz prve ruke želite doživjeti utjecaj klimatskih promjena, trebate otići na Es Trenc, jednu od najljepših plaža Mallorce. Tamošnji masivni betonski bunkeri, koje je nekoć sagradio tadašnji španjolski diktator Francisco Franco, izvorno su bili skriveni među pješčanim dinama. Danas su te građevine postale trn u oku jer je porast razine mora "progutao" dijelove plaže i radikalno izmijenio obalni krajolik.

Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL

Znanstvenici su izračunali da sada ima 40 metara manje plaže Es Trenc nego ranije. Ako se globalno zatopljenje nastavi, što se i predviđa, još mnogo plaža na Mallorci moglo bi nestati u moru, piše DW a prenosi Index.

"Svjedočimo velikom gubitku zemljišta u mediteranskoj regiji", rekao je Thomas Dworak, koji je koordinirao studiju Savezne agencije za okoliš o učincima globalnog zatopljenja na turizam.
Rekordan broj posjetitelja, sve manje plaža

Ovo je vrlo zabrinjavajuća situacija za otoke poput Mallorce, koji su popularni među turistima upravo zbog svojih prostranih plaža. No za sada se ništa od toga ne odražava na broj posjetitelja. Baš suprotno. Mallorca ovog ljeta bilježi rekordan broj gostiju.

"Za sada nema dokaza da turisti mijenjaju svoja odredišta zbog klimatskih promjena. Iako su upozorenja o posljedicama klimatskih promjena za turističku industriju u porastu već duži niz godina, napravljeno je samo nekoliko studija koje su pokazale konkretne učinke", rekao je Dworak.

"Mnogi Europljani su robovi svojih navika. Netko tko je proteklih 20 godina bio na odmoru u Italiji nastavit će ići tamo", dodao je.

Izgleda da na turiste nisu utjecale ni prirodne katastrofe, poput urušavanja ledenjaka u talijanskim Dolomitima početkom srpnja, prilikom čega je život izgubilo 11 ljudi.

"Ako poplave ili lavine postanu učestala pojava na istim lokacijama, to će na kraju utjecati na turizam u toj regiji. No do sada se tako nešto događalo na različitim područjima", rekla je stručnjakinja za turizam Dagmar Lund-Durlacher sa Sveučilišta Modul u Beču.

"Ljudi su svjesni opasnosti, ali je ne povezuju s određenom regijom. Karibi su, primjerice, iznimka. U rujnu 2019. tropska oluja Dorian pogodila je Bahame, uzrokujući ogromna razaranja zbog kojih je turistički sektor pao na koljena", dodala je.

Iznimke postaju i skijališta u onim regijama koje imaju sve manje snijega.

"Ovdje se najbolje vidi veza između klimatskih promjena i turizma. Ako na skijalištu ima malo ili nema uopće snijega nekoliko godina zaredom, ljubitelji skijanja će se početi držati podalje", rekao je Dworak.

Vrijeme za prilagodbu turističke ponude?

Plaže koje nestaju, sve češće oluje, poplave, ali i nedostatak snijega samo su neke od posljedica globalnog zatopljenja koje će se sigurno odraziti na turističku industriju. Suše i toplinski valovi također će odvratiti turiste od posjeta pogođenim regijama.

Još 2008. je Svjetska turistička organizacija (UNWTO) upozorila na to koliko je turistička industrija podložna klimatskim promjenama. Šumski požari, nove zarazne bolesti, gubitak bioraznolikosti, pošast meduza zbog zagrijavanja oceana - samo su neki od aspekata globalnog zatopljenja koje bi u budućnosti moglo predstavljati velike probleme za popularna turistička odredišta. Hladnije regije na sjeveru stoga će vjerojatno početi dobivati više turista.

"Vjerojatno već sada određeni broj turista izbjegava Mediteran tijekom ljeta zbog velikih vrućina. Iako za sada samo mali broj njih izbjegava regije južne Europe, popularna turistička odredišta trebala bi početi razmišljati o prilagodbi klimatskim promjenama", rekla je Lund-Durlacher.

"Prije ili kasnije morat će nešto napraviti jer će se turisti početi držati dalje od tih područja", dodala je.

Trenutno ne postoji neki jedinstveni plan prilagodbe globalnom zatopljenju. Svako turističko odredište treba poduzeti mjere specifične za regiju. Primjerice, neki afrički nacionalni parkovi bore se sa šumskim požarima, dok dijelovima Grčke prijeti nestašica vode. Na Syltu, popularnom njemačkom otoku u Sjevernom moru, dolazi do erodiranja plaža.

Sve to znači da rješenja moraju biti prilagođena određenoj regiji. Neki mještani će možda morati potražiti posao izvan turističke industrije. U Italiji, kaže Dworak, to može jednostavno značiti da će turisti više dolaziti u proljeće i jesen, umjesto u sparnim ljetnim mjesecima.

Pretplati se na: Komentari ( Atom )

Follow

Pages