Antituristički pokreti množe se u Španjolskoj, mediteranskoj zemlji koju je lani posjetilo 85 milijuna turista, pa vlasti pokušavaju pomiriti interese lokalnog stanovništva i unosnog sektora. Okupljajući se pod sloganom "Kanari imaju limit", skupina prosvjednika na španjolskom arhipelagu uz sjeverozapadnu obalu Afrike priprema niz prosvjeda za subotu.

"Naši otoci su blago koje moramo braniti", rekao je glasnogovornik prosvjeda Victor Martin tijekom brifinga za novinare. Kanarski otoci su poznati po vulkanskim krajolicima i cjelogodišnjem suncu pa privlače milijune posjetitelja iz svijeta. Lani su primili 16 milijuna gostiju, što je drastično više od lokalne populacije koja broji 2.2 milijuna stanovnika.

Žele zaustaviti izgradnju novih hotela

"To je neodrživa razina s obzirom na ograničene resurse arhipelaga", izjavio je Martin. "To je samoubilački model gospodarskog rasta", dodao je. On i istomišljenici žele da vlasti zaustave radove na dvama novim hotelima na Tenerifeu, najvećem i najrazvijenijem od sedam otoka arhipelaga.

Također traže da se lokalnom stanovništvu da veće pravo glasa u svjetlu onoga što smatraju nekontroliranim razvojem koji šteti okolišu. Nekoliko članova kolektiva Rasprodani Kanari započelo je štrajk glađu prošli tjedan kako bi izvršili pritisak na vlasti. Slični antituristički pokreti pojavili su se i drugdje u Španjolskoj te su aktivni na društvenim mrežama.

U južnoj luci Malagi, uz koju se prostire pješčana obala Costa del Sol, osvanuli su na zidovima naljepnice i grafiti na kojima piše "Ovo je nekad bio moj dom" i "Idite kući". Aktivisti su u Barceloni i na Balearskim otocima postavili lažne natpise na ulaze u neke popularne plaže, upozoravajući na engleskom jeziku na rizik od "pada stijena" ili "opasnih meduza".

Poskupjele nekretnine

Mještani se žale da im zbog porasta smještaja na platformama za kratkoročni najam, kao što je Airbnb, nedostaje stambenog prostora. Ističu da su im poskupjele najamnine, posebno u gradovima. Priljev turista također povećava buku i zagađuje okoliš.

U sjeveroistočnoj regiji Kataloniji, koja je u veljači proglasila izvanredno stanje zbog suše, raste bijes zbog nedostatka vode. Hoteli na tamošnjoj obali Costa Brava nastoje se izboriti za osiromašene rezerve vode.

"Postoje turistička odredišta koja su na granici svojih kapaciteta", izjavio je Jose Luis Zoreda, potpredsjednik udruge turističkih agencija Exceltur. "To je problem koji se povremeno pojavljuje u visokoj sezoni i u određenim dijelovima zemlje, ali sada se pogoršava", dodao je.

Uvedena ograničenja za turiste

Prosvjedni pokreti protiv prekomjernog turizma već su se pojavili u Španjolskoj, posebno u Barceloni, prije nego što je pandemija koronavirusa bacila globalnu turističku industriju na koljena 2020. godine.

Sada kada su ukinuta ograničenja putovanja zbog pandemije turizam se "osvetnički vratio". Španjolska je, naime, prošle godine primila rekordnih 85.1 milijun stranih posjetitelja. Kao odgovor na to, nekoliko gradova poduzelo je mjere pokušavajući ograničiti prenapučenost.

Sjeverni primorski grad San Sebastian prošli mjesec je ograničio veličinu turističkih skupina u središtu na 25 osoba i zabranio korištenje zvučnika tijekom vođenih tura. Južni grad Sevilla razmišlja o naplati naknade nerezidentima za ulazak na znamenitu Plazu de España. 

Barcelona je pak ukinula autobusnu liniju popularnu među turistima s Google Mapsa kako bi pokušala napraviti više mjesta za lokalno stanovništvo.

Ministrica stanovanja i urbanizma Isabel Rodriguez izjavila je tijekom vikenda da je "potrebno poduzeti mjere kako bi se ograničio broj turističkih stanova". Naglasila je, međutim, da je njena lijeva vlada "svjesna važnosti turističkog sektora" koji čini 12.8 posto španjolskog bruto domaćeg proizvoda.(Hina)

Većina hotelijera na temelju rasta rezervacija očekuje uspješnu i predsezonu i glavnu sezonu s više noćenja nego lani, a trebat će im i oko deset tisuća novih radnika, dok je cijene većina podigla do pet posto u odnosu na lani, istaknuli su danas predstavnici hotelijerskih udruga.

Podatke o stanju rezervacija i očekivanjima od sezone hotelijeri su iznijeli na temelju istraživanja HUT-a (Hrvatske udruge turizma) i UPUHH-a (Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) provedenog u veljači i ožujku među 165 hotela i kampova.

Direktori te dvije udruge Veljko Ostojić i Bernard Zenzerović na predstavljanju istraživanja naglasili su veliki optimizam za ovu turističku godinu, ali i rizike i izazove, od kojih su najveći dostupnosti osoblja tj. pronalazak radnika, inflacija i geopolitička situacija.

“Inflacija je prošle godine bila važna za cijene i njihov rast je bio veći, a ove se godine to smiruje i cijene će rasti do pet posto kod 56 posto anketiranih, a iznad pet posto kod njih 38 posto. Ipak, ovu godinu možemo smatrati prvom poslovno normalnom nakon covida iako i dalje rastu troškovi rada i potraga za radnicima, za koje još uvijek mislimo da nismo dovoljno iskoristili domaće tržište”, rekao je Ostojić.

Smatra da bi se to moglo riješiti vaučerima, kako bi se onima koji žele privremeno ili povremeno raditi u turizmu to i omogućilo, čime se smanjuje uvoz radnika.

Potreba za 13. neoporezivom plaćom i za 50 do 55 tisuća radnika

I Ostojić i Zenzerović su poručili, a pokazalo se da to žele i gotovo svi u istraživanju, 99 posto, da bi za motivaciju radnika i zapošljavanje isplatili i 13. plaću ako bi vlada omogućila da bude neoporeziva.

To je praksa u velikom broju zemalja EU-a i veliki poticaj, a državu to ne bi značajnije koštalo, ocijenili su.

Zbog rasta operativnih i drugih troškova rada, za koje 86 posto anketiranih smatra da će rasti do 10 posto ove godine, Ostojić je rekao da se pomalo zanemaruje ono što hrvatski turizam već ima, a to je dobar omjer vrijednosti za novac, što smatra važnim za održavati zbog konkurentnosti.

Što se tiče uvoza radnika, za 68 posto anketiranih najveći problem je birokracija, njezina sporost i mali broj ljudi u javnom sektoru koji obrađuju zahtjeve za uvoznim radnicima. Kažu da sve skupa koji puta traje i oko 120 dana, a teško je toliko čekati ako radnik treba odmah.

"U 2023. od ukupno izdanih dozvola za 170 tisuća stranih radnika, oko 46 tisuća je bilo za turizam, a ove godine će nam ih trebati do oko deset tisuća više, odnosno vjerujemo da će ukupna brojka porasti na njih 50 do 55 tisuća", rekao je Ostojić.

Iznio je da je u visokoj sezoni omjer stalno zaposlenih i sezonaca u turizmu jedna naspram dvije trećine, a u hotelijerstvu je najviše domaćih, 77 posto, iz bliže regije njih 16 posto, a oko šest posto radnika iz Azije.

No, od onih koji prvi puta dolaze iz svijeta raditi u hrvatski turizam, najviše dolazi iz Azije i bliže tj. CEE regije.

Rast kapitalnih ulaganja, ali slaba očekivanja rasta profita

Unatoč očekivanjima porasta fizičkog turističkog prometa, Zenzerović je ukazao i na podatak iz istraživanja da zbog porasta troškova i drugih izazova većina hotelijera ne očekuju isti i poslovni, financijski rast, odnosno 64 posto od 165 ispitanih hotela i kampova smatra da im u idućih pet godina neće rasti profit.

S druge strane, 98 posto ih očekuje rast kapitalnih ulaganja, pri čemu će ih 62 posto za više od 30 posto povećati investicije u odnosu na zadnje dvije godine.

Najviše (94 posto) ulagat će u rekonstrukciju smještaja u 2024./2025., oko 62 posto u održivost, a po 59 posto u novi smještaj i rekonstrukciju javnih sadržaja, dok najvećim preprekama investicijama vide nedostatak poticaja i neučinkovitost javnog sektora.(Hina)

Zajednički cilj Hrvatske, Slovenije i Italije je da se unutarnje granične kontrole zamijene drugim mehanizmom suradnje do početka turističke sezone, rekao je danas ministar unutarnjih poslova Davor Božinović nakon sastanka sa slovenskim i austrijskim kolegama u Brdu kod Kranja.

Foto:Gettyimages

"Naš je zajednički cilj da do početka turističke sezone ove godine, od šestog mjeseca, da te unutarnje kontrole zamijenimo drugim mehanizmima suradnje", kazao je Božinović novinarima nakon trećeg sastanka u spomenutom formatu.

Uspostava policjske ophodnje

Slovenska agencija STA piše da su se Božinović, slovenski ministar unutarnjih poslova Boštjan Poklukar i talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi založili za što bržu uspostavu trilateralnih mješovitih policijskih ophodnji u graničnom području.

Božinović je rekao kako se nada da će šefovi graničnih policiju triju zemalja uskoro o toj mogućnosti razgovarati u Cetingradu. Većina tražitelja azila iz zemalja s bezviznim režimom s BiH ili Srbijom

Božinović je rekao da je ove godine u odnosu na prethodnu zabilježen pad broja nezakonitih ulazaka migranata u Hrvatsku za 17 posto, ali je u BiH zabilježeno gotovo 40 posto više ulazaka po međunarodnim konzervativnim procjenama.

"Zemlje koje žele pristupiti Europskoj uniji trebaju uskladiti svoju viznu politiku"

U tom je kontekstu ministar posebno apostrofirao kao problem činjenicu da više od 50 posto tražitelja azila u Hrvatskoj čine državljani zemalja poput Turske, Rusije i Kine, koje imaju ugovore o bezviznom režimu s Bosnom i Hercegovinom ili Srbijom.

Koristeći tu situaciju, migranti komercijalnim letovima kao turisti dolaze uglavnom u Bosnu i Hercegovinu te pokušavaju nezakonito ući u Hrvatsku i zatražiti međunarodnu zaštitu. Građani tih zemalja, kazao je Božinović, "osim ukoliko ne bude neki stvarno individualan slučaj koji se može dokazati, ne ispunjavaju uvjete za međunarodnu zaštitu na teritoriju EU-a".

Po njegovim riječima, taj problem potrebno je riješiti tako da zemlje koje žele pristupiti Europskoj uniji usklade s Unijom svoju viznu politiku.(Hina)

Hrvatska trenutno odlično stoji na većini stranih turističkih tržišta, potražnja je bolja nego lani i više je programa i linija stranih partnera te se očekuju dobra i predsezona i sezona, kazao je direktor HTZ-a Kristjan Staničić, komentirajući to dobrim vijestima uoči Uskrsa i većeg priljeva turista.

"Nakon većine turističkih sajmova po Europi, ali i u SAD-u ove i krajem prošle godine, na kojima su HTZ i drugi predstavili turističku ponudu i razgovarali s partnerima, jasno je da Hrvatska kao turistička destinacija u svijetu ima odličan imidž i nastavlja pozitivan trend", kazao je Staničić.

Za skori Uskrs, kada se kao i svake godine očekuje prvi veći turistički promet, naglašava da su najave također dobre, ali i da je još rano znati konkretnije, jer su ti blagdani ranije nego lani i moguće je da dijelom na turistički posjet s nekih tržišta utječe i duljina skijaške sezone.

Najavljuje da bi ove godine Hrvatska trebala imati više od 500 aviolinija u ljetnoj sezoni ili desetak više nego lani, a još se pregovara za neke nove, čime će zračno biti povezana s više od 130 gradova.

Sajmovi s dobrim najavama i potvrdom popularnosti Hrvatske

HTZ (Hrvatska turistička zajednica) ove godine nastupa na sajmova po Europi i svijetu, a do sada odrađeni pokazali su da je Hrvatska poželjna destinacija i partner za turiste i mnoge europske i svjetske kompanije, organizacije i institucije. Staničić izdvaja dobre najave sa sajma u Zurichu, gdje je Hrvatska bila zemlja-partner, s ocjenom da je Švicarska “vrlo potentno tržište”, kao i sa sajma u New Yorku koji je potvrdio porast zanimanja za Hrvatskom.

“Najavljeno je više dolazaka američkih turista, koji su među većim potrošačima s prosječnih dnevnih oko 250 eura u Hrvatskoj ili za oko sto eura više od europskih turista. Nijemci primjerice troše dnevno oko 150 eura. Uz to, američki turisti dolaze cijele godine i ostaju duže", kaže Staničić.

Promocija u SAD je dio jačeg fokusa HTZ-a ove godine na daleka tržišta, povezanih s najavom uvođenja izravnih aviolinija uoči ljeta Dubrovnik-New York i iz Južne Koreje.

Razgovarat će, dodaje, više i s Kinom, čiji turisti nakon pandemije žele više putovati, a nastupat će i na sajmu u Dubaiju, važnom i za druga daleka tržišta i posebice luksuzni i zdravstveni turizam. Na najvećem tržištu, u Njemačkoj, sajmovi su ove godine također pokazali porast potražnje i popularnosti Hrvatske, što su potvrdili i partneri, među kojima auto klub ADAC koji ima i velik utjecaj na izbor destinacija za odmor svojih članova, posebice za kamping. I s Njemačkom će biti novih izravnih aviolinija.

Slične vijesti dolaze i iz Italije, čiji su touroperatori i prijevoznici na Mediteranskoj turističkoj burzi BMT u Napulju, gdje je Hrvatska bila i zemlja-partner, najavili bolju sezonu od lanjske te uz postojeće sa sjevera i nekoliko novih avionskih i brzih brodskih linija s juga, iz Barija, Napulja i Ancone prema Dubrovniku, Splitu i Zadru. 

Važnost kampanja i promocije za vidljivost zemlje i individualne dolaske

“Sve te dobre vijesti i najave dolaze od operatora, prijevoznika i drugih partnera hrvatskog turizma za organizirane dolaske turista. No, kako u Hrvatsku većina turista ipak dolazi individualno, njih oko 60 posto od ukupnog broja, kampanjama, oglašavanjem i drugim promotivnim aktivnostima na društvenim mrežama, digitalnim platformama i portalima nastojimo ih motivirati na dolaske”, kaže Staničić.

"Često i mali ulog u kampanje ili u suradnju s partnerima, platformama, touroperatorima i drugima donosi realizaciju u prodaji s puno većim iznosima", kaže čelnik HTZ-a.

O financijama i poslovanju HTZ-a Staničić kaže da je stabilno te da ove godine od planiranih prihoda/rashoda od po 52 milijuna eura, oko 42 milijuna eura ide za sve promotive aktivnosti, rad predstavništva po svijetu i ureda u Zagrebu, dok 10 milijuna eura od turističke pristojbe ide u dva fonda - za turistički nerazvijena područja i za udružene turističke zajednice - odnosno za razvoj njihovih turističkih proizvoda i povećanje kvalitete.

Važnost kontinentalnog turizma

“U nekim regijama poput Slavonije, Zagorja, Gorskog kotara i drugih to se već pokazuje kroz veću posjećenost i rezultate turizma, a i turističke zajednice postaju agilnije i uz nove strategije više se usklađuju s nacionalnim brendom i kampanjama”, komentira Staničić.

Financiraju i mnoga međunarodna događanja u Hrvatskoj, sportska i druga koja pridonose jačanju turističkog prometa, potrošnje i snage brenda. Tako će dodatne promotivne aktivnosti imati i za ovogodišnje Europsko nogometno prvenstvo, posebice u Njemačkoj gdje Hrvatska igra i prvu utakmicu, kao i u Parizu za vrijeme Olimpijskih igara.

“Sve to pridonosi i jačanju hrvatskog turističkog brenda, koji se u zadnjih pet godina, popeo s 29. na 16. mjesto na globalnoj razini i ušli smo na 9. mjesto u Europi prema međunarodnom standardnom mjerenju instituta za brending iz Londona", kaže Staničić.(HINA)

U ovogodišnjem siječnju u Hrvatskoj je ostvarena 231 tisuća turističkih dolazaka i 594 tisuće noćenja turista u komercijalnim smještajnim objektima, što je jedan posto više dolazaka i 1.2 posto manje noćenja u odnosu na siječanj prošle godine, objavio je u srijedu Državni zavod za statistiku.

U Njemačkoj  su unatoč svim krizama, ratnim i relativno negativnim ekonomskim izgledima planovi za putovanja u 2024. pozitivni te 73 posto Nijemaca planira odmore, a Hrvatska je među stranim zemljama četvrta po potražnji, podaci su iz nove Reiseanalyse 2024, objavljeni uoči svjetske turističke burze ITB Berlin.

ITB Berlin održava se od 5. do 7. ožujka te će se među više od 160 zemalja predstaviti i hrvatski turizam.

Institut FUR. (Forschungsgemeinschaft Urlaub und Reisen) u 2024. obilježava 30 godina rada, a uoči ITB-a objavio je prve podatke iz te analize o putovanjima iz Njemačke u 2024. i s osvrtom na 2023. godinu.

Hrvatska na četvrtom mjestu, prva Španjolska

Prema analizi, Nijemci će i u 2024. nastaviti pojačano putovati, odnosno zbog eventualno nižeg budžeta tražit će povoljnije i bliže destinacije. Od onih koji su rekli da će sigurno putovati na odmore 41 posto ih je već odlučio kamo, dok 32 posto još razmišlja. Slično je, kažu iz FUR-a, bilo i u 2023., a ispitanici u njihovom istraživanju rekli su i da će u 2024. ići na barem jedno duže putovanje (više od pet dana) te da će, ako moraju štedjeti, to pokušati u nekom drugom segmentu života, a ne na odmorima.

Glavne destinacije za putovanja Nijemaca na odmor se, prema Reiseanalyse 2024, nisu bitno mijenjale u odnosu na 2023. I dalje je u samoj Njemačkoj Bavarska na prvom mjestu, a slijede regije Schleswig-Holstein i Mecklenburg, Donja Saska i Baden-Württemberg, dok je Španjolska među stranim zemljama i dalje na prvom mjestu, nakon što je u 2023. na njemačkom tržištu i povećala udjel s 13 na 14.4 posto.

Italija i Turska su na drugom i trećem mjestu, pri čemu je Italija u 2023. blago smanjila tržišni udio na njemačkom turističkom tržištu, s 8.4 na 8.2 posto, dok ga je Turska povećala sa 7.9 na 8.2 posto.

Hrvatska je četvrta s porastom tržišnog udjela na 4.5 posto s 3.8 posto, a blizu je i peta Grčka, također s porastom udjela s 3.9 na 4.2 posto.

Podaci HTZ-a iz eVisitora pokazuju pak da je 2022., kao već blago postpandemijska godina s njemačkog tržišta bila rekordna u Hrvatskoj. Tada je njemačkih turista došlo 3.4 milijuna ili oko 400 tisuća više nego 2019., dok ih je u 2023. bilo 3.3 milijuna ili 2.3 posto manje nego 2022., ali također više nego pretpandemijske 2019., kada ih je došlo oko tri milijuna.

Potrošnja u 2024. ista kao prošle godine

Nijemci koji planiraju putovati na odmore u 2024. najavili su u siječnju u istraživanju FUR-a da planiraju potrošiti slične iznose kao u 2023., odnosno tako će njih najviše, oko 43 posto, a 36 posto još ne zna kako će im se troškovi razvijati, 15 posto će trošiti više, a 7 posto manje.

Budu li morali štedjeti, birat će jeftinija odredišta i smještaj, ali predviđa se da će prosječno na putovanjima od više od pet dana po osobi i dalje trošiti od oko 1300 eura na više.

U 2023. su Nijemci na duža putovanja na odmore (iznad pet dana), prema prvim podacima iz Reiseanalyse 2024, potrošili gotovo 87 milijardi eura, što je nova rekordna razina, i oko sedam milijardi eura više nego u 2022., u čemu utjecaja ima i porast broja putovanja, ali i cijena, posebice aviokarata, hotelskog smještaja i agencijskih paket aranžmana, koje su Nijemci lani pojačano kupovali.

Također su potrošili i oko 27 milijardi eura na kratka putovanja (dva do četiri dana).(HINA)

 Turisti koji će posjećivati španjolski grad Sevillu možda će uskoro morati plaćati ulaznicu za ulaz na raskošni trg Plaza de España, glavni gradski trg, a sve u sklopu planova za smanjenje gužvi na tom preopterećenom prostoru, piše Guardian.

"Planiramo zatvoriti Plaza de España i naplaćivati turistima ulaznice kako bi financirali njegovo očuvanje i sigurnost", rekao je  gradonačelnik José Luis Sanz rekavši kako su na trgu vidljiva brojna oštećenja zbog prenapučenosti.

Nezadovoljstvo turista, ali i lokalnih stanovnika

Iako je Sanz jasno dao do znanja da će lokalno stanovništvo i dalje imati slobodan pristup, mnogi su lokalni stanovnici kritizirali taj plan.

“Turistička pristojba za sve posjetitelje izaziva manje rasprava, a donosi više prihoda. Slušajte ljude, a ne hotelijere”, napisao je jedan korisnik. Drugi je dodao: "Ono što ljudi žele od vas je porez na turizam i opća regulacija masovnog turizma koji uništava naš grad."

S više od 3 milijuna turista godišnje i 700.000 stanovnika, Sevilla je treći najposjećeniji grad u Španjolskoj, koja je pak jedna od najposjećenijih zemalja svijeta, s turizmom koji čini 13% BDP-a.

Mnogi se gradovi bore pronaći ravnotežu između masovnog turizma i održivosti. Venecija će tako ove godine uvesti probnu naknadu za ulazak u grad od travnja kako bi ograničili broj turista.(Hina)

Njemački turizam gotovo se potpuno oporavio od posljedica pandemije u 2023. godini, uz snažan rast broj noćenja u kampovima, pokazali su danas podaci statističkog ureda.

Broj noćenja porastao je lani za 8.1 posto, na 487.2 milijuna, izvijestio je Destatis. Prošla godina zaostajala je za rekordnom pretpandemijskom 2019. za samo 1.7 posto, ističu statističari.

U 2020. i 2022. broj noćenja spustio se zbog pandemijskih ograničenja na samo 300 milijuna.

Broj noćenja domaćih gostiju porastao je lani za 6.2 posto, na 406.3 milijuna, dosegnuvši pretpandemijsku razinu. Broj stranih gostiju poskočio je za 18.9 posto u odnosu na 2022.

Na početku i na kraju 2023. noćenja su još uvijek blago zaostajala za 2019., dok su se u razdoblju od svibnja do listopada izjednačila s pretpandemijskom razinom. U svibnju i rujnu čak su dosegnula najvišu razinu otkada Destatis objavljuje podatke, od 46.9 milijuna od 49.5 milijuna.

„Ljetni turizam očito se u potpunosti oporavio od pandemije, a pokazao se snažnim i u odnosu na posustalo gospodarstvo u cjelini", priopćili su iz Destatisa.

Kampovi su bili popularniji nego prije pandemije, sa 42.3 milijuna registriranih noćenja, za 18.3 posto više nego u 2019., izračunali su statističari.(Hina)