Prema prvim podacima eVisitora, u Hrvatskoj je od siječnja do kraja listopada ostvareno više od 19.8 milijuna dolazaka i preko 105.8 milijuna noćenja, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine rast od devet posto u dolascima i tri posto u noćenjima, prenosi Hrvatska turistička zajednica (HTZ).

U svijetu je od početka godine do kraja srpnja putovalo 700 milijuna turista ili 43 posto više nego u istom razdoblju 2022., a to je i 85 posto turista iz 2019. godine, dok bi do kraja 2023. godine taj broj mogao porasti na oko 95 posto, novi su podaci i prognoza Svjetske turističke organizacije (UNWTO).

Prenoseći podatke iz novog izdanja svog svjetskog barometra, iz UNWTO-a ističu da su se između siječnja i srpnja 2023. Bliski istok, Afrika i Europa najviše približili 2019. godini po broju međunarodnih dolazaka turista.

Pritom ocjenjuju važnim to što turistička potražnja ne jenjava, nego se povećava i po ocjeni iz UNWTO-a pokazuje održiv oporavak.

Za srpanj iz UNWTO-a naglašavaju da je od završetka pandemije bio najprometniji turistički mjesec u svijetu sa 145 milijuna međunarodnih putnika, što pokazuje da se turizam snažno oporavlja u svim dijelovima svijeta, ali i prilagođava novim okolnostima i potražnji.

Bliski istok premašio rezultate

Novo izdanje Svjetskog barometra UNWTO-a otkriva da je jedina regija u svijetu koja je u sedam mjeseci 2023. premašila rezultat iz 2019. godine Bliski istok, s 20 posto više međunarodnih dolazaka turista, a slijede Afrika i Europa s 92 odnosno 91 posto.

Sjeverna i Južna Amerika su u sedam mjeseci 2023. dostigle 87 posto dolazaka turista iz 2019., a za Aziju i Pacifik iz UNWTO-a kažu da se po dostupnim podacima oporavak turizma također ubrzao na oko 60 posto razine dolazaka stranih turista prije pandemije.

Na temelju podataka i informacija s tržišta, UNWTO predviđa da bi do kraja 2023. međunarodni turizam mogao doći do 95-postotne razine međunarodnih dolazaka turista prije pandemije.

"Izgledi za posljednji ovogodišnji kvartal ukazuju na nastavak oporavka, ali umjerenijim tempom nakon vrhunca ljetne sezone. Očekuje se da će ponovno otvaranje Kine i drugih azijskih tržišta i odredišta nastaviti poticati putovanja", kažu iz UNWTO-a.(Hina)

O devet zračnih luka u Hrvatskoj, samo je ona u Rijeci u srpnju bila s manje putnika nego u lanjskom srpnju, a najviše putnika prošlo je kroz zračnu luku Split, 742,8 tisuća, što je i 37 posto od njih ukupno u svim lukama u srpnju, pokazuju podaci DZS-a, kao i da je u sedam mjeseci u svim lukama bilo 20 posto više putnika nego lani.

Ukupno je putnika na svim zračnim lukama u Hrvatskoj u srpnju bilo gotovo dva milijuna ili 12,7 posto više nego u istom mjesecu prošle 2022., a splitska zračna luka je s najviše putnika među svim lukama ostvarila i porast od 16,2 posto. Druga je zračna luka Dubrovnik s 444,8 tisuća putnika ili 4,7 posto više, dok je treća zračna luka Zagreb s 366,4 tisuće putnika ili 12 posto više nego u srpnju prošle godine.

Najveći porast u Zadru 

Najznačajniji porast među svim zračnim lukama u srpnju ove godine od 23,1 posto zabilježila je zračna luka Zadar s 283,3 tisuće putnika, dok je u zračnoj luci Pula bilo 7,3 posto više putnika ili 107,8 tisuća.

Zračna luka Rijeka je pak s nešto malo više od 37 tisuća putnika u minusu od 7,6 posto u odnosu na srpanj prošle godine, a zračna luka Osijek je uz malu bazu od nešto malo više od 5700 putnika u plusu od čak 182 posto.

I dvije jedine otočne zračne luke, na Braču i Malom Lošinju, u srpnju su imale više putnika nego u istom mjesecu lani - Brač njih blizu 4500 ili 28 posto više, a Lošinj 367 putnika ili 1,4 posto više. U srpnju je ukupno u hrvatskim zračnim lukama bilo i 6,4 posto više nego lani ili 19.430 operacija zrakoplova, dok je promet tereta bio 11 posto manji s 805 tona.

U sedam mjeseci 20 posto više putnika

Promet tereta u zračnim lukama manji je i na razini sedam mjeseci za pet posto, s ovogodišnje 5342 tone, ali je zato promet putnika, s njih ukupno 6,1 milijun, za 20,3 posto veći nego u istom razdoblju 2022.

Za 6,7 posto, na 69.415, u zračnim lukama se ove godine u sedam mjeseci u odnosu na lani povećao i broj operacija zrakoplova.(Hina)

Sudi li se po brojkama iz splitske zračne i trajektne luke, turistička sezona u Splitu još uvijek traje.

U dva dana vikenda, splitska zračna luka očekuje oko 200 letova koji će dovesti i odvesti oko 46 tisuća putnika.

Mate Melvan iz splitske zračne luke tvrdi da su to dobre brojke i da su odlično započeli rujan, jer u prvih tjedan dana imaju desetak posto više prometa nego u istom razdoblju prošle godine.

"Očekujemo da će rujan biti na razini 2019. godine, koja nam je bila rekordna. Kao što smo premašili rekorde u srpnju i kolovozu moguće je da ćemo i u rujnu, a po najavama očekujemo da će i posezona biti dobra", izjavio je Melvan.

Iako se u splitskoj trajektnoj luci osjeća dolazak jeseni, kroz nju će ovoga rujanskog vikenda proći više od 50 tisuća putnika i deset tisuća vozila. Jelena Ivulić iz Jadrolinije kaže da je veći naglasak na povratku s otoka te da za sada nemaju dodatnih linija do otoka kao što su imali do sada.

"Zatreba li, uvijek možemo poslati trajekt više. Do sada smo najčešće imali dodatne linije za otok Brač, ali kako ljeto odmiče, za to je sve manje potrebe", rekla je Ivulić za Hinu.(Hina)

U Grčkoj su prihodi od putovanja u prvoj polovici godine porasli 24 posto u odnosu na isto razdoblje 2022., ili na gotovo 6.2 milijarde eura, što je i 14.1 posto više nego u istom razdoblju 2019. godine, čemu je razlog povećanje primitaka od turista i iz i izvan EU, podaci su iz novog mjesečnog biltena grčkog Instituta SETE (INSETE).

INSETE je osnovan početkom 2013. na inicijativu Grčke turističke konfederacije (SETE) i uz podršku najvažnijih hotelijerskih, putničko-agencijskih i udruženja poduzetnika-iznajmljivača soba i apartmana.

U svom posljednjem biltenu za srpanj, objavljenom krajem kolovoza, iz INSETE-a iznose da su ukupno prihodi od putovanja u Grčkoj porasli zbog 17.2-postotnog povećanja primitaka od rezidenata zemalja EU-27, na više od 3.3 milijarde eura, kao i zbog 32 posto većih primitaka od rezidenata izvan EU-27, na 2.6 milijardi eura.

Njemačka na prvom mjestu

Među turistima iz EU-27, najviše su porastu prihoda u Grčkoj u prvoj polovici 2023., s 2.8 milijardi eura ili 17.2 posto više nego u istom razdoblju 2022., pridonijeli turisti iz zemalja eurozone, dok su turisti iz EU, ali izvan eurozone, potrošili 17.4 posto više ili 553 milijuna eura.

Njemačka je na prvom mjestu iz EU jer su primici iz te zemlje za putovanja u Grčku porasli u prvoj polovici 2023. za 9.7 posto u odnosu na 2022. ili na nešto više od 1.1 milijardu eura, dok su iz Francuske, navode iz INSETE-a, porasli 31.1 posto, na 460 milijuna eura.

Porasle i fizičke turističke brojke

Izvan EU-27, najviše primitaka u grčkom turizmu bilo je iz Ujedinjenog Kraljevstva (UK), 856 milijuna eura ili 7.6 posto više nego u prvoj polovici 2022., dok su iz SAD-a porasli za 54.4 posto, na 523 milijuna eura.

I iz Rusije su, dodaju iz INSETE-a, primici vezani za putovanja u Grčku u prvoj polovini 2023. porasli za 5.5 posto, na 15 milijuna eura.

Podaci iz biltena INSETE-a pokazuju da su u Grčkoj porasle i fizičke turističke brojke u odnosu na 2022. i 2019., odnosno međunarodni dolasci turista i zrakoplovima i cestovnim putem, pa je tako samo u srpnju 2023. dolazaka turista zrakoplovima bilo 4.4 milijuna ili 4,6 posto više nego u srpnju 2022. i 13.6 posto više nego u istom mjesecu 2019.(Hina)

U Veneciji se itekako vodi računa o dobrom ponašanju turista. Već nekoliko godina taj grad na sjeveru Italije bori se protiv anomalija masovnog turizma. I tijekom ovog ljeta zato na području Venecije vrijede stroga pravila za posjetitelje, piše Deutsche Welle. 

U slučaju nepridržavanja, turistima prijete visoke novčane kazne. Između ostaloga se pazi na nepropisno odijevanje, a zabranjeno je skakanje i kupanje u kanalima. Osim toga, zabranjeno je sjediti ili ležati na pločnicima, uz fontane, na stepenicama ili mostovima.

"Ulaznice" od 2024.

Gradska uprava bi vrlo rado htjela ograničiti broj turista, pogotovo onih iz kategorije takozvanih dnevnih gostiju, ljudi koji ne prenoće u Veneciji. Službeni broj turista koji su posjetili taj grad u 2019. je iznosio 5.5 milijuna. I toj brojci treba pridodati još i dnevne posjetitelje, tako da stvarni broj gostiju iznosi i nekoliko puta više.

Kako dosadašnja iskustva pokazuju, teško je regulirati takvu vrstu turizma. Uvođenje svojevrsnih "ulaznica", odnosno dozvola za ulazak na područje Venecije za turiste je nekoliko puta bilo najavljivano, ali i odgađano - po aktualnim planovima uvođenje tog instrumenta je predviđeno iduće godine.

Vjerojatno će se te "ulaznice" dogodine testirati 20 dana, i to onih dana tijekom kojima je navala gostiju na grad posebno velika, rekao je jedan glasnogovornik gradske uprave. "Ovo je pitanje vrlo kompleksno", dodao je. "Grad Venecija je prvi grad u Italiji koji implementira tu mjeru. Želimo biti sigurni da je sve napravljeno kako treba biti napravljeno." Venecija nema uzora po kojem bi se mogla orijentirati, napomenuo je predstavnik gradskih vlasti.

Stroga regulacija pristupa plažama

Venecija ipak nije jedino mjesto u Italiji koje poduzima određene mjere kako bi unijela reda u navalu turista. U općini Baunei na Sardiniji tijekom ovog ljeta je strogo reguliran pristup nekima od najomiljenijih plaža, o tome je pisao dnevni list Il Messaggero. Za svaki dan tamo je na raspolaganju određeni kontingent raspoloživih mjesta, a mjesto na plaži se unaprijed mora rezervirati. I to uz plaćanje određene naknade.

Italija se ovo ljeto suočava s navalom turista. Institut za istraživanje javnog mnijenja Demoskopika je objavio da će ta zemlja u 2023. zabilježiti novi turistički rekord. Broj posjetitelja će, tvrdi se, narasti na više od 68 milijuna - to je skoro tri milijuna više nego u 2019., dakle prije korone. A ta navala u mnogim mjestima je prouzročila probleme. Pa i na manjim talijanskim otocima, na kojima u ljetnim mjesecima znatno poraste broj automobila zbog čega nastaju prometne gužve.

Zabrana za automobile turista na otocima?

I zbog toga turisti više ne smiju sa svojim vozilima doći na otoke Lampedusu i Linosu, koji se nalaze između Sicilije i sjevera Afrike. To pravilo vrijedi i za otok Procidu u Napuljskom zaljevu. "To je jedina mjera koja funkcionira", tako Il Messaggero citira načelnika tog otoka Raimonda Ambrosina. "Mi smo najgušće naseljeni otok u Europi, za nas je mobilnost problem." Svake godine taj otok površine samo četiri kvadratna kilometra posjeti 600.000 turista koji samo žele prošetati po njemu. Auti i mopedi bi ionako samo prouzročili nepotrebni kaos, kaže Ambrosino.  

Ovo ljeto postoje i restrikcije pristupa jezeru Lago di Braies u jednom parku prirode na sjeveru Italije, u pokrajini Južni Tirol. Tamo smiju ući samo oni ljudi koji unaprijed bukiraju kartu, koji za dolazak koriste javni promet, bicikle ili dolaze pješice. Tako bi se na podnošljivu mjeru trebalo smanjiti broj posjetitelja koji je znatno porastao proteklih godina. U Južnom Tirolu se osim toga planira reducirati i broj kreveta u turističkim smještajnim kapacitetima.

Gužva u pitoresknom priobalnom mjestu

Tako daleko još ne žele ići u mjestu Portofino na talijanskoj rivijeri, nedaleko od Genove. Ali gradonačelnik tog mjesta je već poduzeo određene mjere s ciljem obuzdavanja turističkih masa koje protutnje kroz Portofino. Tijekom ljetnih mjeseci svakodnevno se tisuće turista gužvaju po uličicama oko tamošnje luke. Kako u tom pitoresknom naselju, koje je nekoć bilo ribarsko selo, ne bi izbio kompletan kaos, ovo ljeto tamo vrijedi jedno novo pravilo koje policajcima omogućava da turiste sankcioniraju novčanim kaznama u visini i do 275 eura. 

"Ta odredba zabranjuje okupljanja na određenim lokacijama na gradskom području, tamo gdje je cirkulacija ljudi toliko teška da se moraju uključiti i policajci kako bi kontrolirali pješake", tim riječima portal Leggo citira gradonačelnika Portofina Matteo Viacava. "To je sigurnosna mjera, mjera zdravog ljudskog razuma." Prije svega se očekuje da turističke agencije i turistički vodiči paze na to da se u određenim dijelovima ovog naselja ne okupljaju skupine turista.  

Bonton za turiste

Gradonačelniku Viacavi je još jedna stvar trn u oku: to su turisti koji se ne znaju ponašati na prikladan način. Zato u Portofinu od početka svibnja vrijedi još jedna odredba koja posjetiteljima propisuje pravila ponašanja, javlja list Il Secolo XIX. U kompletnom centru grada više se ne smije hodati bosonog, u bikiniju ili gol od pojasa naviše. Osim toga je zabranjeno sjediti na stepenicama ili na podu. "Naš cilj nije protjerivanje turista ili ih odvratiti od ideje da nas posjete", kazao je gradonačelnik. "Ali svatko mora dati svoj doprinos ljepoti Portofina, i to tako da se pristojno ponaša."

Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac objavila je najnovije rezultate turističke sezone.

U Primorsko-goranskoj županiji u prvoj polovici godine u komercijalnom turističkom smještaju ostvareno je sedam posto više noćenja u odnosu na isto razdoblje rekordne 2019. te šest posto više u odnosu na isto razdoblje lani, priopćeno je iz Turističke zajednice Kvarnera.

Lipanj gotovo na razini 2019.

U prva dva tjedna lipnja nastavili su se dobri rezultati te je u prvom tjednu ostvareno 69 posto, a u drugom tjednu 15 posto više noćenja u usporedbi s istim razdobljima 2019.

U trećem tjednu lipnja ostvareno je manje noćenja s obzirom na to da je blagdan Tijelova i 2019. i 2022. godine padao kasnije, napominju iz TZ-a Kvarnera te dodaju da je lipanj gotovo na razini 2019. godine.

Gosti s najvažnijeg, njemačkog tržišta ostvarili su 12 posto više noćenja u prvih šest mjeseci.

Iz TZ-a Kvarnera ističu da su u prvoj polovici godine na Kvarneru, ako se komercijalnom smještaju pribroje noćenja ostvarena u nekomercijalnom smještaju, ostvarena gotovo 4.5 milijuna noćenja.

Najviše na Krku

Od siječnja do lipnja najviše noćenja ostvareno je na otoku Krku (1.5 milijuna noćenja ili tri posto više nego 2022.), zatim na Cresu i Lošinju, opatijskoj i crikveničko-vinodolskoj rivijeri te na Rabu i u tzv. riječkom prstenu. U Gorskom kotaru bilo je 55 tisuća noćenja ili 17 posto više nego lani.

Najviše je turista iz Njemačke, Hrvatske, Slovenije, Austrije, Italije, Mađarske, Poljske i Češke, a najviše, 38 posto noćenja, ostvarili su u obiteljskom smještaju, potom u hotelima i kampovima.(Hina)