Nakon što smo obišli dvorac i opet pogledali sve bitne znamenitosti koje su bile otvorene turistima,
uputili smo se prema parkovima.Kiša je polako prestajala i oblaka se počela kidati što je bio dobar znak da se krene u park i vrtove.
Prema njima vodi poseban odvojak,opet sigurnosna provjera te kupovina ulaznica.
Ponuda smještaja u Parizu i okolini : www.airbnb.com.au/c/danielt182
Ponuda smještaja u Parizu i okolini : www.airbnb.com.au/c/danielt182
Za one koji ne žele u parkove vodi drugi odvojak prema dvorcu Trianon jer je u cijeni ulaznice za Versallise i posjet Trianonu.
Pošto su bile i glazbene fontane i show koji ih prati platili smo 16 EU ulaznicu.Ulaznica za dvorac se kupuje posebno ispred dvorca,ili imate Museum pass i press pas kao mi. Djeca do 18 godina i državljani EU zemalja do 25 godina i ovdje ne plaćaju ulaznicu.Jedna od alternativa je i on line kupovina ulaznica onda su nešto skuplje i morate točno vrijeme ulaska napisati.
Kad smo već u vrtovim Versalliesa red je i napisati nešto o njima.
Općenito govoreći o vrtovima i parkovima koji svakodnevno mame uzdahe posjetitelja iz cijelog svijeta, svakako treba istaknuti “Les Jardins et Parc du Château de Versailles” (“Vrtove i park dvorca Versailles”).
Sami vrtovi i park dvorca Versailles prostiru se na području od 800 hektara zemlje, a kreirani su u baroknom stilu “Le Jardin à la Française” (klasičan francuski stil oblikovanja pejzaža) koji se razvio iz talijanskog i francuskog renesansnog stila.
Osnovna odlika ovog profinjenog stila je simetrija, dok su upravo vrtovi i park dvorca Versailles njegovi najpoznatiji predstavnici, koji na taj način nadopunjavaju arhitekturu dvorca.
Ovo remek-djelo krajobrazne arhitekture dizajnirao je André Le Nôtre u drugoj polovini 17. stoljeća, a glavna tema koja se ocrtava kroz vrtove je Sunce. Naime, veliki broj elemenata je osmišljen kako bi veličao slavu “Kralja Sunce” – Luja XIV. Ideja kreatora je bila da se vrtovi protežu od istoka prema zapadu, slijedeći Sunčevu putanju. Sunce bi ujutro najprije bilo vidljivo iznad “La Cour d'Honneur” (arhitektonski izraz za formalan ulazni dio u dvorac), zatim bi osvijetlilo dvorac i, naravno, odaje Kralja.
Središnja os vrtova je “Le Grand Canal” (“Veliki kanal”), pozicioniran kako bi prilikom zalaska Sunca kreirao “predstavu” svjetlosnih zraka koje se reflektiraju na površini vode. Ovo svjetlošću obasjano vodeno središte vrtova bilo je mjesto plovidbe brojnih, većih i manjih, brodova. Tijekom ljeta, tu su organizirane i razne brodske zabave, dok su u zimskom periodu, umjesto brodova, zaleđenom vodom “plovile” sanjke i klizaljke. Nakon što je Republika Venecija poklonila Kralju dvije gondole, uslijedila je izgradnja “Male Venecije” u sklopu Velikog kanala.
Oko ove centralne osi smještena je prava raskoš jezera, vrtova, puteljaka, fontana… Jedna od najpoznatijih fontana svakako je ona posvećena Apolonu. “Le Bassin d’Apollon” predstavlja ovog vladara Sunca iz grčke mitologije koji, upravljajući svojom kočijom, leti nebom osvjetljavajući ga. Naravno, lik Apolona je odabran upravo zbog poveznice s Lujem XIV.
“Les Parterres d'Eau” je naziv dva velika, pravokutna bazena koji djeluju kao nastavak fasade dvorca. Ove dvije vodene površine, reflektirajući Sunčeve zrake, obasjavaju fasadu slavne “La Galerie des Glaces” (“Dvorane ogledala”).
Skulpture izrađene od mramora, bronce ili olova oplemenjuju šetnice, fontane, kao i brojna druga područja u sklopu vrtova. Zajednički nazivnik većine skulptura je njihova tematska poveznica s grčkom i rimskom mitologijom. Primjerice, brončane statue koje predstavljaju četiri glavne francuske rijeke, nalaze se u sklopu “Les Parterres d'Eau”, a oblikovane su po uzoru na antičko doba. Simboli rijeka su bradati muškarci, okrunjeni trstikom, koji u rukama drže veslo ili “rog obilja” budući da je voda izvor bogatstva.
“L'Orangerie” možemo nazvati kraljevskim voćnjakom. Prostire se na površini od tri hektara, a dizajn zgrade u kojoj se preko zime čuva više od tisuću stabala voćki, osmislio je arhitekt Jules Hardouin-Mansart. Prevladavaju stabla naranče iz Portugala, Španjolske i Italije, a tu su i limun, šipak, kao i palme, te oleandri. Neka od stabala su starija od dvjesto godina. Za vrijeme vladavine Luja XIV, L'Orangerie je bila ukrašena brojnim skulpturama koje se sada nalaze u Muzeju Louvre.
Od šetnica, istaknimo “Kraljevsku šetnicu”, poznatu i pod nazivom “Zeleni tepih” budući da je njen središnji dio prekrasna livada. Dugačka je 335, a široka 40 metara, te ukrašena s dvanaest statua i isto toliko vaza, postavljenim simetrično uzduž šetnice.
“Le Salle de Bal” (“Plesna dvorana”) na otvorenom kreirana je od nekoliko vrlo zanimljivih elemenata. Kamenje i morske školjke, donesene s obala Afrike i Madagaskara, spojeni su u stepenastu formu preko koje se voda “spušta” stvarajući kaskade.
Preporuka smještaja u Parizu
Glazbenici su bili smješteni na području iznad kaskada, dok su gledatelji bili smješteni u amfiteatru gdje su sjedili na stepenicama prekrivenim travom. Mramorni dio u središtu “dvorane” je bio plesni podij.
Vrtovi i dvorac Versailles su među najposjećenijim znamenitostima u Francuskoj, a 1979. godine su upisani na UNESCO-vu Listu svjetske baštine. Svakako sve opisano kroz nekoliko ključnih elemenata ovog veličanstvenog djela krajobrazne arhitekture, je zapravo samo uvertira u upoznavanje njegovog povijesnog i umjetničkog značaja. Pravo bogatstvo atrakcija očekuje vas prilikom posjete Versaillesu,dvorcu i njegovim vrtovima i parkovima.
Ovo remek-djelo krajobrazne arhitekture dizajnirao je André Le Nôtre u drugoj polovini 17. stoljeća, a glavna tema koja se ocrtava kroz vrtove je Sunce. Naime, veliki broj elemenata je osmišljen kako bi veličao slavu “Kralja Sunce” – Luja XIV. Ideja kreatora je bila da se vrtovi protežu od istoka prema zapadu, slijedeći Sunčevu putanju. Sunce bi ujutro najprije bilo vidljivo iznad “La Cour d'Honneur” (arhitektonski izraz za formalan ulazni dio u dvorac), zatim bi osvijetlilo dvorac i, naravno, odaje Kralja.
Središnja os vrtova je “Le Grand Canal” (“Veliki kanal”), pozicioniran kako bi prilikom zalaska Sunca kreirao “predstavu” svjetlosnih zraka koje se reflektiraju na površini vode. Ovo svjetlošću obasjano vodeno središte vrtova bilo je mjesto plovidbe brojnih, većih i manjih, brodova. Tijekom ljeta, tu su organizirane i razne brodske zabave, dok su u zimskom periodu, umjesto brodova, zaleđenom vodom “plovile” sanjke i klizaljke. Nakon što je Republika Venecija poklonila Kralju dvije gondole, uslijedila je izgradnja “Male Venecije” u sklopu Velikog kanala.
Oko ove centralne osi smještena je prava raskoš jezera, vrtova, puteljaka, fontana… Jedna od najpoznatijih fontana svakako je ona posvećena Apolonu. “Le Bassin d’Apollon” predstavlja ovog vladara Sunca iz grčke mitologije koji, upravljajući svojom kočijom, leti nebom osvjetljavajući ga. Naravno, lik Apolona je odabran upravo zbog poveznice s Lujem XIV.
“Les Parterres d'Eau” je naziv dva velika, pravokutna bazena koji djeluju kao nastavak fasade dvorca. Ove dvije vodene površine, reflektirajući Sunčeve zrake, obasjavaju fasadu slavne “La Galerie des Glaces” (“Dvorane ogledala”).
Skulpture izrađene od mramora, bronce ili olova oplemenjuju šetnice, fontane, kao i brojna druga područja u sklopu vrtova. Zajednički nazivnik većine skulptura je njihova tematska poveznica s grčkom i rimskom mitologijom. Primjerice, brončane statue koje predstavljaju četiri glavne francuske rijeke, nalaze se u sklopu “Les Parterres d'Eau”, a oblikovane su po uzoru na antičko doba. Simboli rijeka su bradati muškarci, okrunjeni trstikom, koji u rukama drže veslo ili “rog obilja” budući da je voda izvor bogatstva.
“L'Orangerie” možemo nazvati kraljevskim voćnjakom. Prostire se na površini od tri hektara, a dizajn zgrade u kojoj se preko zime čuva više od tisuću stabala voćki, osmislio je arhitekt Jules Hardouin-Mansart. Prevladavaju stabla naranče iz Portugala, Španjolske i Italije, a tu su i limun, šipak, kao i palme, te oleandri. Neka od stabala su starija od dvjesto godina. Za vrijeme vladavine Luja XIV, L'Orangerie je bila ukrašena brojnim skulpturama koje se sada nalaze u Muzeju Louvre.
Od šetnica, istaknimo “Kraljevsku šetnicu”, poznatu i pod nazivom “Zeleni tepih” budući da je njen središnji dio prekrasna livada. Dugačka je 335, a široka 40 metara, te ukrašena s dvanaest statua i isto toliko vaza, postavljenim simetrično uzduž šetnice.
“Le Salle de Bal” (“Plesna dvorana”) na otvorenom kreirana je od nekoliko vrlo zanimljivih elemenata. Kamenje i morske školjke, donesene s obala Afrike i Madagaskara, spojeni su u stepenastu formu preko koje se voda “spušta” stvarajući kaskade.
Preporuka smještaja u Parizu
Glazbenici su bili smješteni na području iznad kaskada, dok su gledatelji bili smješteni u amfiteatru gdje su sjedili na stepenicama prekrivenim travom. Mramorni dio u središtu “dvorane” je bio plesni podij.
Vrtovi i dvorac Versailles su među najposjećenijim znamenitostima u Francuskoj, a 1979. godine su upisani na UNESCO-vu Listu svjetske baštine. Svakako sve opisano kroz nekoliko ključnih elemenata ovog veličanstvenog djela krajobrazne arhitekture, je zapravo samo uvertira u upoznavanje njegovog povijesnog i umjetničkog značaja. Pravo bogatstvo atrakcija očekuje vas prilikom posjete Versaillesu,dvorcu i njegovim vrtovima i parkovima.
Tako primjerice u kraljevskom povrtnjaku Potager du Roi i danas uspijeva 900 sorti probranog voća i povrća. U Potageru uspijevaju žute maline, vinskocrveni krumpiri, prugasti, ljubičasto-bijeli patlidžani, papreni dragoljub, gorkasti hemerokalis, korabica, koromač i brojne druge vrste. Prema legendi, najomiljenije povrće Kralja Sunca bio je špinat, smokve i kruške.
